VIDEO Privreda

Smanjenje poreza i doprinosa za trećinu

Mala preduzeća zapošljavaju najveći broj ljudi u Srbiji. Nerazumni porezi, posebno porezi na rad, razna birokratska opterećenja, inspekcije, nerazumni bankarski krediti indeksirani u evrima i nesigurnost da će naplatiti svoja potraživanja ne dozvoljavaju im da se razviju i guše tu malu privredu.

Pokret Dosta je bilo predlaže smanjenje poreza i doprinosa za trećinu i uvođenje sintetičkog, progresivnog oporezivanja. Pa tako kad zaradiš malo, platiš malo, a plaćaš više ako zaradiš više. To je podsticajan sistem i postoji, recimo, u Americi.

Pogledajte video i podelite sa prijateljima

 

Oznake

Komentari

Klikni ovde da postaviš komentar

  • zanatske radnje placaju mesecno oko 80 evro pa na vise doprinose zazdravstveno pio i nezaposlenost znaci godisnje nesto manje od 1000 eu primaoci su nadlezne opstine i poreski odseci njih recimo po desetak po opstini pola rade pola lencuge i paraziti kao i svugde, i ako szr za zamenu guma dva puta godisnje ima dvadesetak evra po kolima shodno zakonu o zameni letnjih i zimskih guma neka norma od 30 do 40 vozila dnevno lepa zarada na primer dnevno zaradi za taj godisnji izdatak, ali samo teoretski ukoliko ima toliki broj poseta naravno nije tako u praksi vec mnogo manje i veoma je gorak hleb vulkanizera a i mnogih drugih privatnika, mislim da bi poreze i doprinose trebalo umanjiti bar 5 puta ukinuti koeficijente za obracun licnog dohotka po osnovu diploma stecenih na privatnim fakultetima.

  • “[…] Pod 2, nerazumno birokratsko opterećenje, inspekcije i sve ono ostalo što guši legalnu privredu […]”

    Zašto su inspekcije nešto što guši legalnu privredu? Ne kažem da ne treba smanjiti birokratiju, ali kako obezbediti poštovanje propisa bez inspekcijske delatnosti? Inspekcijski rad je nužan instrument u uvođenju reda, a uvođenje reda je jedna od ideja koju Pokret promoviše.

    • Verovatno se pridev sa početka rečenice pridružuje svemu što sledi, pa je tvrdnja da “nerazumne inspekcije” guše privredu, ne prosto “inspekcije”. Sad, šta su “razumne”, a šta “nerazumne” inspekcije, to je već pitanje koje ima smisla. 🙂

    • Naravno, ali se takođe mora uvesti red u rad inspekcijskih službi gde bi recimo postojala obaveza periodičnog objavljivanja spiskova privrednih subjekata koji su kontrolisani. Kada bismo sada retroaktivno napravili te spiskove ubeđen sam da bi se pokazalo da se neke firme gotovo redovno kontrolišu, dok se neke druge (čiji su vlasnici bliski sa uticajnim ljudima) nikad ne kontrolišu. Kada bi zaista inspekcijske službe radile po sistemu slučajnog uzorka, bez izuzetaka i kada bi se smanjilo poresko opterećenje na razuman nivo, verujem da nijedan privrednik ne bi imao problem sa tim da mu često dolazi inspekcija jer ne bi imao potrebe da mulja. E tada bi se tek stvorili uslovi za nultu toleranciju, pa ako neko i pored svega toga pokuša da “zavrne” državu za porez onda to sankcionisati.

    • Zato što se nspekcijski nadzor selektivno sprovodi. Kod nekog ne dolaze godinama, a kod nekog ne izlaze iz radnje.

  • Ovo je mnogo ozbiljnije pitanje no šo se čini na prvi pogled.
    U osnovi je pitanje karaktera države.
    Radulovićeva viija države ima jedan karakter, dok vizija ostalih kako su već demonstrirali ima sasvim suprotan karakter.
    Radulovićeva država smanjivanjem opterećenja želi da dune vetar u jedra preduzentništvu i spase ga agonije.
    Vučićeva država dere kožu sa leđa i ugrobljuje ono šake jada šta je preostalo za “genijalnim” Đelićem i Tadićem sa njegovim “idolima”.

  • Stojadinović:
    “Zanimljivo, a možda i nije, ali šta god da smo godinama birali, pred nama su, i na vlasti i u opoziciji, ostajala uglavnom ista lica, kao graditelji našeg propadanja, uvek nas iznova uveravajući da je to što rade u našem interesu i da nam je daleko bolje nego što osećamo. Naravno da je svaka oligarhija na vlasti za sunovrat optuživala prethodni režim, definišući sopstvene grandiozne neuspehe kao krupne korake napred, dakle u progres koji se ničim ne može zaustaviti.”

    Ne zanimljivo je da je Stojadinović zaobišao jedan faktor na političkoj sceni koji zvuči disonantno u odnsu ne sve bivše!
    Dosta je bilo priča sasvim drugu priču. Nije slučajno da je potpuno ignorisan! Ovde su nova lica, sa potpuno drugačijom pričom. Dok su svi drugi oduvek samo podizali opterećenja, DJB PREDLAŽE SMANJENJE OPTEREĆENJA.

  • Ja sam godinama taj mikro preduzetnik o kome gospodin Radulović priča i apsolutno se slažem sa njegovim stavovima od prve do poslednje reči. Od mog servisa živi četvoročlana porodica i nismo na teretu nikome, ali tačka 2 “nerazumno birokratsko opterećenje, inspekcije i sve ono ostalo što guši legalnu privredu” je zaista nešto čega se najviše plašim iako sve uredno plaćam. Inspektori uvek nađu način da “prilepe” neku kaznu jer nije ispoštovana neka “forma” (npr. znak zabranjenog pušenja mora da stoji na nepokretm delu a ne na samim ulaznim vratima koja se otvaraju i “pomeraju”).
    Zelim Vam da se i sami iznenadite pozitivnim rezultatima na predstojećim izborima!

    • Nisam razumeo šta je sporno u navedenom postupanju inspekcije. Nije to samo poštovanje “forme”, kako ste vi rekli, nego je to poštovanje propisa, pravila. A propis ili dosledno poštujete ili ne. Ako znak za zabranjeno pušenje niste postavili u skladu sa propisom, onda valjda ima osnova da budete kažnjeni. Drugim rečima, to je vaš propust, a ne propust inspekcije. Propust inspekcije bi bio kada vas ne bi kaznili, tj. kada bi vam “progledali kroz prste”. Međutim, tako se ne ostvaruje dobra regulacija, nego dolazi do manje uređenosti u nekoj oblasti.

      Ne branim inspekciju, ali moram da se usprotivim ovakvom (po meni rasprostranjenom) načinu razmišljanja. Taj način razmišljanja podrazumeva shvatanje pravila i propisa takvo da se oni “otprilike”, “ofrlje” poštuju, bez doslednog pridržavanja. To je, po meni, neodgovorno. Ako stvarno hoćemo malo više reda, onda moramo da se u većoj pridržavamo propisa i da im posvetimo detaljniju pažnju.

      Da li su i koliko sama pravila i propisi kvalitetni, to je odvojeno pitanje.

  • Može li negde da se objavi detaljna računica koliko bi koji porez bio smanjen, koliki su sada prohodi budžeta na osnovu tih poreza i kolika bi time prihoda izgubili republiči budžet i budžeti lokalnih samouprava?

  • Ukoliko DJB preuzme vlast u Srbiji, koliki bi onda biti porezi i doprinosi za one koji zarađuju više, npr. 1000+ evra mesečno? Nije valjda da bi ostati 65% u odnosu na neto zaradu?