Državna uprava Južna Srbija Prenosimo

Hvala vam što nam odmažete

Početkom oktobra krenulo je redovno, jesenje zasedanje Skupštine Republike Srbije. Još poslanici nisu ni zagrejali svoje stolice a jedna tema naglo je podigla temperaturu u sali. Naime, Vlada je predložila narodnim predstavnicima na usvajanje “Izmenu Zakona o lokalnoj samoupravi”.

milos-boskovic

Iza ovako lakonski formulisanog naslova krila se tema raspodele novca između lokalnih samouprava i Republike. Ovim predlogom načinjen je “težak ali mudar potez” da se opštinama i gradovima praktično oduzme deo sopstvenih prihoda i prebaci na Republiku. Dakle, i ovako mršavi transferi lokalu će od sada biti još tanji.

Ovakav predlog, koji dodatno osiromašuje devastiranu unutrašnjost Srbije, gura vladajuća koalicija, koja se pritom iz petnih žila trudi da nas ubedi da je proevropski orijentisana.

Međutim, ako je u ujedinjenoj Evropi, u mnogim zemljama, odnos pri raspodeli para između lokala i centra otprilike pola-pola ili povoljniji za lokalnu sredinu, pitanje je kuda nas stvarno vode naši mudri “Evropejci“ iz SNS-a. Jer, učlanjenje u EU nije samo po sebi cilj, već faktor koji bi trebalo da od Srbije napravi uređenu zemlju. Međutim, ovakvim zakonima SNS pokazuje da voli EU samo na rečima, ali ne i delima.

S druge strane, zašto je uopšte potreban ovakav zakon kada živimo u zemlji koja je, zahvaljujući našem vođi, stabilizovala svoje javne finansije i ima suficite na sve strane? Ako para ima, čemu onda dodatna zahvatanja sa lokala? A možda je ovo pitanje bespredmetno budući da je formulisano na bazi informacija sa državne i pink televizije, na kojima je uvek sve u Srbiji sjajno i bajno.

Treće, opet retoričko pitanje, jeste kako to da gradonačelnici iz vladajuce koalicije gromoglasno, horski pozdravljaju to što se njihovim samoupravama uzimaju pare? Verovatno su već razradili planove kako da nadomeste taj novac. To će se sigurno na ovaj ili onaj način preliti na obične građane – povećavanjem firmarina, lokalnih taksi i sličnih nameta, što će na kraju poskupeti proizvode i usluge.

U vezi s tim, pravdajući ovakva otimanja jedan poslanik vladajuće većine je nedavno rekao da će se “tako stati na put neradnicima iz javnih službi” čime je javno priznao da nikako nisu zadovoljni svojim kadrovima koje su dobro udomili. To se rešava sistematizacijom radnih mesta, uvođenjem reda i ocenjivanjem učinka ljudi, a ne smanjenjem para za njihovo finansiranje.

“MMF nam je naredio. Šta ćemo, ni nama se ne sviđa, ali moramo to da ispoštujemo, a sve to zbog onih pre nas, koji su se zaduživali!” – verovatno najomiljeniji argument sadašnje vlasti kada je u pitanju uzimanje novca građanima. Jeste tačno da je MMF tražio da se smanji deficit republičkog budžeta, ali ne i kako.

Ono što većina građana ne zna je da je na Vladi Srbije da sama odluči kako će nadomestiti minus u državnoj kasi. A mogućnosti su ogromne, jer nema gde sve opasno ne curi. Državna preduzeća u dugovima, opstaju samo subvencijama, ogroman višak radnika, sa jako visokim platama. Sjajni primeri – Železnice Srbije, EPS i naravno, toplane. Dalje, subvencije stranim investitorima širom Srbije, dok radnici u tim fabrikama rade za minimalac i jedva dobijaju pauzu za toalet.

Sve je to moglo da se reši, smanji, subvencije ukinu i to bi moglo da bude rešenje za deficit. Ali zašto ukidati glavne načine tajnog finansiranja stranaka, kad može da se otme od lokala, a na taj način i od građana?

Centralizacija, tako dobro ustrojena u vladajućoj stranci, preslikava se sve brže na funkcionisanje države. Lokalne samouprave su u sve većim problemima. Ako je za ikakvu utehu, valja se prisetiti kraja Miloševića: sve je upravo počelo na lokalu!

DJB Mladi

Komentari

Klikni ovde da postaviš komentar

  • Kad se uspostavi stvarna decentralizacija – da lokal ima svoje izvorne prihode, a drzava svoje- nestace i famozni transferi od drzave lokalu, po principima podobnosti.Treba to docekati.U Skandinavskim zemljama od ukupnih budzetskih prihoda lokal potrosi preko 50%, u vecini zapadnih zemalja preko 30%, a u Srbiji 11%