Autorski tekst Energetika

Upravljanje potrošnjom (3)

Da bi moglo da se upravlja potrošnjom toplotne energije, mora da se izvrši regulisanje (upravljanje) na više nivoa: regulisanje u toplanama, regulisanje u podstanicama i regulisanje temperature u stanovima (sa termostatskim ventilima na radijatorima).

racuni

Aktivnosti bi trebalo obavljati fazno i po tipu objekata. Objekte bi trebalo podeliti prema energetskoj efikasnosti i po tipu izvedene instalacije. Kod energetski efikasnih objekata, sa nezavisno izvedenom izolacijom po stanu, treba uvesti i merenje za svaki stan, tako da svaki stan plaća koliko je i potrošio.

Kod objekata sa zajedničkom instalacijom po vertikali i kod neizolovanih objekata, treba jasno definisati troškove za izolaciju i za prepravku instalacije i jasno i transparentno predstaviti ljudima sve mogućnosti.

Socijalni problem je i to što u objektima koji su energetski veoma neefikasni stanuje populacija koja prosečno ima niža mesečna primanja i samim tim manje mogućnosti plaćanja prelaskom na naplatu po utrošku (NPU). Sa druge strane, rešenje za neefikasne korisnike je ulaganje u poboljšanje izolacije što je otežano uzimajući u obzir životni standard tih korisnika. Za rešavanje ovog problema, biće potrebno omogućiti dugoročne jeftine kredite građanima.

Kako bismo što tačnije uporedili cene grejanja, uporedićemo ih za isti prosečan stan od 55m2 za koji je godišnja potebna energija za grejanjem 5560kWh. Uzimajući u obzir cene energenata za sezonu 2015/2016. Cene grejanja su date u tabeli.

cena-grejanjaCena daljinskog grejanja (toplanskog grejanja) je kod nas previsoka iz dva razloga: monopolskog položaja toplana (dogovornog formiranja cene) i realne neefikasnosti toplanskih sistema.

Daljinsko grejanje (toplansko grejanje) u EU je jeftinije od svih vidova osim grejanja putem termoakumulacionih peći -TP. U EU preduzeća koja se bave pružanjem usluge grejanja posluju tržišno, inače ne bi opstala. Mi želimo da i naše toplane posluju tržišno. Nemamo problem da se neke neefikasne toplane koje po svim pravilima struke ne mogu da posluju efikasno čak i ugase, jer cenu neefikasnosti plaćaju građani. Osnovni uslov efikasnosti je gustina instalisane snage min.20MW/km2. Da bi toplane poslovale tržišno mora se omogućiti lako sklapanje i raskidanje ugovora po zakonu.

U ovaj problem su uključeni i finansijski interesi. Ne postavlja se pitanje da li oni koji budu radili sve te poslove treba da zarade.Treba, svi radimo da bi zaradili i omogućili normalan život svojim porodicama i sebi. Postavlja se pitanje da se taj posao odradi tehnički ispravno i transparentno, u korist i građana i u korist toplana, i da oni koji ga rade budu pošteno plaćeni za to. Treba omogućiti građanima da plaćaju ono što troše i da im se povoljnim kreditima za izolovanje objekata omogući da uštede, a da se toplanama omogući da rade efikasnije i da pošteno naplate svoje usluge.

Uskoro sledi tekst: Fond za energetsku efikasnost.

[ezcol_1third]Jovo Bomeštar
član pokreta “Dosta je bilo”, Novi Beograd[/ezcol_1third] [ezcol_1third]Goran Ljubisavljević
član pokreta “Dosta je bilo”, Niš[/ezcol_1third] [ezcol_1third_end]Aleksandar Korovljev
član pokreta “Dosta je bilo”, Zrenjanin[/ezcol_1third_end]

DJB Mladi

Komentari

Klikni ovde da postaviš komentar

  • Ovo bi mogla da bude stalna tema DJB-a. Energetika Republike Srbije (ERS) u celini.
    Sistemi daljinskog grejanja su samo jedan deo. Tehnički napredak u ovom sektoru može
    da se poredi sa napretkom u informatičkom sektoru. Reč je pre svega o izolacijama,
    rekuperatorima, toplotnim pumpama svih vrsta, obnovljivim izvorima energije svih
    vrsta, kogeneraciji i sl.
    DJB treba da formira poseban tim koji bi se ozbiljno bavio samo ERS-om u celini.
    Zanima me šta su po struci autori ovog teksta. Imam utisak da nisu dovoljno u upućeni
    u ovu temu. Tekst treba da nastavi sa predlogom šta je to tehnički ispravno i transparentno,
    šta je u korist građana odnosno korisnika. Ovako ceo tekst ostavlja utisak nedorečenog.
    Srbija ima ogroman deficit sa uvozom energenata. Tu se pre svega misli na naftu i gas.
    Kako to smanjiti na najmanju moguću meru, bez obzira na otpore raznih gasnih i naftnih
    lobija.
    I jedno kratko pitanje: Mislite li da toplane koje troše isključivo uvozni gas imaju bilo
    kakvu šansu u stvarnim tržišnim uslovima? Zamolio bi što kraći odgovor.

    • Poštovani Veseline,

      Na ovu temu i temu energetike i energetske efikasnosti može se napisati više studija, što priznaćete, nije mesto za ovakav sajt. Suština je sistemski rešiti probleme iz ove oblasti i izboriti se sa postojećim stanjem, koje je prilično loše (neizolovani objekti, centralno izvedene instalacije, loši ili neprimenjivani propisi, sitnokorisnički interesi…), a što se tiče samih tehničkih rešenja, ne treba previše izmišljati toplu vodu, jer je stanje tehnike izuzetno dobro u ovoj oblasti i ima puno pozitivnih primera iz zemalja sa uređenim sistemima (opet ističemo da je važan sistem!) i nije posao politike i političara da se bave nekom strukom nego to treba prepustiti stručnjacima iz te oblasti. Kako je daljinsko grejanje jako “bolna oblast” za građane i kako je mnogo nejasnoća i pitanja, odlučeno je da se objave 4 vezana teksta sa ovom problematikom i treba ih gledati kao jednu celinu (prethodna da teksta su na linkovima: dostajebilo.rs/zasto-je-daljinsko-grejanje-najskuplje-1/, http://dostajebilo.rs/naplata-grejanja-po-utrosku-2/). Nadamo se i potrudićemo se, da se nastavi sa tekstovima iz oblasti energetike.
      Autori teksta su dva mašinska inženjera i jedan inženjer elektrotehnike, smer industrijska energetika.
      Ako ste zainteresovani za ovu oblast, ako imate znanja i iskustva iz ove oblasti, podržavate program pokreta i poštujete vrednosti pokreta, otvoreni smo za saradnju.

      Srdačan pozdrav,
      Goran Ljubisavljević, diplomirani inženjer, smer industrijska energetika

    • Kalaba odlican PREDLOG stavljam na hlasanja ja sam za da bude stalna tema.
      Jovo

    • Postovani g. Kalaba,
      odgovori na Vasa pitanja su dati kroz delom nase clanke, delom kroz komentare potpisnika Pilot, Savetnik, Mali i slicno, onaj 007 je najzeznutiji verujte nam ga licno.
      Ako Vas toliko interesuje identitet Autora i njihova radna biografija, evo JAVNO SAM SPREMAN da Vam licno donesem svoje diplome i ostalo, ali pod uslovom da i Vi licno ucinite. Nije slucajno prezime Kalaba izabrano,zar ne, jer poznavaoci porekla PREZIMENA kazu da je iz sela u reonu DVORA NA UNI ILI BOSANSKE KRUPE.
      Odrzivost prvo, po svim visekriterijumskim funkcijama, mora da ispuni USLOV BEZBEDNOSTI, ako Vas to pitanje interesuje kako ostvariti ENERGETSKU BEZBEDNOST jer pominjete na jednom mestu energetsku nezavisnost savrseno mi je jasno da VAM ISTA NIJE UZA SPECIJALNOST. Mnogo toga je ovde receno iz oblasti ENERGETIKE, ali Sbnija je ENERGETSKI ZAVISNA DRZAVA.
      Na ispitu kod mene morao bih da Vas zamolim da se jos malo potrudite za ovu oblast ENERGETIKE.
      Sigurno da “ima stofa“ i da Vas sa DOBRO DOSLI ocekujemo u Pokretu DJB.
      “Jovo“

  • Mozda da neko odgovori koje su firme oslonac Beogradskih elketrana kdo kapitalnih investicija.
    Pominju se Kirka, Feromont i Termo Plus.
    Da li je tacno da su braca Tomic suvlasnici u firmi Feromont i u kumovskim vezama sa Termo Plus kao da se kockice sklapaju, a unistena Kirka vlasnistvo gade LDP posredstvom IN Primis firme Stojke i Perovi kompani je izuzetno zanimljiva za ISTRAZIVANJE. Da li ke tacno da je ENERGETIKA KORUMPIRANA na samom vrhu u Gradu Beogradu a u Ministarsvo se niko ne prti. Tamo je neki cuveni Profesor kovrdjavi maneken koji se vise slika neko Bred Pit….To je ono o cemu se mora RASPRAVITI NA SEDNICAMA MUPa i drugim organima za koruptivne delatnosti ili ORGANIUZIRANI KRIMINAL….
    Da li ima toga ima i to mnogo, pitaj MARADONU U JKP BEOGRADKE ELEKTRANE jer ce braca Tomic da sve kaze…..

  • Dobar tekst i dobra tema. Nastavite da pričate o ovoj i sličnim temama. Čini mi se da do javnosti ne dopiru problemi vezani za energetiku.
    Bilo bi dobro da cene grejana zaokružite bar na cele hiljade dinara, ovako zvuče kao reklame za povećanje volumena kose od 88,3% 🙂

  • U tabeli nemate struja – ta peć (punjenje noću) što je ubedljivo najeftiniji vid grejanja za ovu veličinu stana.

    • Poštovani,

      Za novčani trošak, što se tiče TA peći, sam saglasan, ali zamislite da svi pređu na TA peći, kako bi instalacije i energetski sistem izdržali to? Drugo, kvalitet grejanja na TA peći, realno, i nije baš na visokom nivou.

      Goran Ljubisavljević