Ауторски текст Енергетика

Зашто је даљинско грејање најскупље (1)

Пуштање у погон Топлане на Новом Београду за грејну сезону 1961/62, сматра се почетком централизованог снабдевања топлотном енергијом у Србији. ЈКП ’’Београдске електране’’ је данас највеће предузеће у области даљинског грејања у Србији са више од 2500 МW инсталисане снаге, и представља снажну и значајну компоненту инфраструктуре града Београда. У погледу инсталисане снаге ЈКП ’’Београдске електране’’ су данас највећи такав систем на Балкану.

toplana-novi-beograd

Топлотна мрежа се развијала у складу са развојем топлотног конзума на појединим грејним подручјима, при чему се тежило да се што више обухвати централна зона града Београда, због највеће густине топлотног оптерећења и великог броја пословних и јавних објеката. Систем даљинског грејања Београд је организован као острвски, са тенденцијом међусобног повезивања појединих подручја ради ефикаснијег и економичнијег функционисања.

Велики број индивидуалних потрошача за грејање користи и електричну енергију, што је главни разлог да је удео електричне енергије у финалној потрошњи у граду Београду врло висок. Зато је неопходно извршити субституцију електричне енергије другим изворима енергије за грејање у граду Београду. Гасификацијом и топлификацијом је могуће субституисати електричну енергију за грејање и припрему потрошне топле воде (код топлификације), односно за грејање, припрему потрошне топле воде, кување и за поједине енергетске уредјаје (фрижидери, машина за сусење итд) код гасификације.

Преко три четвртине топлотног конзума ЈКП ’’Београдске електране’’ чини стамбени простор. Финална потрошња топлотне енергије из система даљинског грејања на подручју града Београда износи око 80 % у домаћинствима, а само 20 % у сектору јавних и комерцијалних делатности.

Укупна енергетска ефикасност даје укупну слику функционисања једног енергетског система, почевши од врсте извора примарне енергије који се користи и ефикасности његове експлоатације, преко ефикасности процеса трансформације примарне у секундарну енергију, преко губитака у преносу и дистрибуцији до предаје потрошачима у виду финалне енергије, али укључујући и квалитет технологија у финалној потрошњи и свим секторима потрошње.

Анализом овако спроведене оцене укупне енергетске ефикасности, као и енергетске ефикасности у појединим секторима потрошње, долазимо до слике о проблемима и слабостима енергетског система града (града Београда). И без прецизних података закључујемо да, иако је идеја даљинског грејања да поред комфора обезбеди, ако не најнижу цену грејања, онда бар цену у рангу са осталим видовима грејања, код нас је даљинско грејање, такорећи, најскупљи вид грејања.

Много је незадовољства народа везано за рад топлана и наплату грејања а нови начин обрачуна, са мерењем утрошка и нејасним фиксним трошковима, изазвали су додатно незадовољство грађана. Такође, чини се да је све више људи који желе да плаћају онолико колико потроше, и оних који желе да штеде, тако да је прича о мерењу потрошене енергије за сваког корисника све актуелнија. Сви проблеми везани за рад топлана, грејање, наплату грејања, решавање проблема, су јако разнородни, неки међусобно повезани, зависе од материјалног стања грађана и државе, знања људи укључених у процес, од политичких интереса, интереса потенцијалних извођача радова, и у тој замршености, није их лако решавати.

Неефикасна потрошња енергије у Србији и у Београду очигледна је ако се разматра потрошња топлотне и електричне енергије за загревање станова и јавних зграда. Зграде су у Србији у дужем период после 1945. године грађене према европским стандардима, али после енергетских криза 1970-тих година и почетком 1980-тих година, стандарди нису пратили кретања у Европи. Из тих разлога је и просечна потрошња енергије за грајање станова веома висока, нарачито ако се упореди са садашњим Европским стандардима. За оцену енергетске ефикасности и само њено праћење (медју различитим земљама) али и за праћење промена енергетске ефикасности током година, користимо ИНДИКАТОРЕ ЕНЕРГЕТСКЕ ЕФИКАСНОСТИ.

Оно на шта се грађани највише жале су висина рачуна и нејасни фиксни трошкови. Да би генерално рачуни били мањи, гледано са енергетског становишта, потребно је смањити губитке. Губици се могу смањити: изоловањем објеката, аутоматизацијом целог система и ефикаснијим радом топлана. Нови објекти имају солидну или добру изолацију и код ових објеката лако се решава проблем мерења по стану и проблем енергетске ефикасности.

Код великог броја старијих зграда, инсталација грејања рађена је тако да је заједничка за целу вертикалу. У време градње ових објеката није се ни размишљало о штедњи, о томе да ће неко хтети да се искључи са грејања, али сигурно је пресудно то да се није размишљало дугорочно. Такође, велики број старијих зграда прављен је без или са лошом изолацијом, а и столарија је после много година попустила. Због тога имамо превелике губитке енергије. Део људи нема могућности да плаћа тако високе рачуне и жели да се одвоји са мреже. Велики број тих људи је имао велике проблеме да им се одобри одвајање са мреже, јер није постојала прецизно дефинисана процедура код оснивача за такве случајеве.

Ако би се због масовнијег одвајање са система даљинског грејања прешло на масовније грејање на електричну енергију, то би изазвало потенцијалне проблеме са електричном инсталацијом. Морало би се добро прорачунати да ли су инсталације и капацитети довољни за то (на нивоу станова, зграда и целог система до напојних трафостаница). Такође, како се очекује и поскупљење електричне енергије, поставља се питање и исплативости овог вида грејања (осима клима или топлотних пумпи). На нивоу целог система, ово је више теоретска претпоставка, јер сигурно има пуно људи којима одговара комфор даљинског грејања и пре су за то да се проблеми реше на елегантнији начин. На нивоу појединачних објеката, треба водити рачуна о електричној инсталацији, ако неко са система даљинског грејања (СДГ) пређе на грејање на електричну енергију.

Ускоро следи текст: Наплата грејања по утрошку.

[ezcol_1third]Јово Бомештар
члан покрета “Доста је било”, Нови Београд[/ezcol_1third] [ezcol_1third]Горан Љубисављевић
члан покрета “Доста је било”, Ниш[/ezcol_1third] [ezcol_1third_end]Александар Коровљев
члан покрета “Доста је било”, Зрењанин[/ezcol_1third_end]

ДЈБ Млади

Коментари

Кликни овде да поставиш коментар

  • Fekalne vode + selekcionisani zeleni otpad bi mogli da greju Novi Beograd. A trošak izgradnje je 20 Eur po glavi stanovnika.
    Analizu utadila firma NordGas pre skoro 10 godina, i to na bazi standardnog anaerobnog postrojenja.
    Period eksploatacije za takvo postrojenje je cca 30 godina…pa sad svaka priča o postrojenjima na fosilna goriva je nesuvisla gospodo.

  • ODLICAN TEKST, BRAVO.
    U buducem razvoju ili tacnije planiranju razvoja energetike grada Beograda treba znati da su gubici u transformaciji toplotne energije i do 16 % i ivise, da je jako velika potrosnja energije za grajanje elektricnom energijom iz elektroenergetsko sistema, a za ciju se proizvodnju koristi ugalj sa ucescem oko 70% sto nam daje smernice da je jako vazno strucno planirati dalji razvoj daljinskog grejanja u gradu Beogradau.
    Da li u Beogradu posteoje strucne sluzbe koje misle o ovom problemu videcemo uskoro ili su to samo parcijalni interesi kao KAKO KUPITI TABLETIRANU SO i igraditi ise u tender proceduri, ili kako svojoj firmi dodeliti poslic na nekoj sanaciji kotla u Rakovici ili ekipu iz Rakovice POSTAVITI NA DIREKTORSKO MESTO. Mozda ce Maradona i njegov brat iz Rakovice od Zabljaka imati pravi odgovor a preko firme In prims za ugovaranje tendera.
    Analizom odnosa izmedju danas raspolozive snage toplotnih izvora i instalisane snage potrosaca uocava se da je taj odnos priblizno jednak 1, ali u svetskim iskustvima taj odnos je 0.7 faktor jednovremenosti sto kaze da u sistemu JKP “Beogradske elektrane“ potencijalne rezerve su ureda 30%., a sto nam kaze opet sledece MOGUCE JE PRIKLJUCENJE NOBIH POTROSACA bez gradnje dodatnih izvora. Gde su nase pare gospodo iz organizovanih TENDER BRIGADA od Rakovice i firme In primis, Maradona i njegov brat, pa ica stari Voja od Karaburme Minel kotlogradnje. DOSTA JE BILO kradje postenih BEOGRADJANA nego osvi sad lepo kod vaseg gazde na Zabljak ili ce svi u ZATVOR DA ZAVRSITE sa Guzom koji Vas je sve druknuo.
    Ko je nadlezan u Beogradu za USAGLASAVANJE razvoja gasovodno i toplifikacionog sistema, tim pre sto se u oba sistema vec preinvestiralo, ali malo Zabljak MONSTRUMU.
    Da li se u blizoj buducnosti planira CENTRALIZOVANO HLADJENJE IZ POSTROJENJA JKP “Beogradske elektrane“ – da li i ko u gradu Beogradi ima odgovor ili su to opet neki susteri iz Rakovice kako se prica Beogradomi samo se smestaju po DIREKTORSKIM FOTELJAMA, a svoje svalerke ubacuju u nadzorne odbore i sa firmom Fero mont braca uzimaju procenat jer su vlasnici istih, ili ocekuju da raskopavaju ponovo Beograd i za svoje cevi da dobijaju ogromne provizije.
    DA LI CE NEKO NADLEZAN DOSTAVITI ODGOVORE NA OVA I SLICNA PITANJA.
    BRAVO ZA POKRET DOSTA JE BILO.
    DO POBEDE,
    Pilot

  • Dostignuti nivo standarda i privredna aktivnost jedne drzave odnosno potrosaca su glavni element za utvrdjivanje nivoa potrosnje energije, i sasvim je realno ocekivati da se poveca potrosnja u Srbiji i Beogradu sa POBOLJSANJEM SITUACIJE u Srbiji kada na vlas dodje POKRET DOSTA JE BILO.
    Ovaj tekst na daje za pravo da verujemo da ce se ORGANIZOVANI KRIMINAL U energetici Beograda rasvetliti od Tendera za TABLETIRANU SO, te do svih afera za koje se zaposleni ovih dana i meseci privode na informativne razgovoer u POLIUCIJU. Gradom se siri prica da se Tenderi u JKP “Beogradske elektrane“ namestaju vec godinama, a da gradjani sve losije grejanje imaju jer se prisutni organizovani eskadroni iz Rakovice ili Rekord i njihovi kadrovi koji ovih dana uspostavljaju VLAST U ENERGETICI BEOGRADA I BEOGRADSKI ELEKTRANA. Svalerke se dodvode i dele se mesta, a starci sa kumovima planiraju polsove sa CEVIMA jer su u vreme zutih sve razradili i dele se ili tale. Tu su polsovi sa kotlovima i tendercici od godine do godine se produzavaju a ista firma radi i IZVLACI NOVAC KAPLJE. KAzu Minel kotlogradnja i Glodjevic banda sa Rekord ekipom sa Zabljaka drma Beogradom – procenat se njima daje. ZALTIBORSKA NOC JE SVE PRISUTNIJE I ORGANIZOVANIJA SA SVOJOM DEVOJKOM bice direktorskih fotelja za svalerke.
    Neka strucne ekipe ISPITAJU I PROVERE SUMNJE GRADJANA.
    Nislija

  • PROIZVODNJA TOPLOTNE ENERGIJE U DOSADASNJEM PERIODU BILA JE ORIJENTISANA NA GAS, U MANJOJ MERI I TECNO GORIVO. ALI IMAJUCI U VIDU OCEKIVANI TREND PORASTA CENE GASA DA LI SE RAZMISLJA O TEHNOLOSKIM RESENJIM ZA RACIONALNU PROIZVODJU ENERGIJE IZ KOMBINOVANIH CIKLUSA ODNOSNO POSTROJENJA CHP.
    Koja je sluba u gradu Beogradu nadlezna da strucno tehnicki obrazlozi uvodjenje CHP u sistem JKP “Beogradskih elektrana“ i STA SE CEKA.
    Koja se interesna ekipa pita ili UGRADJUJE U OVE POSLOVE i gde u Projketi energetske efikasnosti u ovom sektoru.
    Mozda ce Maradona i brat sa Zabljaka imati odgovor pred nadleznim slubama jednog dana, a kao svedoka ce pozivati gazdu In primis firme.
    Vojce od Karaburme ce sigurno biti SVEDOK SARADNIK.
    Ko je gazda u JKP “Beogradske elektrane“ da li policija sme da udje u iste ili je to Kosovski ili Konculj teritorija. Mozda ce Guza SVE RECI ops vec je ispricao i zabelezeno je.
    ISPITAJ STANJE SA TABLETIRANOM SOLI I KO JE KOME NAMESTAO POSAO, gde su nase pare g-djo Milka.
    Svalerke se smestaju na dobro placene poslove u JKP “Beogradske elktrane“.
    Otac Makarije

    • Ne razumem se u švalerke, ali se u kogeneraciju (ili CHP=combined heat and power production) razumem.

      Kogeneracija u sistemima daljinskog grejanja sa našom cenom gasa neće biti isplativa sve dok se ne obezbedi da kogeneratori (gasni motori, turbine i sl) budu optimalan izbor za proizvodnju energije bar 4 do 5 hiljada sati godišnje. Drugim rečima, ako toplana ne prodaje sanitarnu toplu vodu (za tuširanje, mašinu za veš i sl), nema ništa od toga. Sistem neće raditi više od 2 ili 2,5 hiljade sati godišnje. (Nije poenta u tome samo da radi, već da to bude najjeftinija opcija.) Ako toplana prodaje sanitarnu toplu vodu, onda se sistem kogeneracije dimenzioniše prema njenoj potrošnji i radi celu godinu. To je za srednje i veće toplane isplativ scenario. Takav je slučaj npr. u novosadkoj toplani. Oni imaju kogeneraciju. To je moguće i negde i Beogradu. U većini beogradskih toplana, Nišu i većini drugih gradova, nema pripreme sanitarne tople vode u toplanama i sa ovakvom njihovom politikom i odnosom građana prema njima nema izgleda da će je biti u skorije vreme.

  • Bilans konverzije energije razmatra fizičku i hemijsku konverziju izvora energije, pri čemu su ulaz u proces konverzije i izlaz iz iste prikazani odvojeno.
    Iz navedene razlike ulaza i izlaza mogu se izračunati energetski gubici tokom procesa koverzije. Potrošnja tokom konverzije energije, kao i gubici tokom prenosa i distribucije, takođe se uzimaju u obzir pri izračunavanju količine izvora energije koji kasnije postaju raspoloživi konačnim potrošačima. Potrošnja primarne energije (Ulaz u proces transformacije + Izlaz iz procesa transformacije – Sopstvena potrošnja, sagorevanje na baklji – Gubici u prenosu i distribuciji – Izvori energije korišćeni za van-energetske svrhe (npr. ter, bitumen, maziva) …Količina finalne energije je na raspolaganju konačnim potrošačima za proizvodnju korisne energije (npr. korišćenje el. energije za proizvodnju osvetljenja). Nakon toga, finalna potrošnja energije razlaže se na pojedine grupe korisnika i različite ekonomske sektore …ODNOSNO Energetski bilansi daje pregled međusobnih odnosa isporuke energije i potreba za istom. On ukazuje ne samo na potrošnju energije u različitim sektorima, već i na tok tj. kretanje izvora energije od proizvodnje do korišćenja u različitim oblastima same proizvodnje, konverzije ili potrošnje….Gde su ovi podaci gradu Beogradu – SISTEM ENEREGETIKE BEOGRADA je pokraden i unisten ….Ko je NADLEZAN U BEOGRADU za ovaj probelm ili je to opet neka ekipa TASNA MASNA.sa Sejselskih ostrva.NEKA POLICIJA ISPITA KOMPLETNU ENERGETIKU BEOGRADA gde su nestali podaci o tako vaznom ENERGETKOM BILANSU….Nastavice se…
    DO POBEDE,
    Bosko Buha

  • Tekst je vrlo ilustrativan i jako strucan sa analizom postojeceg stanja.
    Postavlja se pitanje zasto je stanje u ovoj oblasti energetike tako lose da se prosle nedelej zadnjeg dana za iskljucenje sa sistema toplanskog grejanja iskljucilo oko 900 potrosaca, a za prethodni period je bilo ovec iskljuceno vise od 300 samo u Beogradu, a u Nisu vide od 1700 potrosaca.
    Zakljucak je da je skoro 3000 potrosaca ove zime na sistemu elektricne energije, KO JE KRIV ZA KATASTROFU U BEOGRADSKIM ELEKTRANAMA.
    Da li je cinjenica da se postavljaju direktori iza tehnicka pitanja sa srednjomm skolom i jos stranac, ili cinjenica da devojke poslovna pratnja iz Sirogojna kraj zlatobora dobijaju bisoko pozicije u Beogradskim toplanama. Sta je sa CINJENICOM DA NEMA MOGUCNOSTI NAPLATE PREMA UTROSKU da se gradajani sami izbore sa mafijom od Zabljaka u Beogradskim elektranama.
    KO JE ODGOVORAN ZA KATASROFU U BEOGRADSKIM ELKTRANAM i korupciju kod kupovine TABLETIRANE SOLI za ovu i prethodnu sezonu – to je sredstvo za omeksavanje tehbicke vode. Ko je odgovoran za hemisku labaratoriju u Beogradskim elektaranam.
    DESTA JE BILO OVE KORUPCIJE U ENERGETICI, GDE JE ENERGETSKI BILASN BEOGRDA STA JE I KO NAREDIO DA SE NAROD SISA KAO OVCE.
    Malisa

  • Hitno je potrebno ispitati stanje i poslovanje celog energetskog sektroa u srbiji, prvenstveno u Gradu Beogradau.
    Korupcija je u ENERGETICI BEOGRADA ocigledna kada se ogroman broj potrosaca iskljucuje sa mreze u ogromnom broju. Tenderi se dodeljuju uz podrsku In Primis vlsnika iz Crne Gore mafijasa….Mafija se okupila ali ENERGETIKA HRCA u korupciji….
    Mali

  • Jedan od ozbiljnijih tekstova na ovu temu, ali je ipak ostalo dosta nedorečenog. Ja bih komentarisao stanje u Beogradu “Odluku o snabdevanju toplotnom energijom u gradu Beogradu” koja je na snazi od 2007 do danas, a na koju se sva JKP oglušuju, kao i na ostale zakone koji regulišu ovu oblast. Odluka predviđa isključenje korisnika u nekoliko slučajeva, i kada nastane taj slučaj, a toplane vas “ne mogu” isključiti, ko preuzima troškove grejanja od tog trenutka, jer je u pitanju njihov nedostatak, a vaše nepobitno pravo (čl. 69, 70, 72)?!
    Odluka je precizno definisala prelazak svih Toplana u Beogradu na obračun korisnicima po utrošku u čl. 89, a javnosti se prezentuje da za to nije dato dovoljno vremena toplanama, odluka je stupila na snagu pre 9 godina?!
    Odlka takođe zahteva ugovornu obavezu za vršenje ove delatnosti između korisnika i pružaoca usluge čl. 2 st.5, čl.3 (poslednji pasus), što veliki br. korisnika niej potpisao sa Toplanama, čiji je to propust?
    Važno je napomenuti i da Zakon o Zaštiti potrošača takođe predviđa isključenje sa mreže daljinskog/centralnog grejanja, i definiše način naplate ove uskuge po utrošku a ne po kvadratu, kako je onda moguće da JKP krši sve ove zakone, i uprkos silnim prijavama inspekcijama, sve je u redu?
    Naplata po kvadratu je zloupotreba starog načina, kao i novog obračuna kvadrature stanova, nekada su terase u površinu stana ulazile sa 30% kvadrature, pa sa 50%… danas sa 100%, tako da kako toplane/infostan to vide stan vam se povećao poslednjih 6-7 godina, iako je faktički isti, kao i instalacije u njemu. Posledica je da sada plaćamo recimo grejanje stana od 70kvm (10 su terase) a za isti stan je pre 10 godina plaćano grejanje za 63kvm, a da pri tom nema grejnog tela an terasi, ni cevi, bez obzira da li je zastakljena ili ne, ako reklamirate grejanje, na terasi niko ne meri, a plaća se i za nju!?
    Moj zaključak je da mnoge državne institucije već više od decenije ne rade svoj posao, od uslužnih delatnosti do inspekcija, regulatornih tela… i sada dolazimo praktično u apsurdnu situaciju, da na strani struke nema ko da vam obajsni haos koji je nastao. Koliko to još tako može izdržati ne znam, ali situacija je veoma loša.

    • Poštovani Jovane, na ovu temu će izaći još tri teksta (drugi je izašao već danas), pa će biti još odgovora. Što se tiče zakona i propisa, oni se moraju poštovati, tu nema dileme, samo mislimo da je ipak mnogo bitnije strukturno rešiti probleme grejanja i rada toplana, povećati energetsku efikasnost u grejanju na najviši nivo a zakone i propise uskladiti tako da se mogu izvesti te pozitivne promene, i normalno, poštovati sve te propise. Sa ovakvom efikasnošću u radu toplana, sa trenutnom izolacijom velikog broja objekata, sa ovakim sistemom merenja energije džabe su nam i svi propisi.

      Goran Ljubisavljević

    • Poštovani Jovane,

      Na ovu temu će izaći još tri teksta (drugi je izašao već danas – http://dostajebilo.rs/naplata-grejanja-po-utrosku-2/), pa će biti još odgovora. Što se tiče zakona i propisa, oni se moraju poštovati, tu nema dileme, samo mislimo da je ipak mnogo bitnije strukturno rešiti probleme grejanja i rada toplana, povećati energetsku efikasnost u grejanju na najviši nivo a zakone i propise uskladiti tako da se mogu izvesti te pozitivne promene, i normalno, poštovati sve te propise. Sa ovakvom efikasnošću u radu toplana, sa trenutnom izolacijom velikog broja objekata, sa ovakim sistemom merenja energije džabe su nam i svi propisi.

      Goran Ljubisavljević

  • U INFORMATORU JKP „Beogradske elektrane“ je navedeno: Rešenjem Skupštine grada Beograda od 21.12.1989. godine, Beogradske elektrane osnovane su kao javno komunalno preduzeće i od tada posluju pod imenom JKP „Beogradske elektrane“ („Preduzeće“). Preduzeće je upisano u registar Agencije za privredne registre po Rešenju broj BD 13947. Pretežna delatnost Preduzeća prema Uredbi o klasifikaciji delatnosti koja je objavljena u Službenom glasniku Republike Srbije br. 54 od 4.08. 2010. god. je 35.30 Snabdevanje parom i klimatizacija. Pored osnovne delatnosti Preduzeće je registrovano i za obavljanje drugih delatnosti: proizvodnja termoelektrične energije, distribucija i upravljanje distributivnim sistemom i javno snabdevanje prirodnim gasom, opravka, održavanje i rekonstrukcija postrojenja opreme i uređaja za proizvodnju i distribuciju toplotne i električne energije, tehnička ispitivanja i analize i dr. Osnivač Preduzeća je Skupština grada Beograda.
    Nadležan je Sekretarijat za stambene i komunalne poslove. Nadležno ministarstvo je Ministarstvo građevinarstva i urbanizma, prema Zakonu o ministarstvima. ILI JE STARA INFORMACIJA, ali sasvim dovoljna da se sagleda nadležnost – Skupština grada Beograda.
    Reklo bi se prostim jezikom da je po svoj prilici NAROD PREPLATIO OVU USLUGU CIM JE U Nisu 2000 potrosaca iskljuceno, a u Beogradu vise od 1200 zahteva ya iskljucenje sa SDG.
    Tehnicki director ili covek br. 2 u JKP „Beogradske elektrane“ je sa SREDJOM SKOLOM I to stranac koji slabo da yna da pise a govorni jeyik kao Taryan engleski – STA JE KO NAUMI OVE ZIME I kako da ŠIŠA GRADJANE BEOGRADA uskoro će se videti jer je ves UYASNO HLADNO….

  • Prirodni gas je skup, pa i daljinsko grejanje koje se zasniva na njegovom sagorevanju mora biti skupo. Male uštede se mogu postići racionalizacijom rada u toplanama, kao i automatizacijom i smanjenjem gubitaka u distribuciji. Mnoge toplane su solidno automatizovane, a većina sistema daljinskog grejanja ima korektno izolovane cevovode. Postoji mogućnost za smanjenje potrošnje električne energije pumpi, ali tu je prostor za uštedu ograničen.

    Prava rešenja su:
    1. Smanjiti potrošnju finalne energije postojećih, pre svega starijih zgrada, tako što će se izolovati zidovi i poboljšati ili zameniti stolarija. Ovo bi trebalo da bude isplativa mera. Pošto ova mera donosi sigurnu uštedu u troškovima grejanja, trebalo bi da bude OK finansirati je iz kredita, ukoliko se građanima ponude: (a) korektne kamatne stope, (b) pravna sigurnost, (c) normalne i efikasne procedure dobijanja dozvola i (d) prihvatljiva objašnjenja zašto je ovo važno. Time će se smanjiti isporučena toplotna energija i privremeno umanjiti prihod toplanama. Na srednji rok, otvara se prostor (kapacitet) da toplane priključe nove potrošače i želja potrošača da se priključe na sistem.
    2. Promeniti način snabdevanja energijom. Trebalo bi se više osloniti na obnovljive izvore energije (biomasa, biogas, energija Sunca i sl). Oni su jeftini (ili besplatni) i lokalno dostupni, pa se smanjuje uvoz iz drugih zemalja. Treba koristiti toplotne pumpe. Treba koristiti kogeneraciju gde je isplativo, a u srpskim sistemima daljinskog grejanja to uglavnom nije slučaj. Treba koristiti skladišta energije (velike rezervoare tople vode) kojima se omogućava jeftinija proizvodnja i veća fleksibilnost sistema. Treba ići na to da se smanji temperatura tople vode koja polazi iz toplana i u njih se vraća. Time se omogućava znatno efikasniji rad toplotnih pumpi i u manjoj meri kogeneracije. To će biti moguće nakon izolacije objekata. Električnu energiju noću prodajemo veoma jeftino kako ne bi gasili elektrane i ne bi bilo loše koristiti je za daljinsko grejanje, u kombinaciji sa akumulatorima toplote i toplotnim pumpama.

    Ako vas zanima kako radi jedan moderan sistem daljinskog grejanja (sa kogeneracijom na gas, spalionicom smeća, električnim kotlovima i skladištenjem energije) u uslovima liberalizovanog tržišta električnom energijom, idite na: http://www.emd.dk/desire/skagen/.

    Ako vas zanima kako Danska vidi svoje snabdevanje energijom za 20 ili 30 godina, vidite: https://www.youtube.com/watch?v=eiBiB4DaYOM.

    • Poštovani,

      Hvala na detaljnom komentaru, ima puno korisnih detalja. Izolovanje objekata smo stavili na prvo mesto, bez ozbiljnog izolovanja objekata sve ostalo je besmisleno. Što se tiče regulacije, one itekako imaju smisla, samo mora sistematski da budu odrađene, od toplana pa do stanova. Što se tiče pozitivnih iskustava iz Danske ili bilo koje uređene zemlje, ona su neophodna, jer ne treba izmišljati toplu vodu, nego samo maksimalno prilagoditi rešenja, normalno uz sva moguća unapređenja (inovativnost nije nedostatak u našem narodu, čak naprotiv).
      Energija Sunca je jako mala za grejanje a ima značaj pri pravilnoj orjentaciji pri izgradnji i dobrim velikim staklenim površinama.

      Goran Ljubisavljević

    • navedeno je da kogeneracija u srniji nije isplativa, greska gde god ima ptv isplativost je po automatizmu, a svako dalje razmatranje zahteva da se suocimo negde na ozbiljnom mestu o problemima CHP jer ima mnogo mesta gde se sigurno moze lepo i strucno kvalifikovano razgovarati….chp je isplativa u svim toplanama u gradu beogradu…mnogo studija i strucnog materijala je vec napisano i nema mesta improvizaciji…
      Pilot

    • Kratko pojasnjenje zasto Kogeneracija (“Combined Heat & Power” – CHP).
      Ovakva primena DG – distribuirane proizvodnje elektricbne energije je izuzetno primamljiva iz razloga što se pri proizvodnji električne energije dobija velika količina i toplotne energije, koja se vrlo lako možeye primeniti kod krajnjih korisnika, bilo za pripremu procesne pare, bilo za grejanje i klimatizaciju. Zbog toga se ona realizuje u samim centrima potrošnje, pre svega toplotne energije, pri čemu se gleda da se prvo podmiri
      toplotni, a zatim električni konzum.
      DO POBEDE,
      Savetnik 007 – “S A S A“

    • @Pilot @Savetnik 007
      Prvo, osnovno pravilo kada je reč o proceni isplativosti investicija u energetskom sektoru jeste da ništa ne ide, kako ste rekli “po automatizmu”, već je svaki slučaj poseban. Upravo taj “automatizam” vodi ka najproblematičnijim improvizacijama. Da bi se odredila isplativost sistema kogeneracije, optimalna veličina postrojenja i optimalni režimi rada neophodno je uzeti u obzir mnogo parametara: potrebnu investiciju, cenu prirodnog gasa, cenu po kojoj se kupuje električna energija, cenu po kojoj se prodaje električna energija, potrebu za toplotnom energijom, potrebu za električnom energijom, dinamički aspekt opterećenja, tj. u kojoj meri se vršno/bazno toplotno i električno opterećenje poklapaju. Kod toplana je ovo malo jednostavnije jer je potreba za električnom energijom relativno mala u odnosu na toplotnu Takođe se mora definisati alternativni scenario, tj. odrediti u odnosu na šta (na koji scenario) se utvrđuje opravdanost ugradnje kogeneracije.

      Drugo, Vi ste delimično u pravu kada kažete da je kogeneracija u sistemima daljinskog grejanja (DG) isplativa kada ima pripreme potrošne tople vode (PTV). To je u većini slučajeva tačno. Ali ne “po automatizmu”. I koliko toplana u Srbiji ima pripremu PTV? Novi Sad i manjina u Beogradu. Možda još neka. Velika većina nema pripremu PTV.

      Treće, što se tiče studija o kogeneraciji i sam sam učestvovao u kreiranju nekih od njih i znam šta su pokazale.

      Jasno je da je energetski efikasnije i ekološki prihvatljivije sagorevati prirodni gas u motorima i dobijati toplotnu i električnu energiju, nego ga sagorevati u kotlovima, ali….

      Tehnologije kogeneracije, posebno one koje se primenjuju u sistemima daljinskog grejanja (gasni motori i turbine), zahtevaju visoke investicije, kao i relativno visoke troškove rada. Tako visoke investicije je teško pokriti kasnijim uštedama, posebno kada je električna energija ovako jeftina, pa su uštede male, a alternative finansijski atraktivnije. Teško da će kogeneracija u skorije vreme biti isplativija od npr. toplotnih pumpi. Inače, na evropskim tržištima je cena električne energije u padu jer se sve više dobija iz vetra i drugih besplatnih izvora (videti npr. http://www.nordpoolspot.com/).

      U razvijenim severnim zemljama (npr. Nemačka, Danska i sl), koje značajan deo energije dobijaju iz vetra (i donekle od Sunca), ovakve tehnologije kogeneracije uglavnom služe za periode kada nema dovoljno vetra (ili Sunca) da se podmiri potreba za električnom energijom. Gasni motori su fleksibini i mogu se brzo pustiti u rad i to je njihova glavna prednost u energetskim sistemima budućnosti. Svakako ne cena.

      Mora se imati u vidu da prodavci puštaju u kataloge i na internet nepotpune informacije koje vode do pogrešnih (tzv. lažnih pozitivnih) zaključaka. Na primer, navedu samo cenu kogeneratora, a niko ne kaže da ona iznosi tek nešto više od pola (50–60 %) ukupne investicije. Ili daju efikasnost kogeneratora pod pretpostavkom da je temperatura povratne vode 70 °C, dok su u našim sistemima DG često veće temperature i niža efikasnost.

      Takođe, kada govorimo o isplativosti kogeneracije, moramo da definišemo u odnosu na koju alternativu ispitujemo isplativost. U odnosu na postojeće stanje? Ili na neku bolju alternativu? To je takođe u velikoj meri predmet manipulacije ne samo javnošću, već i nedovoljno informisanim stručnjacima.

    • MS,
      Savetnik 007 se slazem sa Vama, ali jos jednom procitajte pazljivo njegove stavove I sugestije – u pitanju je CENTAR POTROSNJE. “ .ona realizuje u samim centrima potrošnje, pre svega toplotne energije, pri čemu se gleda da se prvo podmiri
      toplotni, a zatim električni konzum…“
      SAVETNICI IZ SERIJE 00x SU POSEBNO SKOLOVANI I SPECIJALISTU SU BAS ZA TEMU KOJA VAS JAKO INTERESUJE.
      Zivi bili pa se videli.
      “Pilot“.

  • MS, @Pilot @Savetnik 007 Evo čemu će kogeneracija u sistemima daljinskog grejanja služiti u budućnosti: https://www.youtube.com/watch?v=TD0jZciQcaE

    POGLEDAO SAM VASE SUGESTIJE I ZNAT STA.
    Vi ste neki od mogucih politicara (vrlo mohuce i sofer kod nekog od Tajkuna) koji je na sumljiv nacin mnogo “zaradio“ a kao da po stilu pisanja poticete iz sela Brcele, u ublizini Skadarsko jezera/ Taj promotivni film pokazuje nesto sasvim drugo i pokazuje da niste kolega da niste u struci, vec da ste se samo u svom radnom veku susretali sa Temom Kogenaracija ili CHP. U Srbiji se zna ko je ko i ko sta vredi a Vi ste sigurno PROPUSTILI SVOJU POSLOVNU SANSU, zar ne i osecate se PROZVANO. Uvek POSTUJTE SAGOVORNIKA, pa makar on bio i virtuelan, to je OSNOVNO PRAVILO BEZBEDNOSTI, jer svoje strucnjake niste i niste stigli da tako bro naucite i razumete sta je CHP a sta je Smart Network i slicno …
    General BRKIC “Brk“

    • Cao Brk, bice posla za nas kod MS, kazu da je svega i svasta tamo od Tendera kicanki – Keep Light preko Feromont suvlasnistva njegovih zemljaka RAKOVACKOG BANDITA MUNGOSA pa Termo Plus provizija i na kraju unistene Kirke koju je njegov sef kupio….kazi i neki sistem za informacije od energetike se pominje da odrzava neko za 1000 eura mesecno a ugovor sam sa sobom In Primis potpisao …muco se opustio i sve stavio na kocku, a izgleda i Kalabu je pozvao u pomoc….MAFIJA JE ENERGETIKU OKUPIRALA
      BICEMO USKORO blizu prisli smo skroz blizu…,
      kapetan Todorovic