Reforma političkih institucija

Želimo efikasne i pravedne političke institucije. Želimo reprezentativnu, stabilnu i odgovornu vladu, pravedan izborni proces, transparentan rad političkih stranaka, kontrolu novca u izbornoj kampanji, i medije koje sve političke subjekte tretiraju na podjednak način. Želimo institucije koje sve političke subjekte tretiraju na podjednak način.

Da bismo došli do toga, promenićemo sledeće zakone:
Zakon o političkim strankama

  • Dovršićemo sređivanje registra političkih stranaka. Stranke će imati obavezu da učestvuju na izborima, imaju članstvo, budu aktivne, prave i objavljuju finansijske izveštaje na vreme.
  • Stranke koje deset godina ne učestvuju na izborima i nemaju predstavnike u zakonodavnim telima, moraće da podnesu zahtev za ponovnom registracijom.
  • Uvešćemo procedure za bankrot političkih stranaka. Stranke će za svoje dugove garantovati imovinom. Stranke koje ne mogu da izvršavaju svoje novčane obaveze moraće da proglase bankrot.

Zakon o finansiranju političkih stranaka

  • Ograničićemo visinu rashoda u izbornoj kampanji.
  • Nastavićemo da insistiramo na transparentnosti u radu političkih stranaka. Stranke moraju na vreme da predaju finansijske izveštaje, javno ih objavljuju, imovinu izraze fer tržišnom vrednošću, navedu krajnji izvor finansiranja, i potroše najviše onoliko koliko prijave da su dobili.
  • Stranke koje u kampanji troše više od prijavljenih prihoda, podložne su istrazi državnih organa o poreklu novca.
  • Insistiraćemo na tome da stranake jednom godišnje (češće ako je izborna godina) objavljuju na svom veb sajtu spisak velikih donatora i visinu svih donacija.
  • Ograničićemo visinu donacija i uvesti poreske olakšice za donacije.
  • Donacije u naturi će se u finansijskim izveštajima prijavljivati po tržišnoj vrednosti.
  • Donacije pravnih lica moraju da se registruju u njihovim poslovnim knjigama i na računima, a deoničari pravnog lica moraju da budu informisani o prilozima.
  • Pravna lica u vlasništvu države ne mogu davati donacije političkim strankama, entitetima koja su povezana sa političkim strankama, i organima vlasti na opštinskom, pokrajinskom i republičkom nivou.
  • Stranke koje učestvuju u kampanji dobijaće od države potpuno isti novčani iznos za potrebe izborne kampanje.
  • Stranke neće moći da se za potrebe kampanje ili funkcionisanja zadužuju kod banaka koje imaju više od 25% državnog vlasništva.
  • Ojačaćemo Državnu revizorsku instituciju i Agenciju za borbu protiv korupcije u nadziranju finansijskih izveštaja političkih stranaka i u ovlašćenjima da sankcionišu nepridržavanje normi o transparentnosti izveštaja.
  • Pojačaćemo kadrovske kapacitete obe ove institucije. Smatramo ih čuvarima demokratije.
  • Nastavićemo obuku sudija, tužilaca, policije i ostalog specijalizovanog osoblja neophodnog za borbu protiv nezakonitog finansiranja izbornih kampanja i stranačkog rada.

Zakon o jedinstvenom biračkom spisku

  • Dovršićemo ažuriranje biračkog spiska kao elektronske baze podataka.
  • Ukrstićemo birački spisak sa sistemom matične knjige rođenih i umrlih, i uvesti automatsko ažuriranje spiskova. Ovo će sprečiti zloupotrebe kroz duplo glasanje i „glasanje” umrlih.
  • Olakšaćemo glasanje građanima Srbije koji se privremeno nalaze van Srbije, a imaju prijavljeno mesto boravka u Srbiji, tj. plaćaju porez u Srbiji.
  • Državna administracija će imati obavezu da svim biračima pošalje obaveštenje za glasanje uoči izbornog dana sa podacima o izbornom mestu.

Zakon o državnoj izbornoj komisiji

  • Izborna komisija postaće stalno državno telo. Uvešćemo princip nezavisnosti u rad izborne komisije. Komisija će imati samostalan budžet i autonomiju u regulaciji sopstvene strukture.
  • Uvešćemo profesionalizam u rad državne izborne komisije. Članovi komisije više ne mogu biti pripadnici političkih stranaka, već ljudi koji se time profesionalno bave, tj. eksperti u oblasti prava, političke nauke, ekonomije, statistike, komunikologije, organizacionih nauka, softverski i računarski inženjeri.
  • Isto ćemo uraditi i na lokalnom nivou – lokalne izborne komisije će takođe postati stalna i profesionalna tela.
  • Komisija će imati devet članova čiji mandat traje sedam godina. Svaki član će imati pravo na jedan reizbor. Članovi komisije neće moći da imaju drugo radno mesto.
  • Uvešćemo princip javnosti u rad komisije. Zapisnici sa svih biračkih mesta kojima raspolaže komisija biće javni nakon zvaničnog proglašenja izbornih rezultata. Svaka parlamentarna stranka ima pravo na po jednog stalnog predstavnika u izbornoj komisiji koji ima pravo da prisustvuje radu i sednicama komisije i ima slobodan uvid u sve podatke koje komisija obrađuje.
  • Komisija će imati pravo da odlučuje po žalbama građana i stranaka o izbornom procesu u prvostepenom postupku.
  • Kadrovski ćemo osnažiti ulogu posmatrača izbora.

Zakon o izbornom sistemu

  • Uvešćemo mešoviti izborni sistem za izbor poslanika. Deo poslanika će se birati po proporcionalnom sistemu, a deo po većinskom sistemu. Ovakav sistem je deset godina uspešno funkcionisao u Vojvodini i omogućio reprezentativnu i stabilnu izvršnu vlast.
  • Većinski izborni sistem podrazumevaće izbor poslanika u dva kruga. Ukoliko niko ne dobije više od 50% u prvom krugu, u drugi krug ulaze dva kandidata koja su imala najviše glasova. Pobednik je kandidat koji osvoji više glasova pod uslovom da je u drugi krug izašlo najmanje 25% upisanih birača u toj izbornoj jedinici.
  • Izborne jedinice će se nalaziti unutar postojećih okruga. Svaka izborna jedinica će pokrivati 100.000-130.000 birača.
  • Izbori po proporcionalnom sistemu biće zasnovani na personalizovanom principu. Građani više neće glasati samo za listu, već i za poslanika sa imenom i prezimenom na listi.
  • Uvešćemo cenzus za koalicije: za koalicije od dve stranke uvešćemo cenzus od 7%, za tri stranke 9%, za četiri stranke 15%, za pet i više stranaka 25%.
  • Izbori će se održati u roku od najkraće 30, a najduže 45 dana od njihovog raspisivanja.
  • Stranke prijavljuju svoje liste do 15 dana pred izbore. Kada se predaja lista zaključi, RIK metodom slučajnog izbora utvrđuje redosled lista.

Zakon o Narodnoj skupštini

  • Smanjićemo broj poslanika u Skupštini Srbije. Broj neće biti fiksiran u ustavu, već promenjiv i utvrđen prema formuli koja broj poslanika vezuje za broj registrovanih birača.
  • Rasteretićemo rad skupštine u plenumu. Zakoni će se formulisati na nivou skupštinskih odbora, a skupštinski plenum će moći da predlog prihvati, odbaci ili ga vrati odboru na doradu. Ukoliko ga vrati na doradu, plenum ima pravo da predlaže amandmane. Odbori će biti sastavljeni proporcionalno.
  • Za vreme mandata, poslanik ne može obavljati drugu aktivnost ili imati radni odnos van skupštine. Za svoj rad poslanici će dobijati platu. Prisustvo sednicama skupštine i odbora postaje radna obaveza poslanika. Neprisustvovanje podrazumeva umanjenje plate.
  • Uvešćemo raspravni i glasački kvorum na odborima i plenumskim sednicama. Namerno opstruiranje kvoruma biće kažnjivo.
  • Poslanici će dobiti stručne timove analitičara (sastavljene od pravnika, ekonomista, politikologa i statističara) koji će im pomagati u izradi zakona i kontroli izvršne vlasti. Želimo poslanike posvećene svom poslu.
  • Uvešćemo „lične karte” poslanika. Građani će imati uvid u biografiju i imovinsko stanje svakog poslanika (pre i posle saziva), u njegovu stranačku istoriju, kao i u njegovu aktivnost – moći će da znaju za koji je zakon poslanik glasao, na koliko je sednica prisustvovao, koliko puta se javio za reč, o čemu je pričao, i koliko je novca potrošio. Želimo da građani znaju šta njihovi predstavnici rade u skupštini.
  • Uvešćemo rigorozniju kontrolu poslanika koji budu menjali stranke tokom mandata u skupštini. Verujemo u slobodu političkog izbora i organizovanja, i smatramo da poslanici imaju slobodu da menjaju stranke, ali želimo da sprečimo korupciju. Promenu stranačke pripadnosti kao posledicu korupcije tretiraćemo kao krivično delo.
  • Ukinućemo posebno izjašnjavanje Skupštine o imunitetu poslanika koje poslanika štiti od krivičnog postupka za teška krivična dela.
  • Redukovaćemo instituciju „usvajanja zakona po hitnom postupku” da bismo izbegli zloupotrebe. Po hitnom postupku mogu da se usvajaju samo zakoni koji regulišu posledice prirodnih katastrofa i oružanih sukoba.
  • Uvešćemo kvorum za poslanička pitanja za Vladu Srbije: najmanje 2/3 ministara mora da bude prisutno kada poslanici postavljaju pitanja. Prisustvo premijera, prvih potpredsednika vlade i zamenika premijera je obavezno kada poslanici postavljaju pitanja.
  • Vreme za odgovore premijera i ministara može biti najviše duplo duže od vremena koje je utrošeno na postavljanje poslaničkih pitanja.
  • Osnažićemo instituciju narodne inicijative. Produžićemo rok za sakupljanje potpisa i obavezati predsednicu Skupštine da takvu inicijativu uvrsti u dnevni red.

Zakon o lokalnim izborima

  • Vratićemo neposredan dvokružni izbor gradonačelnika i predsednika opština. Želimo da pomognemo stvaranje nove lokalne elite koja će, umesto kroz poltronstvo u stranačkoj hijerarhiji, uticaj moći da gradi učešćem na lokalnim izborima.
  • Smanjićemo broj odbornika u skupštinama opština i gradova.
  • Odbornici će se birati po personalizovanom proporcionalnom sistemu.
  • Odbornicima ćemo takođe omogućiti stručne timove analitičara (sastavljene od pravnika, ekonomista, politikologa i statističara) koji će im pomagati u izradi odluka i kontroli izvršne vlasti.
  • Promenićemo strukturu izvršne vlasti na opštinskom nivou: opštinsko veće će biti odgovorno predsedniku opštine (on će ga birati, a ne skupština).

Zakoni o medijima

  • Mediji će imati obavezu da objavljuju izveštaje o zaradi od izbornog oglašavanja na dnevnoj i nedeljnoj osnovi i na kraju kampanje.
  • Medijski prostor može da se prodaje samo direktno učesnicima u izbornom procesu. Privatno ili pravno lice koje ne učestvuje na izborima ne može kupovati prostor za izborno oglašavanje. Kupovina reklamnog prostora za izbore unapred nije dozvoljena. Preprodaja medijskog prostora drugom političkom subjektu nije dozvoljena.
  • Reklamno vreme predviđeno za izbornu kampanju na elektronskim medijima biće ograničeno.
  • Stranke će morati da objave ugovor o reklamiranju sa potpunim podacima: broj reklama, dužina spota, i cena. Reklama se neće puštati pre objave ugovora. (Važi i za Internet reklamiranje.)
  • Ako mediji počnu da puštaju reklame pre objavljenog ugovora, kažnjava se vlasnik medija, ne stranka.
  • Za vreme izborne kampanje medijsko obaveštavanje o otvaranju fabrika, puteva, mostova, i ostalih objekata koji u medijima mogu da se predstave kao privredni uspesi vlade moguće je bez živog učešća i pominjanja političara.
  • Obavezaćemo elektronske medije da pripreme posebne TV i radio programe za edukaciju građana u kojima će upoznati građane sa osnovama izbornog procesa (prirodom izbora, načinom glasanja i ponašanja na izbornom mestu, tajnosti glasanja, registracijom i proverom biračkog spiska, žalbom na izborni proces itd).
  • Privatni mediji ne moraju da učestvuju u izbornoj kampanji, ali ako odluče da učestvuju moraju da se podvrgnu svim pravilima predstavljanja koje učesnicima garantuju nepristrasan način predstavljanja i ponude im reklamni medijski prostor pod jednakim uslovima.
  • Država garantuje pravo novinarima da obavljaju svoje poslove u skladu sa principima jednakog medijskog tretmana i etičkog kodeksa novinarstva. Bilo kakav oblik pretnje ili napada na novinara tretiraće se kao ugrožavanje ljudskih prava.
  • Svi mediji imaju obavezu da u roku od tri meseca od donošena zakona usvoje interne profesionalne kodekse koji regulišu ponašanje novinara tokom izborne kampanje (zaštita podataka, prijava podmićivanja, zaštita od vlasnika ili oglašivača itd). Kodeksi će služiti kao pravna osnova u sudskom postupku zaštite prava novinara da slobodno izveštavaju.
  • Tokom izborne kampanje, oglašivači ne mogu otkazivati oglašavanje u medijima.
  • Obavezaćemo medije da prilikom objavljivanja istraživanja o rejtinzima stranaka koje učestvuju na izborima objave:
    • naručioca istraživanja (ime stranke, pravnog ili privatnog lica);
    • metodologiju pravljenja uzroka, marginu greške i interval pouzdanosti;
    • metodologiju prikupljanja podataka;
    • vreme sprovođenja istraživanja;
  • Vratićemo ugled regulatornom telu koje ima obavezu da kontroliše i sankcioniše jednak tretman političara u medijima. Biraćemo članove koji imaju ugled u stručnoj javnosti. Biraćemo ih na vreme.

 

29. mart 2016.