Autorski tekst Energetika

Naplata grejanja po utrošku (2)

Problem je vezan za način naplate grejanja i sam postupak očitavanja utroška za grejanje. Stari način naplate bio je paušalan, gde se naplata vršila po kvadratu stana, a oni koji su štedeli, kao i oni koji nisu štedeli, plaćali su istu jediničnu cenu. Da bi se rešio taj problem, da svi plaćaju realno koliko su potrošili, merenje se mora vršiti za svaki stan.

radijatori-toplana

Cena toplotne energije (kako povećanje tako i smanjenje) utvrđuju se na osnovu Uredbe o utvrđivanju metodologije za određivanje cene snabdevanja krajnjeg kupca toplotnom energijom („Sl. glasnik RS’’ broj 63/2015), koju je donela Vlada Republike Srbije. Navedenom uredbom je detaljno definisano koji elementi ulaze u cenu grejanja, na koji način se vrši njihov obračun, kada se stiču uslovi za promenu cene itd. Nakon izvršenih analiza, koje se rade na kraju obračunskog perioda, predlog povećanja ili smanjenja cene grejanja utvrđuje Nadzorni odbor javnog preduzeća kome je poveren posao (npr. u Beogradu JKP „Beogradske elektrane“).

Predlog Nadzornog odbora se upućuje preko, nadležnih službi u lokalnoj upravi (u Beogradu preko Sekretarijata za privredu – Uprave za cene, gradonačeniku grada Beograda) na saglasnost. Po dobijanju saglasnosti Odluka se objavljuje u „Sl. listu grada Beograda“ i kao takva može biti primenjivana.

Metodologija predviđa nekoliko desetina elemenata koji utiču na cenu toplotne energije, tako da ne znači da će ukoliko dođe do smanjenja jednog elementa automatski doći do smanjenja cene grejanja. Takođe, ukoliko se usled niskih spoljnih temperatura toplotna energija isporučuje neprekidno 24 sata na dan, (što se redovno dešavalo svake grejne sezone u manjem ili većem obimu) ne znači da će doći do povećanja cene grejanja. Ukoliko dođe do smanjenja cene grejanja podrazumeva se da će računi biti umanjeni u narednom periodu tj. od trenutka stupanja na snagu odluke o smanjenju cene grejanja.

Naplata grejanja po utrošku, po važećim propisima je moguća. Generalno to znači da Skupština zgrade donese odgovarajuće odluke i da se zavanično obrati nadležnom preduzeću (u Beogradu je to JKP Beogradske elektrane) sa zahtevom da se naplata toplotne energije vrši prema merenju. U gradu Beogradu, prema preseku za septembar mesec 2016. godine, u preko 90% predajnih stanica vrši se merenje utrošene toplotne energije. Tako izmerena toplotna energija se raspodeljuje na pojedinačne stanova na jedan od sledeća tri načina: prema veličini stana u m2, prema deliteljima toplote ugrađenim na svakom grejnom telu i prema merilima za raspodelu ugrađenim ispred svakog stana.

U skladu sa važećim propisima ova tri načina se ne mogu kombinovati za stanove koji se snabdevaju iz jedne predajne stanice. Prema Zakonu o energetici iz 2015. godine merenje i regulacija isporuke toplotne energije je obavezna za svaki objekat. Mesečna naplata po utrošku se vrši prema: angažovanoj snazi i potrošenoj količini energije u prethodnom periodu. Naplata po utrošku je obavezna u novoizgrađenim objektima koji se priključuju na SDG, dok se u postojećim objektima naplata po utrošku (NPU) uvodi na zahtev vlasnika objekta, u skladu sa odlukom osnivača – grad/opština.

U velikom broju zgrada to je moguće samo na nivou zgrade, zbog već pomenutog načina izvedenih instalacija. Kod zgrada kod kojih je instalacija izvedena nezavisno za svaki stan, to se može izvesti tako da se postavi kalorimetar ili merilo (merni uređaj) za svaki stan. Takođe za svaki stan postoji i ventil koji bi omogućava lako isključenje stana sa sistema grejanja, u slučaju da neko ne želi da koristi više SDG ili u slučaju neizmirenja dugova.

Kod zgrada sa ‘’zajedničkom’’ instalacijom, merenje energije po utrošku, na nivou svih objekata povezanih na toplanu jeste pravedniji način naplate, jer koliko su stanari zgrade potrošili, toliko u zbiru i plaćaju. Ali na nivou samog objekta, situacija je ista kao kod naplate prema kvadraturi stana – utrošena energija se raspodeljuje prema kvadraturi stana, tako da opet svi plaćaju istu jediničnu cenu, bez obzira koliko je ko trošio.

Kod zgrada sa ovako izvedenom instalacijom, postoji način da se merenje vrši za svaki stan: ugradi se neophodni merni uređaj kojim se vrši merenje i očitavanje za jedan stan, uz obaveznu ugradnju termostatskih ventila na svakom grejnom telu – radijatoru. Ovo se pokazalo kao nepraktično i skupo, a takvi merni uređaji ne omogućavaju precizno merenje potrošnje energije jer je sistem zastareo i zasnovan na zbirnom merenju koje se registruje na kalorimetru u podstanici, pa se gubici na instalacijama u zgradi raspodeljuju po stanovima (gubici na nivou zgrade se ‘’svaljuju’’ na svakog od korisnika).

Drugi način, da se merenje vrši za svaki stan, je da se prepravi instalacija u zgradi i da svaki stan dobije svoj deo instalacije. Ovde se postavlja pitanje finansiranja, a finansiranje bi verovatno palo na teret stanara. Ovakva prepravka instalacije bi donela koristi stanarima, ali je pitanje da li bi većina stanara, u ovakvoj ekonomskoj situaciji, imala mogućnosti za to.

U ovim zgradama se javljao i dodatni problem, stanari su se žalili da im je u nekim periodima pretoplo i da moraju da drže prozore otvorene, zbog regulacije temperature u stanu. Toplana vas natera da potrošite (i normalno platite) ono što ne tražite i što vam ne treba. Kako smo imali više toplih zima, a mogu se očekivati i u narednom periodu, može se očekivati manja potreba za toplotnom energijom, što za posledicu ima da se i toplane moraju prilagoditi tome i da bolje usklađuju količinu toplotne energije koju isporučuju kupcima prema spoljnim temperaturnim uslovima.

Uskoro sledi tekst: Upravljanje potrošnjom.

[ezcol_1third]Jovo Bomeštar
član pokreta “Dosta je bilo”, Novi Beograd[/ezcol_1third] [ezcol_1third]Goran Ljubisavljević
član pokreta “Dosta je bilo”, Niš[/ezcol_1third] [ezcol_1third_end]Aleksandar Korovljev
član pokreta “Dosta je bilo”, Zrenjanin[/ezcol_1third_end]

DJB Mladi

Komentari

Klikni ovde da postaviš komentar

  • Zanimljiva tema s tim sto bih jos dodao dve stvari. Zgrade sa daljinskim/centralnim grejanjem su projektovane na taj nacin da se pretpostavlja da se svi stanovi tokom zime greju. Na primer ukoliko bi u jednoj zgradi 50% stanova otkazalo grejanje zato sto su recimo prazni u ostalim stanovima ne bi mogla da bude postignuta zeljena temperatura odnosno ukoliko imaju kalorimetre imali bi vecu potrosnju.
    Takodje, ukoliko je u nekim stanovima pretoplo zar nije logicno da privrnete ventil na radijatoru, a ne da otvarate prozor? Moramo na nivou celog drustva da se naucimo da ne rasipamo jer energente uvozimo.

    • Poštovani Draško,

      potrebno je sistemski rešiti problem na više nivoa. Direktno na ovom polju – podići energetsku efikasnost, rešiti regulaciju toplote na svim nivoima, uvesti naplatu po utrošku. Sa druge strane, da bi se sve to rešilo, potrebno je pokrenuti privredu, jer bez pokretanja privrede, sve ostalo je nemoguće (http://dostajebilo.rs/program/trzisna-privreda/). Posle ovakvom pristupa, većina ljudi bi se odlučila da se ne isključuje sa daljinskog grejanja, jer ipak pruža veliki komfor (normalno, svima koji žele da se isključe, to treba da bude lako pristupačno).

      Goran Ljubisavljević

    • >> Takodje, ukoliko je u nekim stanovima pretoplo zar nije logicno da privrnete ventil na radijatoru, a ne da otvarate prozor?

      Bilo bi logično i da su ventili ispravni, ali to je sve staro 40-50 godina i kad počneš da regulišeš krene da curi, a Beogradske Elektrane će samo da ti privremeno poprave da ne curi, ali neće i da zamene ventil ispravnim.

  • Trenutno, oko 17 miliona m² stambenog sektora je
    priključeno na Beogradske elektrane. Ako uzmemo u obzir da većina korisnika još uvek nema mogućnost lokalne
    regulacije, i činjenicu da se u većini stanova održava unutrašnja temperatura vazduha između 21 i 22 stepena,
    realne godišnje uštede mogle bi da iznose oko 300 GWh po sezoni. Prema važećoj regulativi, novoizgrađeni objekti
    ne smeju da prekorače finalnu potrošnju od 60 kWh po m² godišnje. U osto vreme imamo situaciju da postojeći
    objekti povezani na sistem daljinskog grejanja imaju duplo veću potrošnju, čak 130 do 150 kWh po m² godišnje. Ove
    objekte je neophodno prvo energetski sanirati, dok će se potom uvođenjem novog tarifnog sistema naplate
    ostvariti uštede uz minimalne investicione troškove…
    Savetnik

    • Poštovani, što se tiče energetskog saniranja objekata (izrada propisne izolacije, stolarije i regulacija na svim nivoima) sa tim smo u potpunosti saglasni. Jedino pravilno sagledavanje potrebne snage sistema, izgradnje novih toplana i popravke postojećeg sistema je moguće po energetskom saniranju objekata. Potrebno je da se u rešavanje ovih problema uključe ljudi iz struke a politika samo da podrži pozitivnim propisima.
      Pored ovog, i prethodnog teksta (http://dostajebilo.rs/zasto-je-daljinsko-grejanje-najskuplje-1/) uskoro će biti objavljena još dva teksta na ovu temu.
      Srdančan pozdrav.
      Goran Ljubisavljević

  • “Mesečna naplata po utrošku se vrši prema: angažovanoj snazi i potrošenoj količini energije u prethodnom periodu.”

    Da li prema angažovanoj snazi ili prema instalisanoj snazi podstanice (koja je veća, često znatno veća jer su podstanice predimenzionisane)? Mislim (nisam siguran) da toplane ne mere angažovanu snagu.

  • Draga gospodo, sta je po vama najbolja alternativa stambenom grejanju,odnosno preko radijatora. Ako mogu da dobijem odgovor.
    Simpatizer Pokreta!!

    • Stanislave, jedno veliko UH na Vaše pitanje! Najbolje bi bilo sistemski srediti ovu oblast i pokrenuti privredu, pa da nema alternative daljinskom grejanju. Odgovor na Vaše pitanje zahteva i detalje o Vašim potrebama za grejanjem – veličina stana, broj soba, broj osoba,…, da li postoji dimnjak i da li imate uslove za grejanje na drva… Ako ne želite grejanje na drva, grejanje na invertorske klime je, po sadašnim cenama električne energija dobra alternativa, samo tu treba uzeti u obzir da će cena električne energije sigurno da se poveća i duplo u odnosu na sadašnju u ne tako dugom periodu i da početno ulaganje nije baš malo.
      Ako je u pitanju kuća, pre svega treba izolovati kuću (minimum sa stiroporom od 10cm ili mineralnom vunom odgovarajuće debljine), ako je u pitanju stan, zameniti stolariju i po mogućstvu izolovati bar nekim tanjim stiroporom spoljne zidove (sa unutrašnje strane).
      Da ponovim samo, odgovor zavisi od više elemenata i od Vaših želja i prohteva, ali bi bilo najbolje srediti sistem i da sve manje boli glava oko ove teme :).

      Goran Ljubisavljević

    • ODGOVOR ZA SIMPATIZERA POKRETA

      Prelazak na naplatu po utrošku ne dovodi po automatizmu do manjih računa. Uštede se mogu ostvariti samo uz racionalnu potrošnju i primenu adekvatnih mera energetske efikasnosti. Vlasnici stanova u sistemu NPU – naplatu po utrošku imaju mogućnost da regulišu temperaturu u svojim stanovima shodno sopstvenim potrebama i tako uštede, ali prethodno investirajući u neophodnu opremu u svoje vlasništvo – svoju imovinu.

      Bosko BUHA

    • Evo ja sam se iskljucio sa sistema daljinskog grejanja , vertikale idu kroz hodnik i racvaju se ka svakom stanu , ispred stana ventili ,koje su mi plombirali , znaci u stan mi vise ne ulazi njihovo grejanje tj cevi . Medjutim oni meni i dalje salju da placam fixni deo 1700 din , iako ne koristim njihove usluge , vade se na gradsku odluku da svako ko se iskljuci od kad je uveden tarifni sistem to mora placati , no ja ga ne placam . Posavetovao sam se sa advokatom , sudskim pomocnikom , i svi su me posavetovali da sacekam da me predaju izvrsiteljima pa da uz prigovor pokrenem proces za ostvarivanja mojih prava jer po obligacionom zakonu , da bi ti neko nesto naplatio , mora nesto da ti isporucu ili neku uslugu izvrsi , a oni to ne cine . Da napomenem da u mom ulazu od 18 stanova , njih 5 nista ne placa , 3 nikad nije uvuklo grejanje i nikad nista nije placalo , a 2 se iskljuce pre tarifnog sistema i njima takodjene naplacuju ali nama hoce. Ma haos , lopovska drzava 🙂

      Od iskljucenja se grejem inverter klimom , jesam ulozio 98.000 din ali verovao ti meni ili ne ja sam za celu sezonu od 11.10 – 01.04 grejao stan na ne manje od 23c i potrosio 618kwh , sto dodje po jednotarifnom nekih 5600 din . Stanovi oko mene platili su daljinsko grejanje 56000 din , znaci 10x manje sam potrosio , neverovatno ali tako je , znaci za 2 sezone vracam kompletno ulaganje . Ljudi ne veruju , pokazujem racune , ma ni moja zena nije verovala da ce biti jeftino grejanje a ni blizu ovoliko 🙂

      Iskljucio sam se jer tih par stanova koji ne placaju grejanje , greju se na TA , i tad su oni meni govorili da placaju oko 100e godisnje grejanje , a ja 56000 , pa pomislim , ili im je hladno ili sam ja lud 😀
      Medjutim sa inverter klimom je jos jeftinije ,, Evo dole cu postaviti podatke o stanu , izolaciji i klimi koju posedujem .. Pa eto , vi se grejte na toplanu ..

      Fujitsu ASYG 12 LU … http://i.imgur.com/jqr3UJM.jpg
      Stan 48m2 , PVC stolarija , jedan spoljni zid – cigla – 45cm , izolovan stiroporom s unutrasnje strane : decija soba 3cm , kuhinja 2cm , terasa spolja 5cm i iznad stana je tavan izolovan mineralnom vunom 10cm

    • @nex

      Poštovani Nex,

      Hvala na detaljnom i kvalitetnom komentaru. U ovakom sistemu i u ovom trenutku, Vaše rešenje je sasvim logično i pametno, normalno, za sve koji mogu da ulože u invertorsku klimu (u jednom u nizu tekstova smo i napomenuli za grejanje na klime i toplotne pumpe). Ipak, bilo bi mnogo bolje sistemski rešiti problem i omogućiti građanima da daljinsko grejanje bude ili najeftiniji vid grejanja ili među najeftinijima. U zavisnosti od gustine naselja, tamo gde je neisplativo daljinsko grejanje na postojeće toplane i gde postoje mogućnosti, uvek se može razmotriti da se cela zgrada ili blokovi zgrada greju na zajedničke invertorske klime/toplotne pumpe, koje bi se mogle koristiti i za zagrevanje potrošne tople vode u letnjem periodu.

      Goran Ljubisavljević

  • Naplata po utrošku NPU je zakonska obaveza koja je već nekoliko godina morala da se primenjuje ali nije. Većina zgrada koje se greju iz sistema daljinskog grejanja Beograda nema izolaciju, a to znači da će račun za grejanje biti veći u odnosu na dosadašnji paušalni način naplate po m² . Neophodno je paralelno pristupiti primeni mera u cilju povećanja energetske efikasnosti. To je jedini način za smanjenje potrošnje energije u tim zgradama i stanari će tako obezbediti manji račun za grejanje.
    Mali savet od VELIKOG MAJSTORA,

    Mali

  • ZA GRADJANE SRBIJE I BEOGRADA zbog povećanog broja zahteva za isključenje kućnih grejnih instalacija iz sistema daljinskog grejanja stanova I poslovnog prostora, treba da znaju da obračunski period počinje 1.aprila tekuće a završava se 31.marta naredne godine a ti kupci toplotne energije plaćaju naknadu za angažovanu snagu i isporučenu toplotnu energiju mesečno, dok 15.10.2016.god.započinje grejni period,
    Isključenje kućnih grejnih instalacija tarifnog kupca iz sistema daljinskog grejanja se vrši na zahtev kupca – potrpšača.
    BEOGRAD YASLUŽUJE DA IMA POŠTENU I STRUČNU VLAST….KAO I SRBIJA ali ipolako, doći će i to na red.
    Pilot

    • Potrebno je ulaganje u izolaciju objekta , zamenu prozora ali i u kompletno resavanje svih problema u objektima kolektivnog stanovanja.Takve zgrade su vlasnistvo tih stanara a sam sistem takvog oblika grejanja datira iz nekog perioda 70 – 80 godina.Takav sistem grejanja u osnovi je lose efikasnosti , samo sto ljudi to tesko shvataju i ocekuju jeftino grejanje od takvog sistema.Takav sistem je strahovito i veliki potrosac struje , zbog pumpi koje guraju vodu , i gubici toplote su veliki zbog velikih rastojanja na kojima se transportuje topla voda.Ako tome dodate i objekte koji nemaju termoizolaciju onda dolazite u totalno losu efikasnost takvog sistema.Svi gradjani ucestvuju u placanje takvog oblika grejanja kroz subvencije za koje se odvaja novac iz budzeta grada.Rasipa se novac poreskih obveznika zbog stanara koji nikako da shvate da je zgrada njihovo vlasnistvo i da moraju da ucestvuju u odrzavanju takvih objekata.Svi placaju cenu zbog bahatog ponasanja takvih ljudi.

    • @mirce

      U potpunosti smo saglasni sa tim da je efikasnost ogroman problem sistema daljinskog grejanja. Na ovu temu se objavljuje 4 teksta koji čine celinu – prethodni tekst je http://dostajebilo.rs/zasto-je-daljinsko-grejanje-najskuplje-1/ a sledeći http://dostajebilo.rs/upravljanje-potrosnjom-3/. Bilo bi nam mnogo bolje kad bi počeli malo kolektivno da razmišljamo, ali je veliki problem i do nedostatka sistema, jer ima i puno pristojnih i pametnih ljudi koji će se brzo prilagoditi dobrom sistemu.

      Goran Ljubisavljević

  • Problem je kod ove naplate po utrosku lopovska država.
    U NS, korisnici koji su prešli na novi sistem naplate, imaju samo veće račune.

    U čemu je problem: Toplana ne garantuje temperaturu vode u podstanici, i dešava se da bude toliko hladno, da su korisnici jednostavno primorani da odvrnu te ventile/merače do kraja konstantno, samo da bi imali pristojno grejanje.

    Jedina ušteda za sada je kod korisnika koji ne žive konstantno u stanu, i u lokalima koji noću zavrću radijatore.
    Za obično stanovništvo ušteda ne postoji. Kada bi se pak garantovala temperatura vode, e onda bi oni koji žele baš toplo imali veći račun , pa neka i otvaraju prozore, dok oni koji žele umerenu toplotu bi nešto i uštedeli.

    Ovako su svima kalorimetri na Max, a kada noću toplana smanji temperaturu vode, a mala beba koja se oznojila u krevetcu se otkrije, e onda je baš problem…