Autorski tekst Beograd Saobraćaj

Parkiranje u Beogradu

Parkiranje na ulici i dalje predstavlja značajan problem u centru Beograda. Vozači potroše u proseku oko 40 minuta u potrazi za slobodnim parking mestom. Ovo je ogroman gubitak vremena za svakog vozača.

Grad pokušava da reši ovaj problem dodatnom ugradnjom senzora na parking mesta. (Pročitajte vest ovde.) Ovi senzori se postavljaju na ulici sa ciljem da obaveštavaju vozače u realnom vremenu gde ima slobodnih parking mesta.

Ovakvo rešenje je skupo, a efekti su mali. Senzori su već ugrađeni na mnogim mestima na Vračaru (gde je situacija najkritičnija), ali to nije pomoglo. Sada se ponovo ugrađuju. Ovo je razbacivanje budžetskim parama.

Mnogo jednostavnije i jeftinije je obrnuti cene: cena parkiranja u garaži mora da bude niža od cene parkiranja na ulici. Kada se izmene odnosi, vozači će se, odmah po dolasku u centar grada, uputiti u garažu, oslobađajući time parking prostor na ulici.

Razume se, oni koji budu hteli da se zbog komfora ili urgentnosti ipak parkiraju na ulici bliže odredištu će to i dalje moći. Rešenje po kome je parkiranje na ulici skuplje od parkiranja u garaži će im upravo omogućiti da u svakom trenutku nađu potrebno mesto.

Šire obrazloženje o odnosima cena u garaži i na ulici može se pročitati ovde.

Dosta je bilo

Komentari

Klikni ovde da postaviš komentar

  • Pozdrav.

    Sto se tice vođenja korisnika elektronskim tablama do slobodnog kapaciteta na Vracaru – ako se izuzme da takva mera ima politicki prizvuk, jer ulicni parking blokovi i lamele na kojima se tesko nalazi slobodno mesto postoje u citavom Beogradu (Dorcol, kompletan Vracar, Tasmajdan, Krst, Savski Venac, delovi Zvezdare…), onda mozemo da pricamo o delotvornosti i tehnicko-tehnoloskoj opravdanosti.

    Nisam siguran koliko je skupo resenje, verovatno jeste (neki cost-benefit bi mozda to lepo pokazao), ali ajde neka se uzme da je i skupo resenje sa dobrim efektima sasvim prihvatljivo. Ali sami efekti? Infrastruktura sistema koji vode korisnike se obicno postavlja ranije na “kriticnim” mestima i daleko je konkretnija i jasnija, tj. lokacijski bolje planirana – ne ostavlja korisnicima mesta da razmisljaju previse. Na Vracaru putokaz koji usmerava da se npr. jedno slobodno mesto nalazi ako se vozi pravo Molerovom do Njegoseve – moze zapravo znaciti i levo i desno skretanje na raskrsnici jer obavestenje nije ponovljeno, sto opet dovodi do nove zabune i potrage. Valjda da bi se ustedelo je postavljena samo prva putokazna informacija, cime se korisnik samo u prvom koraku usmerio…a kasnije se info ne ponavlja.

    Takodje, ima smisla na ovaj nacin voditi korisnike samo ako postoji određeni slobodni kapacitet na raspolaganju stalno (npr. barem 10%, ajde neka bude i manje, ali barem da nesto postoji). Naime, kako rastu poteskoce korisnika za parkiranjem, rastu i koristi sistema za vodjenje svakako. Međutim, ako je potraznja izuzetno veca od ponude (beogradska ulicna parking mreza maltene non stop tako funkcionise) ovi sistemi imaju vrlo mali znacaj. U slucaju Vracara slobodni kapaciteti su CISTA stohastika i mere se jednim slobodnim parking mestom u citavom bloku. Naravno, pricamo o merodavnim vremenskim periodima (npr. jesen, radna i skolska sezona u jeku, neka sreda npr.). U tom slucaju je potpuno bespredmetno voditi korisnike kada je najveci deo vremena na tabli broj NULA. Osim toga, i sam skoro svaki dan trazim slobodno mesto po Vracaru pa je ovo i svojevrsni user experience. Nazalost, table mi do sada nijednom nista nisu olaksale. Dakle, dolazi se do potrebe za fundamentalnim resenjima.

    Zanima me npr. sta se desava zimi? KAda prljavstina i sneg prekriju senzore na nekim mestima. Prosle zime su table gotovo non stop pokazivale nulu. Bojim se da bi cost-benefit ipak bio negativan.

  • Plus, jos jedna stvar, pokazalo se da ovi sistemi imaju koristi u slucajevima kada postoji puno posetilaca zoni, tj. korisnika koji ne poznaju dovoljno mrezu. Slaba je efikasnost tamo gde vozaci imaju navike i unapred definisan pravac u potrazi. Slucaj Vracara je upravo takav. Najveci procenat korisnika ulicnih parking frontova su stanovnici.

    Zapravo, vodjenje korisnika je praksa koja se primenjuje kada su u pitanju garaze i objekti. Vodjenje na ulicnim frontovima? Hmmm, vrlo moguce da smo patentirali ovo resenje. Neka se idejni tvorac ovog resenja drzne da proba da objavi u nekom casopisu ovaj case-study.

  • Moze da se napravi mobilna aplikacija za placanje parkinga koja ce na osnovu niza parametara da odredjuje trenutnu verovatnocu postojanja slobodnog parking mesta u nekoj ulici.