Novi Sad 4. avgusta 2015 - Novosadjani su danas prepodne ponovo primetili isticanje crvene tecnosti iz kanalizacionog odvoda na Keju, nedaleko od gradilista Zezeljevog mosta. FOTO TANJUG / JAROSLAV PAP / bb
Autorski tekst Vojvodina Energetika

Vetroparkovi i vetropiri u našoj energetici

Krajem prošle godina puštena je u pogon vetroelektrana kraj Kule. U pompeznoj najavi moglo se saznati da je investitor MK Fintel Wind (organizacija u okviru MK Grupe) zajedno sa italijanskom firmom Fintel. Rečeno je da će godišnje proizvoditi 27 miliona KWh, što zadovoljava godišnje potrebe 8.000 domaćinstava.

Investicija je odmah svrstana kao najozbiljniji kandidat za nagradu godine AUREA. Investiciju prate laskavi epiteti da će dati veliki doprinos proizvodnji “zelene energije”, zapošljavanju, doprineti stabilnosti napajanja i proizvodnje EPS-a i slično. Stoje li sve te tvrdnje na čvrstim nogama?
Nedavno održan “samit” o klimatskim promenama u Parizu završen je nerešenom nedoumicom iz prošlosti. Nešto treba hitno da se radi ali niko ne bi da preuzme ultimativnu obavezu. Zaplet je nastao kod zaključaka konferencije oko engleskih izraza “shall” i “should”. Jedno bi značilo “mora“ a drugo „trebalo bi“. Prvo bi značilo da se mora prionuti sa ulaganjima (i to pozamašnim) da se sanje poboljša. Na ovom bitnom mestu nema konsenzusa među glavnim učesnicima koji vedre i oblače zemaljskom klimom. Srbija je tu samo “slamka međ vihorove“. Često se iznosi podatak da je zahtev trećeg paketa Energetske Unije da se u narednih deset godina učešće bruto finalne energije iz obnovljivih izvora energije sa današnjih 23% poveća na 27%.
To bi po onima kojima to odgovara bio krunski uslov za ulazak Srbije u EU. Stvari baš ne stoje tako. Pozicija Srbije u ovom pogledu nije kritična. Učešće obnovljive energije u Srbiji je već značajno i to zahvaljujući velikom učešću hidroenergije. Obaveza o traženih 27% je u kategoriji “should”. Ne visi nad glavom kao Demoklov mač. Ali neki drugi problemi jesu u toj kategoriji.

 

Zastarele termoelektrane ne zadovoljavaju Standarde Energetske Zajednice o velikim ložištima. Pitanje je da li elektrane rekonstruisati ili graditi nove? Niko spolja da zaviri u Srbiju sa investicijom u neki veći proizvodni kapacitet. Nude se samo kreditni aranžmani. Tržište je osiromašilo, privreda stoji, cenovna politika ne omogućava profit investitoru. Izuzetak su obnovljivi izvori energije (OIE). U zemlji Srbiji , poznatoj po ubedljivo najnižoj ceni električne energije u Evropi, srećemo ubedljivo najveće podsticajne tarife za OIE. U Evropi se ovi podsticaji postepeno ukidaju ili smanjuju, kod nas čvrsto stoje. Recimo zato reč-dve o nekim osnovnim tehno-ekonomskim pitanjima koje srećemo kod vetroelektrana.

Podsticajna cena koju država daje, a EPS isplaćuje proizvođaču je 9,2 €c/KWh. Preuzeta energija ulazi u prenosni sistem i dolazi do potrošačkih brojila. Pošto su gubici energije do potrošača oko 20%, to istovremeno znači i porast proizvodne cene. Ako se tome pridodaju stavke kao što su distributivna marža, PDV (20%) i novouvedena akciza (7,5%), stižemo do vrlo skupe energije. Ovo još nije kraj price.

Energija vetra je slabo regulisana i zavisi od ćudi boga Eola. Elektroenergetski sistem putem manevrisanja upravljivim elektranama mora da amortizuje njenu hirovitost. Kod velikih iznenadnih propada snaga, nužna je podrška brzih pumpno-akumulacionih elektrana. Za sada to odrađuje elektrana Bajina Bašta ali će narastanjem učešća OIE nužno morati da se izgradi reverzibilna elektrana Bistrica na Limu snage 700 MW i cene 700 miliona €u.

Prethodne računice pokazuju da svaki skladišteni i vraćeni KWh, u tom tretmanu poskupi za dodatnih 18 evrocenti.Tu treba dodati i neke manje kategorije troškova kao šo su pojačanja mreže, neoptimalan rad i zaustavljanje postećih elektrana, remećenje optimalnih tokova energije i snage u sistemu, kao posledica davanja prioriteta OIE i slično.
Za sada se ovi troškovi koje EPS naplaćuje kroz račune kupaca, iskazuju skromno. Krenulo se sa 0,04/KWh, sada je to već 0,092/KWh. To su za sada male dodatne sume reda nekoliko desetina dinara, ali je i učešće OIE malo. Primera radi, godišnja proizvodnja vetroelektrane kod Kule čini manje od promila proizvedene energije u sistemu EPS-a. Međutim, prosta računica veli da će investitor u Kuli nakon 12 godina imati čistu dobit 50% , bez rizika koji donosi slobodno tržište.

To su sasvim sigurno dobro proračunali oni koji će na kraju zadovoljno trljati ruke. Ako bi se pri današnjim uslovima izgradilo svih 500 MW vetroelektrana, koliko je prema grubim procenama moguće izgraditi u Srbiji, sa ugovorima za investitore na 12 godina, to bi istovremeno značilo dodatni trošak za potrošače od milijardu evra. Najverovatnije je to i beg novca van granica. Pri dobijanju energetskih dozvola za nove vetroelektrane, jako je korisno imati dobru vezu sa kumom Petrovićem, direktorom Elektromreža Srbije. To znade i izvesna Lidija Udovički.

Sada nam postaje jasno zašto električna energija u Danskoj košta 30€c/kWh, Nemačkoj 25 €c/kWh, prosečno u EU oko 15€c/kWh. Zelena energija se plaća!
Ostaće upamćen pokušaj da se na jugu Srbije izgradi solarna elektrana snage grandioznih 1.000 MW, dvostruko veće od neprikosnovene elektrane u pustinji Mojave u SAD. Ugovaranje je išlo sa firmom Securum Equity Partners sa Kajmanskih Ostrva. Ova firma, teško da se može pronaći i na internetu. Izgradnja ovolikog kapaciteta proizvela bi dar-mar i nepremostive probleme za EPS i prenosni sistem.

Stručna javnost je bila zapanjena. Na ovo se nisu baš mnogo obazirali ključni pregovarači sa srpske strane, ortoped Oliver Dulić i gospođa ministarka Zorana Mihajlović. Laički zamišljen projekat je propao na startu. Šta su sve ispotpisivali i kakve su obligacije iz svega toga proizašle, presudiće Arbitražni sud u Londonu. Inače odštetni zahtev Kajmanske firme glasi na 160 miliona evra.

Ortoped Dulić je nestao iz politike i počeo je da se bavi strukom. Ostala je gospođa ministarka, neiscrpne životne energije i znatiželje. Kao ministarka energetike mnogo toga je nakanila promeniti, malo toga joj je pošlo za rukom. Puštajući pre vremena u pogon gasovod Južni Tok, ostaće upamćeno da je deklamovala onu patetičnu, istinski lepu, rečenicu iz Tolstojeve Ane Karenjine:” Sve srećne porodice liče jedna na drugu, svaka nesrećna porodica je nesrećna na svoj način”. Lep izraz bačen u prazno.

Moglo bi se dodati ”I Srbija je nesrećna porodica na svoj način, dok je vode ovako postavljeni kadrovi“.

Južni Tok neznano otplovio, a naša vrhuška već na velika zvona ukalkulisala je milionsku dobit od tranzita, kao svoj epohalni uspeh…

Ministarka promenila resor, sada vodi saobraćaj. Ostaje nam samo da epski zavapimo:” More Zorana, ne ori drumova…!”
Ili ćemo se najzad probuditi, glasati i reći DOSTA JE BILO!

Jan Klinko,

diplomirani elektroinženjer, član Pokreta dosta je bilo u Novom Sadu

Dosta je bilo

Komentari

Klikni ovde da postaviš komentar

  • SNS je pojacao kamapanju na svim nivoima. Ukljucio je u svoju kampanju mnoge poznate licnosti. Danas su na mojim vratima bili iz SNS-a. Vi jos uvek ne mozete da resite izbornu listu. Ako se ovako nastavi imace oni i 2/3 vecinu na moju i vasu zalost!

  • Stvarno, dajte update iz sata u sat sta se desava sa listom umesto sta-bi-bilo-kad-bi-bilo strucnih tekstova (Respect za njih, ali ako nema liste dzaba sve).

  • Za sve zaintresovane, sa FB stranice pokreta “Izborna lista Pokreta “Dosta je bilo ” čeka da je RIK proglasi. Otklonili smo sve nedostatke i predali ispravke juče u 22h. RIK ima rok do ponoći da proglasi listu DJB.”

  • Jedan od komentara koji je RIK dao je I taj da su neke liste Pokreta bile podnesene na pogresnim formularima. Ako je tako, jel vi znate sta radite? Kako je to moglo da se desi? Igrate se u zadnjem minutu. Meni to zvuci neozbiljno. Voleo bih komentar iz predsednistva Pokreta.

    • facebook twiter evidentna opstrukcija, gubi sns vlast stoprocentno kao sto je sloba 24 septembra 2000 prikrivao volju naroda hocu da kazem sve isto samo njega nema.

    • Nepisem u ime BJB,listu su upravo proglasili,otkud Vama te informacije.Sve u vezi izbora pratim na svim sajtovima i na RIK-u,nema podataka koje su greske,kako moze formular biti pogresan?mogu biti pogresno uneseni podaci.

    • sada je i na facebooku postavio moj kolega aleksandar stevanovic, pogledaj u uveri se sam.

  • Poštovani kolega Klinko,
    apsolutno ste u pravu kada kažete da se mnoge odluke donose laički, i da se neukom narodu serviraju gromoglasne izjave o istorijskim privrednim i ekonomskim poduhvatima. Iole tehnički obrazovan građanin će shvatiti da su mnoga “genijalna” rešenja koje nam političari serviraju preko svojih medija najobičnija šarena laža. SNS ne obećava šarene laže, on ih ispunjava! Uostalom, šta drugo očekivati od njih kad je sve laik do laika sa sumnjivim diplomama sa privatnih fakulteta? Srbijo, šta si dočekala.

    mr. Dušan MARKOVIĆ, dipl. el. inž.
    član Pokreta DOSTA JE BILO

  • obaziruci se na 160 miliona eu opet bolje manja steta nego veca steta, poznati termin minimiziranje gubitaka koji su nam sa dsom i snsom neizbezni, setim se takodje i onog satelita od 30 miliona, ali sta je to sve naspram 50 milijarde dopara duga gradjana pruvrede i banaka odnosno 60 milijarde najmanje obaveza privrede, sudeci po izjavi branka dragasa da nam je bankrot neminovan pada mi na pamet ono sto sam gledao u istorijskim filmovima kada su robovi okretali tocak mlina po celi dan danju i nocu, gazda skupa sa kumovima segamegadens direktorcicima i bitangicama sa bugarskim biznismenom shinishovim bi mogao da prikaci jedan sinhroni generator od 1000mw koje bismo mi svi skupa gurali od jutra do mraka.

    • Ne poznajem Te Jarane ali si me tako slatko nasmejao svojim komentarom da sam skoro pao sa stolice. Divno je, dok u ovoj našoj muci imamo ljude sa vedrim duhom koji svoje jato prepoznaju u našem Pokretu.

  • Ljudi, liste su rešene, a teks se odnosi na vetroelektrane i energetiku. Jan, hvala na odličnom tekstu. Ono što bih ja dodao, to je da moramo pod hitno rešavati gubitke i da uvodimo pametnije izvore energije. Gubici u prenosu električne energije su nedopustivo veliki i taj problem možda u startu zahteva neki novac, ali nakon toga donosi ogromne koristi. Drugo, jedan, ne mali deo potrošnje električne energije ide na grejanje vode u bojlerima. Građanima treba omogućiti jeftine kredite za ugradnju solarnih kolektora za grejanje vode (preskačem deo da treba pokrenuti privredu na način kako to predviđa DJB, da bi narod imao više novca za ovakve stvari, jer bi se odužio komentar…). U našim krajevima, prosecno, od marta do oktobra solarni kolektori mogu da zadovolje potrebu za potršnom toplom vodom. Ovo bi znatno rasteretilo energetsku mrežu. Što se tiče jeftinih kredita, njih treba omogućiti i za izolaciju domova a ovo bi takođe drastično smanjilo potrošnju i električne i drugih vidova energije. Paralelno sa ovim treba rešavati i neefikasnost termoelektrana. Kada se reše i ovi i drugi strukturni problemi, onda se razmišlja o uvođenju finijih vidova obnovljivih izvora energije.

    • ideja dobra ali kada stavis na papir ima i bolje resenje koje vazi za grad beograd covic je devedesetih zapoceo uvodjenje cevi iz termoelektrane obrenovca do centra beograda kao velikog potrosnog centra, ta topla voda bi se dogrevala na cukarici i distribuirala korisnicima, tako je razmisljao covek koji je zavrsio masinski fax kada su postojali kriterijumi, kum na primer je potpuno drugaciji, slihta se gazdi tako sto mu pomaze da se useli u dvadeset stanova od 1000m2

    • Slažem se da se stavi na papir. Verujte da će se dobiti da su solarni kolektori daleko ispred varijante grejanja iz termoelektrana. Ako neko ima volje i znanja, može ovde da da detaljniji komentar koji se gubici jave u termoelektranama kada se energija iz njih koristi za grejanje potrošne tople vode.

    • vidjao sam po udaljenim mestima i na moru takva resenja, grad je urbana sredina, zamisli zgradu koja ima solarne kolektore na ravnom ili kosom krovu, dune jaci vetar i padne nekom na glavu ploca 3x 3 metra, kisa temperaturni rasponi sama zastita i svasta nesto, imas i zakonske zackoljice, pitanje koliko je za urbana mesta, ali su mi jasne sve prednosti.

    • Kada pada kiša – mokro je. Česta osobina u nas Srba da teoretišemo oko postojanja tople vode – solarni kolektori se postavljaju na zgradama i ima mnogo primera gde ih ima na celim blokovima zgrada. Drugo, savremeni kolektori sa vakumskim cevima su lagani i zbog konstrukcije potpuno nezavisni od duvanja bilo kakvog vetra. Treće, mnogo ljudi živi van zgrad. Četvrto ima i drugih, efikasnijih načina grejanja vode. Peto, pričao sam o sistemskom pristupu uštedi gde se strukturno rešavaju stvari, a ne samo o kolektorima. Mislio sam da ste ozbiljni, a upleli ste se u nešto o čemu imate samo svoja lična verovanja zasnovana na neznanju. Pozdrav i sve najbolje!

  • extra prica sa stanovista ukazivanja na probleme “glavnog sistema”.
    Ali moja vidjenja resavanja problema je u sto vecem zaobilazenju glavnog sistema.
    Od mini elektrana na biogas do podsticaja porodicnih domacinstava sa5 i vise clanova da koriste solarne kolektore za toplu vodu, nase stanovnistvo ce smanjiti potrosnju, pa cemo moci vise struje da izvezemo.
    Lakse ce narod placati struju, manje ce krasti. Oko 700evra kosta solarni kolektor za grejanje tople vode i minimalno ce sunce grejati vodu 7 meseci. Petoclana porodica ce potrositi i do 200kWh manje struje. Ako imamo 50.000 petoclanih i vise, domacinstava, izracunajte investiciju, izvoz viska struje, smanjenje kradje i pocetak reforme sistema koji pokusava da resava probleme koje sam stvara, a tu najvise gubi struka a proizvode se manipulanti i stvaraju se na svakom koraku. Po meni jedino moguce resenje!
    Tek smanjenjem prevelikog uticaja losih faktora moze se ici na oie u okviru glavnog sistema.

    • Mirko, jedino tako. Mora se prvo skupiti “krupan lom” pa onda sređivati detalji.

  • Ajmo sad sponzorisane klipove Jasmine Nikolic, Dusana Pavlovica i ostalih, na fejsbuku, a mi ostali cemo da ih delimo prijateljima, skidamo i poklanjamo neodlucnima, a pristojnima itd. Ocekujemo naravno i gostovanja na TV-u, ali poznajem mnoge izneverene, razocarane, neodlucne koji ne zele da prate i gledaju politiku , a na fejsbuku ili licno kada im servirate cuju i vide. Srecno

  • Pricajte prijateljima o pokretu, posaljite invajt stranice, delite klipove na fbu, tviteru, mora sad najaktivnija kampanja da bude ako mislimo da predjemo 5% !!! SVI!

  • Gospodine Jan Klinko, veoma dobar i inspirativan tekst.

    Pridružujem se Vašoj kritici i ideji za razmišljanje i zato skrećem pažnju na klip Zelene emisije i Zelene novine.

    Zelena emisija 31.mpg – YouTube https://www.youtube.com/watch?v=g68N-WyZz1U&nohtml5=False
    Verujem da je većina posetilaca ovog sajta upoznata sa inovacijom naučnika, profesora dr. Vladimir Petrovića iz sela Badnjevca kod Kragujevca -revolucionarno solarno postrojenje, koje može da akumulira toplotnu energiju u akumulatoru 6 meseci i sa njom da greje grad od 50000 stanova. Ko nije, neka pogleda.
    https://zelenenovine.wordpress.com/zelena-energija/sumadinac-nudi-srbiji-besplatnu-struju/

    Mislim da ste se u svom tekstu dotakli i ovog projekta. Izvinjavam se, ali meni kao amateru deluje prosto neverovatno, da ovakva inovacija do današnjeg dana nije proizvedena u ‘projekat od nacionalnog značaja’ i da ne pričam dalje, šta sve to onda povlači sa sobom…

    I posle današnje dobre vesti, neka nam je srećno na izborima!

    • Jako dobar tekst, gospodine Klinko. Gospodin Popov pominje jednu našu veliku boljku da pronalasci od kojih “mogi da se zarade milioni” na kraju odu u inostranstvo. Pronalazak profesora Petrovića je jedan takav primer. Kako vama izgleda da izgradnja “pogona” za “zelenu energiju” ostane državni monopol. Zašto bismo nekom strancu plaćali skupu struju? Zar mi ne znamo da napravimo vetroparkove i solarne panele za proizvodnju električne energije.

  • Sta ovo citam na N1 da RIK treba do 12,04, da glasa o listama DJB i Levica Srbije. Jel se to neko zeza ILI STA. Na sajtu RIK-a vidim nas okacene ne 18 mestu. Sta je u pitanju. Ja ovim smutljivcima iz SNS-a nista ne verujem. Dajte neku konacnu informaciju.

  • gosp. Jan Klinko

    Ja nerazumijem zasto se neradi na popularizaciji biomase iz poljoprivrede. Npr gradske TE-TO da budu pogonjene agropeletima?
    To je stabilan i obnovljiv izvor. Cijena je konkurentna i prirodnom gasu i mazutu. Sa omasovljenjem bi cijena i bila niza.

    Srbija nebi bila izlozena vanjskim geopolitickim utjecajima. Zatim ono sto je najvaznije, sirovina i finalni proizvod su proizvedeni u Srbiji. Seljaci umjesto da bacaju i pale biomasu cca 25% se moze iskoristiti. Indirektno bi i utjecala na domacu masinsku i elektroindustriju.

  • Postoji ovde još jedan detalj na koji se treba obratiti pažnju:
    Imala sam u ruci jedan ugovor dotične firme sa jednim vlasnikom zemlje (na jednoj drugoj lokaciji). Nadoknada zbog nemogućnosti korištenja zemlje oko vetroturbine i dozvoljen servisni pristup je oko 200 evra po turbini (za turbine instalisane snage 1 MW), na godišnjem nivou – ja bi naglasila da je to skoro “ništa”.
    Recimo u Nemačkoj se kreće u vrednosti od 3 do 5% od proizvedene električne energije. U Kuli je, ako se ne varam instalisano 9,9 MW – recimo 10 turbina, što donosi prihod vlasniku zemlje oko 2000 evra godišnje. Ako bude vetra i uspe se proizvesti 27 miliona kWh , uzmimo za osnovu sredinu 4%, subvencije OIE od 9,2 €c/KWh – ispade da bi vlasnik trebao da dobije skoro 100 000 evra – 50 puta manje, ili nešto manje od 0,1 %.
    Možda se nešto u međuvremenu izmenilo, nisam proveravala!

  • Postovani,
    molim Vas za komentar u vezi moguce realizacije decentralizovane i distribuirane proizvodnje električne energije, kroz izgradnju generatorskih kapaciteta u blizini potrošača (u centru potrošnje – uz izbegavanje velikih investicija i gubitaka u prenosnoj i distributivnoj mreži).
    Lep pozdrav,
    Mali JOCA.

    • Distribuirana proizvodnja u najvećem broju slučajeva znači i usitnjavanje kapaciteta. Usitnjavanje kapaciteta po pravilu povećava jedinićne troškove proizvodnje. Primera radi, neposredno posle rata u Vojvodini je bilo oko 50 elektrana. Tehnićka evolucija ih je penzionisala vrlo brzo i izgrađene su velike jedinice na površinskim kopovima lignita i moćnim vodotokovima, Prenosni sistem je podignut na 400.000 volti. Ovako centralizovan sistem je odneo ekonomsku prevagu nad decentralizovanom (distribuiranom) proizvodnjim. Novi obnovljivi izvori mogu u određenim situacijama da rasterete “veliki ” sistem, ali ne i da preuzmu njegovu ulogu. Bez klimatskih i ekoloških zahteva poduprtih stimulativnim otkupnim cenama malo ko bi ih i gradio. Budućnost će pokazati koliko obnovljive energije će civilizacija morati da uvodi. U svakom slučaju će biti nužna preraspodela ulaganja prema energetskom sektoru. To znači da će neki drugi sektori dobiti manji deo kolača.Priča se nastavlja i na potrošnoj strani gde treba ulagati u efikasnost i racionalnu potrošnju. Rešenja treba da pruži struka a ne partijski postavljeni laici.

    • ” Bez klimatskih i ekoloških zahteva poduprtih stimulativnim otkupnim cenama malo ko bi ih i gradio.”

      Kako sam ja shvatio, imamo centralizirani sistem koji je ekonomski isplatljiviji tj jeftinija struja ili decentralizirani skuplji. Centralizirana proizvodnja iza koje stoje veliki igraci ili decentralizirani sistem koji daje mogucnosti da proizvodnja udje u “svaku kucu”, doslovno.

      “U svakom slučaju će biti nužna preraspodela ulaganja prema energetskom sektoru.”
      Lignit i EPS vs biomasa i seljak.
      Struku ce predstavljati penzionisani inzenjeri EPSa.

      http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/images/6/6e/Half-yearly_electricity_and_gas_prices%2C_second_half_of_year%2C_2012%E2%80%9314_%28EUR_per_kWh%29_YB15.png

      Gledano na duzi rok, da li Danci mogu platiti vioku cijenu struje zato sto imaju visoke plate ili zato sto imaju visoku cijenu struje imaju visoke plate?

  • Kao i uvek, treba malo porazmislit pre izvođenja računice
    Otkupna cena struje je 9.2 euro centa po kwh. I tu se računica završava i nema potrebe ići do gorepomenutih 18 €c/kwh.
    Zašto?
    Pa zato što ti dalji troškovi nemaju veze sa izvorom el. energije. Oni su isti i za energiju proizvedenu u TE, velikim HE ili za onu koja se uvozi. A struje moraš imati dovoljno da pokriješ potrošnju.

    Postoje drugi troškovi vezani za proizvodnju el. energije iz vetroparkova, a to su troškovi balansiranja mreže, ali oni nisu toliko veliki i mogu se kompnezovati (recimo reverzibilnim HE koje neko već pomenuo), pa upravo iz tog razloga ukupni kapaciteti vetroparkova u Srbiji i jesu ograničeni na 500 KW instalisane snage.

    Ako neko i malo poznaje kako i na koji način posluje tržište el. energije i sistem snabdevanja zna da je potrošnja, a ne ponuda ta koja diktira koliko struje treba da bude u sistemu (peak and base load). To u praksi znači da kada je potrošnja mala – imaš višak struje koji moraš da da prodaš, a kada je visoka i nemaš dovoljnu proizvodnju – moraš da je kupiš. E probelm sa vetropakovima je što je teško uskladiti poroizvodnju (jako volatilna) sa potrošnjom.

    Elem, druga stvar koja se zanemaruje je upoređivanje cene koštanja za zelenu vs konvencionalnu energiju. Opšte prihvaćena činjenica je da MWh proizveden u termo-elektrani košta oko 30 EUR (dakle nekih 3x manje od recimo vetroparka). Međutim, ta kalkulacija je nepotpuna, pa samim tim i netačna. Naime ta cena od 30 EUR ne uzima u obzir sve troškove koje sa sobom povlači takva proizvodnja (troškovi uvećane zdravstvene zaštite, umanjenje prinosa na poljoprivrednom zemljištu itd., koji se mogu dosta precizno izračunati i pretvoriti u XY EUR/MWh) i najvažnije, potuno zanemaruje trošak amortizacije jer su sva ta postrojenja davnoi amoritzovana (stara 35-45 godina). Druigm rečima, ta cena od 30 EUR podrazumeva da ta postrojenja neće morati da se obnavljaju, rekonstruiišu, ponovo izgrade, i takođe da sredstva uložena u njihovu izgradnju nikada ne treba da se “povrate”… A ovo prkosi ekonomskoj logici (otkupne cene OIE to imaju ukalkulisano).
    Postoje detaljne studije (koje još do sada niko nije uspeo da ospori) koje jasno pokazuju da kada bi uključili sve relevantne troškove, električna energija dobijena iz recimo termo-elektrane (a najveći deo u Srbiji se tako proizvodi) koštala preko 130 EUR/MWh, što je više od većine otkupnih cena za OIE.

    I, pitam Vas onda kakvu struju bi ste volieli da troše vaša deca, unici, praunuci….?
    Skupu prljavu ili manje skupu čistu?