Autorski tekst Ekonomija Južna Srbija

Jedna sasvim (NE)obična tabela

U moru skandala koje živimo i u kojima se davimo, jedna sasvim neobična ( i većem delu javnosti potpuno nerazumljiva) tabela prošla je neopaženo. No, ne sumnjam da će većini onog dela ekonomije Srbije koja još uvek uspeva da ponešto proizvede, onog trenutka kad bude počela da se primenjuje u praksi – postati jako važna.

Pogađate, radi se o preduzetnicima i vlasnicima malih preduzeća. Ali ono što pametan ne može ni da zamisli, „stručnjaci“ iz Ministarstva koji se konsultuju sa još većim „stručnjacima“ iz Privredne komore zamislili su i sprovešće u praksu već 1 januara 2018.

O kakvoj se tabeli radi?

Znate da su svi obveznici PDV dužni da, saglasno članu 46. stav 1. Zakona o porezu na dodatu vrednost („Službeni glasnik RS”, br. 84/04, 86/04, 61/05, 61/07, 93/12, 108/13, 68/14 – dr. zakon, 142/14, 83/15 i 108/16 ), radi pravilnog obračunavanja i plaćanja PDV, vode evidenciju na način koji omogućava kontrolu obračunavanja i plaćanja PDV u svakom poreskom periodu. Ta se evidencija vodi u nečemu što se zove POPDV obrazac.

E sad, novim pravilnikom o evidenciji PDV (“Službeni glasnik RS” broj 80 od 30.09.2016. godine) 1 predviđen je novi POPDV obrazac čiji početak primene je zajedno sa novim pravilnikom o evidenciji PDV odložen za 1. januar 2018. godine – i koji ima 280 polja.

Dakle, za razliku od  EU ,čijim je aktima predviđeno da se pređe sa sadašnjih prosečno 39 polja u poreskoj prijavi na 36 polja (koliko je predloženo od strane Evropske komisije) – u Srbiji se prelazi sa 17 na 297 polja (prijava 17 + pregled 280).

Iako je glavno opravdanje „stručnjaka“ da će se ovim postići bolja naplata PDV-a i značajno smanjiti procenat onih koji rade u tzv „sivoj“ zoni, za ove tvrdnje ne da nema nikakvih dokaza – one su potpuno sumanute. Privredi koja sve brže umire, malim porodičnim firmama koje grcaju u dugovima i bore se sa gigantskim burazerskim tvorevinama za svaku mrvu hleba, sada se dodatno komplikuje poslovanje.

Naravno da će mali podneti najveći udar – jer su troškovi podnošenja PDV prijave uvek veći za mikro i mala preduzeća nego za velike. Koliko vremena treba da se popuni 280 polja informacijama (analize pokazuju da će biti potrebno najmanje 20% vremena više). Koliko novih nameta čeka preduzetnike od 1 januara?

Analiza stručnjaka kaže sledeće:

  • Recimo da u Srbiji ima 50.000 privrednih subjekata koje će imati veći obim ručnog unosa i da su svi tromesečni obveznici
  • Recimo da je za te privredne subjekte do sada u proseku za unos u evidencije PDV bilo potrebno 6 sati tromesečno a da će sada biti potrebno 18 sati (12 sati više za svaki privredni subjekt) tromesečno
  • Koristeći najnižu zaradu + 50% kao trošak radne snage dolazimo do podatka da jedan sat rada vredi 264 dinara bruto (osnov neto od 130 dinara za 2017. godinu).
  • Obračun za godinu dana: 50.000 x 12 sati x 264 dinara x 4 tromesečja = 633.600.000 dinara ili preko 5 miliona evra.

Ukratko, ova tabela donosi  velike troškove za privredne subjekte,biće 3 puta obimnija od najobimnije u EU i 7 puta obimnija od prosečne u EU i NEĆE doprineti boljoj naplati poreza i suzbijanju sive ekonomije

Svakog dana, svaki preduzetnik u ovoj zemlji opsena ustane i pomisli „Bože,kakvo li me ludilo danas čeka?“ Jer sve je očiglednije da se u Srbiji preduzetništvom bave samo ludaci kao ja – ili lopovi i burazeri, sitnim crevcima međusobnih interesa povezani oni.  

Olivera Jović
regionalna koordinatorka pokreta „Dosta je bilo“, Leskovac

Oznake

Dosta je bilo

Komentariši

Klikni ovde da postaviš komentar