Autorski tekst Energetika

Poslovna alhemija Srbijagasa

Javno preduzeće Srbijagas, poznato po velikim gubicima i najplaćenijem direktoru u istoriji Srbije, dobiće iz državne kase još 210 miliona evra u 2016. godini. Za zasedanje Narodne Skupštine, koje je počelo 21.12, pripremljena su dva zakona na osnovu kojih će građani Srbije “nagraditi” Srbijagas za katastrofalne rezultate.

srbijagasFoto: www.srbijagas.com

Dok u uređenim državama za katastrofalno poslovanje javnih preduzeća odgovorna lica snose sankcije, pa čak i padne Vlada, u Srbiji se to radi uz pomoć isprobane alhemije, a porazi se pretvaraju u pobede. Pokret “Dosta je bilo” je o ovoj isprobanoj metodi pisao u slučaju aerodoroma Nikola Tesla i Er Srbija, ali saga se nastavlja.

Kako u praksi funkcioniše ova poslovna alhemija i kakve posledice ona ostavlja po građane Srbije?

Postoje dva oprobana metoda ove poslovne alhemije:

1. Država odobrava garancije javnom preduzeću iako se u trenutku izdavanja garancije postoji zna na osnovu finansijskih izveštaja tih javnih preduzeća da će garancije od strane zajmodavca biti izvršene i da će se poverilac naplatiti od države, a ne od direktnog korisnika kredita.

2. Preuzimanje obaveza javnog privrednog društva na teret javnog duga, čime država prema poveriocu postaje novi dužnik dok se stvarni dužnik oslobađa obaveza.

Uz pomoć oba metoda, patijski upravljani dužnik svoje poslovne rezultate popravlja, a posledice – troškove snose građani i privreda Srbije iako nije bilo dodatnog zaduživanja, umesto da se u javna preduzeća uvede red.

Konkretno, u slučaju JP Srbijagas država će pretvoriti 190 miliona evra duga tog javnog preduzeća prema NIS u javni dug i odobriti mu dodatnu garanciju od 20 miliona evra za uzeti kredit kod Sosijete ženeral banke, za koju se unapred zna da će biti izvršena i da će se kredit vraćati iz budžeta Srbije. Da podsetim, prema podacima Ministarstva finansije, uprave za javni dug, direktne i indirektne obaveze Srbije iznose oko 25 milijari evra ili 75% BDP.

Kako su obaveze prema NIS nastale? JP Srbijagas je prema Ugovoru 00-01-7/147 od 30. aprila 2009. godine od NIS kupila prirodni i kaptažni gas za potrebe dalje isporuke potrošačima. Za one koji ne znaju, kaptažni gas je otpadni gas koji ne zadovoljava propisanu gorivnu vrenost od 39,9 kJ/sm3 i kao takav se spaljuje u bakljama ili se meša sa gasom propisane gorivne vrednosti čime se potrošačima isporučuje gas niže gorivne vrednosti. Dug nastaje kao posledica neodgovornog i ekonomski neprimerenog poslovanja JP Srbijagas, prodajom prirodnog gasa povlašćenim potrošačima po nižoj cene od nabave. Osim prodaje gasa pojedinim potrošačima po nižoj ceni, JP Srbijagas je prodavala gas i potrošačima za koje se unapred znalo da svoje obaveze nikada neće izmiriti, tu se radi o preduzećima u restruktuiranju koja Zakon štiti od naplate poverioca. Posledice ovakve neodgovorne politike Vlade i direktora JP Srbijagasa (Dušan Bajatović je oktobra 2008. godine postavljen na mesto direktora JP Srbijagas), prevaliće se na teret celokupne privrede i stanovništva Srbije.

Novu obavezu Srbijagasa od 20 miliona evra građani i privreda će platiti za izgradnju regionalne deonice Aleksandrovac – Brus – Kopaonik – Raška – Novi Pazar – Tutin. Predmetna deonica će se finansirati iz komercijalnog kredita od Sosijete ženeral banke po sledećoj kamati EURIBOR 3m + 2,09%, s tim da se na kreditni iznos banci plaća i 1,5% za troškove obrade kredita. Lično podržavam izgradnju novih regionalnih gasovoda, ali se ne mogu složiti sa neodgovornim načinom na koji se kreće u ovakvu skupu investiciju. S obzirom da se za ovakvu investiciju izdaje javna garancija, sastavni deo predloga Zakona trebalo bi da bude analiza ekonomske isplativosti izgradnje ove deonice i razmatranje rizika da zbog visoke cene gasa sve više potrošača odustaje od upotrebe ovog energenta i da stanovništvo na toj deonici zbog niskih primanja neće pokazati interesovanje za priključenje na gasovodnu mrežu (troškove priključenja na gasovod snosi budući potrošač).

Zakonom o budžetu za 2015. godinu predviđen je bio deficit u državnoj kasi koji se i ostvario, a i Zakon o budžetu za 2016. godinu najavljuje minus u državnoj kasi. Kako država nema sredstava da iz tekućih prihoda uredno servisira svoje tekuće obaveze, očigledno da će se nedostatak sredstava prikupiti kroz zaduživanje i nove namete privredi i stanovništvu.

Tri načina kako će se ove nove javne obaveze isplatiti:

1. U budžetu će se napraviti ”uštede” i to tako što će sredstva jasno namenjena za druge vidove javnih rashoda ostati neiskorišćena, a potom biti preneta na otplatu ovih dugova, fiktivne uštede. Plastično rečeno, sredstva namenjena školama, bolnicama i drugim javnim potrebama i javnoj infrastrukturi ostaće namerno neiskorišćena, a na kraju će biti preusmerena na otplatu javnog duga za uspešno posrnula javna preduzeća.

2. Deo javnog duga će se otplatiti novim zaduživanjem, a s obzirom da je visina javnog duga 75% BDP, uz jasan trend rasta, sve je teže naći nove izvore finansiranja jer je država u tehničkom bankrotu.

3. Najuspešniji način prikupljanja dodatnih sredstava su proširenje poreske osnove i povećanje poreske stope na postojeću poresku osnovu. Znači, treba očekivati nove namete u 2016. godini.

Navedena tri načina izmirenja obaveza prema poveriocima su poznata i primenjuju se i u drugim državama. Međutim, razlika između drugih država i Srbije se ogleda u tome što druge države ove vanredne mere koriste kratkoročno, dok je u Srbiji to postala redovna praksa.

Koliko god Vlada Srbije pokušava da opravda ovakve pogubne poteze po privredu i građane Srbije, svima mora biti jasno da treba otklanjati uzrok katastrofalnog poslovanja javnih preduzeća, a ne delovati na posledice. Takođe, svima, pa čak i deci, jasno je da niko nikad nije uspeo da vrati i smanji dugove novim, neopravdanim zaduživanjima.

 

mr Aleksandar Glumac,

član pokreta “Dosta je bilo – Saša Radulović”, Beograd

 

Povezani tekst:Srbijagas ostvario gubitak od 382 miliona € u 2014.godini

Prilozi:

Predlog Zakona za Srbijagas (1)

Predlog Zakona za Sbijagas (2)

Komentari

Klikni ovde da postaviš komentar

  • Da bezobrazluk bude veci,vlada koja tvrdi da za penzionere sa najnizim primanjima ( ispod 13000 din ),nema para za povecanje,cufi na cinjenicu da je direktor Bajatovic,svakom zaposlenom u JP Srbijagas,isplatio bonus od 62000 din,a jos se nezna koliko ce sebi isplatiti.Da li se bonus isplacuje kad se firma nalazi u gubicima?Znaci,vlada i vladajuca koalicija nije nicim pokazala da je zanima sprecavanje ekstremnog siromastva gradjana ali jeste za spinovanje svojih katastrofalnih rezultata.Uostalom,sta ocekivati od ” strucnjaka ” sa diplomama koje su kupili,ili ciji su doktorati dokazano plagijati?

  • Da bezobrazluk bude veci,vlada koja tvrdi da za penzionere sa najnizim primanjima ( ispod 13000 din ),nema para za povecanje,cuti na cinjenicu da je direktor Bajatovic,svakom zaposlenom u JP Srbijagas,isplatio bonus od 62000 din,a jos se nezna koliko ce sebi isplatiti.Da li se bonus isplacuje kad se firma nalazi u gubicima?Znaci,vlada i vladajuca koalicija nije nicim pokazala da je zanima sprecavanje ekstremnog siromastva gradjana ali jeste za spinovanje svojih katastrofalnih rezultata.Uostalom,sta ocekivati od ” strucnjaka ” sa diplomama koje su kupili,ili ciji su doktorati dokazano plagijati?

  • DJB redovno analizira ekonomske poduhvate vlade. Dobre su i ocene na osnovu analize. Međutim najznačajniji su predlozi koje DJB sve češće daje – šta misli da treba da se povodom analize i ocene uradi.
    Imam poverenje da će kad DJB preuzme rukovođenje svoje predloge za razrešenje nastalih problema i realizovati.

  • Posto mi je draga Ruskaja, veoma cesto idem tamo, oko 10 puta godisnje, i svaki put vidim Bajatovica, decko bas svaki put putuje u biznis klasi, gde karta umesto 175 evra, 1500 evra.

    Ima se – moze se. Doduse, bas mi ga je zao, on direktor, a mora da sakuplja milje sa Zlatnom Aeroflot karticom, ne moze da leti privatnim avionom 🙁

    Mukicaaa 🙁