Autorski tekst Obrazovanje Skupština

Zašto nauku može da vodi samo ko misli na naučni način

Pre par dana je na mesto predsednika Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo, važnog stručnog tela Skupštine Republike Srbije,  izabran poslanik obrazovan kroz crkvene škole. Želja mi je da kroz ovaj kratki tekst dam činjenice koje ukazuju da postoji principijeno nerazumevanje između nauke  religije, tj. zbog čega je ovaj izbor apsurdan.

stvaranje adama

Ovaj tekst počeo bih sa opšte prihvaćenom definicijom: “Nauka (lat. scientia – „znanje“; grč. episteme; franc. i engl. science; ital. scienza; nem.Wissenschaft) je skup svih metodički sakupljenih i sistematski sređenih znanja, kako opštih tako i onih u nekom specifičnom području ili aspektu stvarnosti. Nauka je jedinstvo otkrića i dokaza, metoda i sistema, istraživanja i izlaganja. Nauka je objektivno, logički argumentovano i sistematizovano znanje o zakonitostima, činjenicama, uzrocima i pojavama u stvarnosti, stečeno i provereno egzaktnim posmatranjem, ponovljivim eksperimentom i valjanim razmišljanjem.”

Kako se do tog znanja dolazi i na koji način se obrazuje za naučnoistraživački rad?

Nauka je sistematski poduhvat prikupljanja znanja o svetu i organizovanja i sažimanja tog znanja u zakone i teorije koji mogu i moraju biti stalno proveravani. Ljudi koji rade u nauci školovani su da ne veruju, da kritički razmišljaju i da sve dovode u sumnju.

Religija, s druge strane, predstavlja skup kulturnih sistema, sistema verovanja, i pogleda na svet koji se odnose na čoveka i njegov odnos prema Bogu i svetu koji ga okružuje. Religija ima potrebu da objasni poreklo i smisao života, čoveka i univerzuma. Poslednja reč u ovoj definiciji nauke (da se ni u šta ne veruje i da se sve proverava) je ključ razumevanja za stav da su nauka i religija dve nespojive stvari.

Cilj nauke je objašnjenje prirodnih i društvenih pojava. To objašnjenje nikada nije zauvek isto i svaki put kad se otkrije neka nova činjenica, analizira se kako se ona uklapa u postojeće objašnjenje. Ako se dobro uklapa, onda je to kao delić mozaika koji upotpunjuje sliku i čini je jasnijom. Ako se ne uklapa, to je jasan signal da postojeće objašnjenje treba da se menja i uklopi na različit način tako da se ponovo stekne što “ispravnija” slika. Ali osim uklapanja postojećih činjenica u jedno celovito objašnjenje, jedna od osnovnih odlika nauke je da se na osnovu postojećih saznanja predvidi kakav će biti ishod nekog eksperimenta koji NIKAD nije urađen. Ako je teorija “ispravna”, onda ćemo pogoditi rezultat, a ako ne, to znači da teorija mora da se menja.

A kako religija stoji sa svim tim? Cilj religije bi mogao da se ograniči na objašnjenje natprirodnih pojava, na objašnjenje smisla postojanja. Religija pretenduje da ona treba da utvrđuje moral i etiku. Postoji mnogo različitih ponašanja i različitih pogleda na svet, i svaki “autoritet” tvrdi da je samo neki određeni način “ispravan” (a samim tim da su svi ostali “pogrešni”). Pošto ne postoji način da se utvrdi ko je tu u pravu, samo preostaje da se veruje nekom “autoritetu” i ta se njegova “istina” (koja se zove dogma), po definiciji, nikada ne preispituje i ne proverava.

Nauka i religija koriste različite metode i imaju različite ciljeve. Metode saznavanja u nauci su naučne, dok je metod saznavanja u religiji otkrovenje.

Misaoni procesi u nauci su racionalni i logički – indukcija i dedukcija, hipoteze koje se neprekidno proveravaju. Misaoni procesi u religiji su intuicija i vera.

Ovo su, dakle, razlozi zbog kojih smatram da bilo ko ko se školovao na dogmatski način ni na koji način ne može da razume onaj drugi, tj. naučni način. Jedna osoba može da funkcioniše ili na verovanju ili na kritičkom razmišljanju koje sve dovodi u sumnju, pa i važeće teorije.

Gospodin Zukorlić je do pre par meseci bio svešteno lice. Ne radi se o tome ko je on sad, tj. da je izborom za poslanika prestao da bude sveštenik. Radi se o tome da je celokupni način mišljenja svih sveštenih i duboko religioznih lica već davno, tokom njihovog školovanja i života, opredeljen na način da se nečemu VERUJE, a ne da se sve stvari kritički sagledavaju i stalno proveravaju. Ovo, naravno, važi za sve religije, tako da se principijelno protivim izboru bilo koga školovanog kroz dogmu. Na mesto predsednika Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo Skuštine Republike Srbije morali bi i smeli da dođu samo oni koji stvari sagledavaju na kritički način, na nauci zasnovano i koji stalno preispituju stvarnost.

Na kraju, najvažnije, nije slučajno što je Ustavom Republike Srbije utvrđeno da je naša zemlja sekularna država. Ljudi školovani kroz veru ne bi trebalo da vode (ni organizaciono) obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo.


Ne bih voleo da se u Srbiji još jednom desi da se iz đačkih programa u Srbiji izbaci Darvinova teorija evolucije! Zar nam nije bio dovoljan taj primer od pre desetak godina?


Ako su odbori Skupštine stručna tela po logici bi trebalo da se oni bave stručnim problemima. Takve odbore trebalo bi da vode osobe koje su kompetentne za rešvanje problema koji su u nadležnosti određenog odbora. Neobično je, a i loše po Srbiju, kada se u nekom odboru, iako u odboru ima odgovarajućih stručnjaka za aktivnosti koje su u nadležnosti tog odbora, za predsednika bira neko čije su kompetencije iz drugog opsega.

prof. dr Ratko M. Jankov
poslanik „Dosta je bilo“ u Skupštini Srbije i član Administrativnog odbora

DJB Mladi

Komentari

Klikni ovde da postaviš komentar

  • Profesore, razložan i argumentovan tekst. Alternativni naslov bi mogao da bude i “Zašto nauku ne može da vodi onaj koji misli na dogmatski način”.

  • Šta radi taj skupštinski odbor, da li je on uopšte bitan organ za nauku ili je samo još jedno mesto gde će se neko uglaviti na funkciju i državni budžet? Ako je ovo drugo i nema mnogo uticaja, onda i nije velika šteta, samo velika glupost.

  • Kada u 70 godina neko operiše stereotipima onda je to bogu za plakati, a kad profesor Dr sci nema filozofsku širinu onda je to stepen više – plač majke Božije!
    Nauka nikada nije isključiva jer niko ne poseduje tapiju na istinu. Ovaj esej je isključiv. Tvrdnja da nauka i religija nemaju ničeg zajedničkog je u najmanju ruku problematična. Život Vas demantuje! Suviše pojednostavljujete stvari koje nisu jednostavne. Komunizam je odigrao svoju ulogu i autor eseja iz okvira komunizma nije u stanju da izađe.
    Znate li išta o Njutnu? Išta osim 3 zakona? Jeste čitali Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica? Čime se bavio Njutn između ostalog tokom života?
    Znate li ko je Medel? Ko je “otac” genetike?
    Jeste li čuli za Ajnštajnovu rečenicu: “Bog se ne igra kockicama”?
    Da li ste čitali Pupinovu;Od pašnjaka do naučenjaka?
    Jeste li čuli za mons. George Lemaitre? Koliko Vam “teološki” zvuči:”A homogeneous Universe of constant mass and growing radius accounting for the radial velocity of extragalactic nebulae”. To je pisao aktivni pop!
    Da nebulozno zvuči ovaj jeftini esej.
    Ako želite da poredite religiju i nauku tada morate imati filozofsku širinu. Ako je nemate – nemojte se latiti tog posla.

    • immobil@ Nije strasno pogresiti ali upadati u jos vecu gresku, pravdajuci predhodnu je samo jos veca greska /prof.dr.Ratko M. Jankov/.
      Naravno da je pogresno “porediti nauku i religiju” – bez filozofske sirine.
      Njegos je bio svetovni i duhovni vladar Crne gore i veliki knjizevnik.
      Akademik prof.dr.Vladeta Jerotic sa postovanjem govori i o nauci i o religiji.
      U jednoj od odlicnih tv emisija “Dok andjeli spavaju” Marina Rajevic Savic je razgovarala sa patrijarhom Pavlom.Bilo je neverovatno koliko je patrijarh Pavle poznavao naucu literaturu o vaspitanju dece i maladih.
      U nesrecnoj Srbiji JEDAN COVEK ni za sta ne pita ni skupstinu, ni ministre, ni strucnu javnost, ni nevladine organizacije, ni nauku – i sad ce Moamer Zukorlic samo zato sto nije naucnik, upropastiti srpsku nauku.

    • Svetlanast
      Potpuno ste u pravu. Upravo sam to konstatovao ali ste Vi bili brži. Errare humanum est! Ipak errare humanum est perseverare diabolicum!

    • Imate velike greške u logici. Ako neko nešto voli/ misli, ne znači da je tačno. Hitler je sigurno voleo sladoled, jel sladoled zao?
      A ako Keri Mils (nobelovac, PCR) veruje da su ga otimali svetleći rakuni – kanda mu ne verujem, mada je extra pametan lik.

      Njutn se bavio alhemijom – potpunom besmislicom.
      Pokušao da iz Biblije sazna dan stvaranja sveta i ko zna šta još. Ali, živeo je pre pola milenijuma, ne zameram mu.

      Mendel, covek XIX veka kada je nauka bila na nivou osnovne škole. Ponovo, svi su oni bili sjajni, ali za svoje vreme. Živeo u manastiru i sejao grašak. Da nije bio sveštenik – isto bi mogao da seje, taj isti grašak. Ni na koji način mu nije pomoglo.

      Ajnštajn, čovek koji boga opisuje kao skup zakona, ne ovako kao naši.

      I da, nemoguće je verovati u čuda i raditi eksperimente. Nemoguće je verovati i u mogućnsot neprirodnih pojava i obezbediti uslove za kontrolisan eksperiment.
      Šta Vam je draže, “imam osećaj, javilo mi se u snu…” ili “prema analizi, na osnovu uzorka, primenjenih metoda…”.
      Prvi pristup nas je držao u stagnaciji hiljadama godina.
      Drugi pristup nas je za jedan vek odveo na Mesec.

    • Uf,uf,uf Alex
      Odoste u krajnost. Ja rekoh da se Njutn bavio proučavanjem religije i rekoh istinu. Nisam rekao da je bio uspešan. Mendel jeste bio pop i jeste postavio temelj moderne genetike. Ajnštajn je posmatrao religijska pitanja onako kako je umeo.
      Lemetr jeste bio pop i to mu nije smetalo da postavi ono što će kasnije dobiti ime Big Bang.
      Kao teoretičar mogu Vam posvedočiti da stvari ne funkcionišu na taj način (javilo mi se) ali bi ste se iznenadili koliko ima pogrešnih tumačenja “na osnovu uzorka i primenjenih metoda”. Teorije su zasnovane na opažanjima ili drugim teorijama – nikako na javilo mi se.
      Stojim i dalje čvrsto kod toga da činjenica da li je neko bio sveštenik nema nikakve veze sa njegovim doprinosom nauci ili umetnosti.

    • Hajmo ovako, od X svestenika, naučni doprinos je dalo njih – koliko?
      Sveštenički poziv i religiozni pogled na svet im je pomogao u otkrićima – kako?
      Nils Bor je bio reprezentativni golman Danske, ali to ne znači da bi trebalo staviti mene za funkcionera u sportu 🙂

      Potrebni su nam najkvalitetniji, ili makar prihvatljivi uz neki minimum standarda.
      U datom slučaju: je li ikada radio u naučnoj ili industrijskoj laboratoriji, inženjerskom birou…
      Je li nekada nešto patentirao, poboljšao, otkrio…
      Da li je makar amater-entuzijasta u oblasti elektrojnike ili biologije u najširem smislu.

      Nije.

      I, koje su mu prednosti da bude izabran?
      1. musliman – irelevantno, lično pitanje
      2. nezgodan tip za zameranje – divan razlog

      Koje su mane izbora?
      1. nikada nije radio ništa slično – pa kako da zna šta treba da radi?!
      2. bio je verski vođa koji za razliku od Mendela nije radio baš ništa za nauku
      3. zauzeo je mesto sposobnijem za tu poziciju, i zbog toga je okrnjio kvalitet života svih 7M građana

      I to je najvažnije. ponovo nije izabran ni najbolji, ni prihvatljiv, ni jedva prihvatljiv – nego lik kome se nešto duguje, pa ajde da mu se da neka pozicija.

    • Nisam rekao da svešteno lice mora obavezno da bude na tom mestu. Niti da treba. Ali njegov status sveštenika nije ni razlog za diskvalifikaciju.

    • Tačno je gospodine, Alex, da nas je jedan pristup držao u stagnaciji, ali u pitanju je pogrešno shvatanje religije (jer ispravno shvaćena religija oslobađa čoveka njegove potencijale), a i nije to jedini razlog zašto smo bili u stagnaciji. Sve ima svoj razvojni put. Ne bih ja baš suprotstavljao religiozni i naučni/eksperimentalni npristup. Setimo se da su čovečanstvu velike stvari i pronalaske darovali upravo religiozni ljudi. Jedan od utemeljivača eksperimentalnog pristupa u mikrobiologiji, Luj Paster, bio je duboko religiozan čovek i o tome je otvoreno govorio. S druge strane, Nikola Tesla, nije mnogo govorio o svojim religijskim osećanjima i stavovima (ili barem meni nije poznato), ali je imao gotovo “religijski” pristup u otkrivanju nekih pronalazaka. Doboko bi se koncentrisao na problem i neka rešenja su mu se “javljala” u “vizijama” o čemu je i sam Tesla govorio. Pri tome on nikako nije isključivao eksperiment već ga je obilato koristio. Didaktiku, nauku o prenošenju znanja – učenju, koja se danas predaje na učiteljskim i pedagoškim fakultetima, utemeljiuo je Jan Amos Komenski, čovek dubiokoi religiozan, pripadnik tzv. Moravske braće, jedne od preteča savremenog radikalnog protestantizma. Svoje stavove crpeo je iz Biblije. Setimo se da su zemlje na koje mi želimo da se ugledamo (Švedska, Danska, Holandija…) zemlje u kojima se u prošlosti događalo bujanje hričćanskih verskih pokreta koji su na ta društva ostavili dobok trag koji se i danas vidi. Ne zaboravimo da za pismenost treba da zahvalimo mnogim religioznom ljudima od kojih su mnogi utemeljivači pojedinih jezika (setimo se Ćirila i Metodija). Pitanje koje ste Vi pokrenuli zahteva mnogo prefinjeniji pristup od radikalnog pojednostavljivanja.

    • Prof. dr Ratko M. Jankov je svojim tekstom pogodio srž problema koji ti propuštaš da vidiš. To što onda krećeš da dokazuješ nekakve nebuloze pominjanjem svega od Njutna do komunizma znači samo da voliš da pametuješ. Evo ti neoborive istine: bog ne postoji, religija je jedna velika izmišljotina, bezpredmetno je raspravljati o odnosu relligije i nauke jer religija kao takva će jednog dana da nestane i za to ti nije potrebna nikakva filozofska širina, samo dva klikera da mućneš malo njima.

    • Sport Bili vidite, mogao bih lako da Vas ubedim da grešite u svojoj isključivosti. Neoboriva istina ne postoji. Aristotelova istina je trajala 1500 godina pa se pokazalo da nije bila baš istina. Tako da Ono što Vi verujete da je apsolutna istina možda jeste a verovatno nije istina uopšte.

    • Sport Bili, jesu li neoborive istine samo zato što verujete da su istine? Da li Vi verujete da Bog ne postoji ili verujete da religijski interpretirani Bog ne postoji? Kakva je Vaša potreba da verujete? Kako znate da će religija nestati jednog dana? Zar Vam nije verovatnije da će biti zamenjena nekim drugačijim verovanjem??? jer ljudsko biće ima potrebu da veruje. Uverio sam se!

    • ja niti verujem niti ne verujem u postojanje boga, pogotovu onog koga nam nameću organizovane religije, jednostavno znam da ga nema. Nemam potrebu da verujem ali razumem ljude koji je imaju. Nisam lepo precizirao u vezi nestanka religije – nestaće organizovane monoteističke religije, ali će i nakon njih ljudi nastaviti da veruju u nešto, najverovatnije u nauku. Frejžer je lepo objasnio u “Zlatnoj grani”: u početku je bio svet magije, onda smo magiju zamenili religijom pa će na kraju doći nauka.
      Bezpredmetno je uopšte raspravljati o ovome, jer je glavna tema Zukorlić i njegovo postavljanje na mesto predsednika Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo! To su sve teme sa kojima dotični nema apsolutno nikakve dodirne tačke!

    • Da li ti ozbiljno mislis da jedan zukorlic zasluzuje da se poredi sa primerima iz tvog komentara? Svi znamo i ko je i sta radi i sta propagira taj isti zukorlic, a to nije nista niti dobro niti korisno ni za jednog stanovnika ove drzave, krajnji cilj zbog cega je u ovom odboru je verovatno da bi izmuljao akreditaciju za njegov faks u pazaru.

    • Ama ne, nikako ne mislim da je Zukorlić primerena ličnost. Ne! Argumentacija ne valja.
      Zukorlić nije primerena ličnost jer je ništa drugo do prodavac diplom,,a isto kao i onaj mega bleja Jovanović.

    • Meni se čini da je potrebna baš velika “filozofska širina” da bi neko uporedio Muamera Zukorlića sa Njutnom, Svetim Savom ili nekim sličnim. Nije problem što se Muamer bavi(o) religijom, već što ga ništa ne kvalifikuje da vodi skupštinski odbor za nauku. Mi ipak možemo i diskretnije ukazati autoru teksta na takav propust, umesto da zbog tog propusta diskvalifikujemo sve njegove kvalitete.

    • Ko je poredio Zukorlića sa Njutnom?
      Razumete li Vi napisano?
      Napisano je: Sveštenički status nije faktor koji određuje pogodnost uza bilo šta.
      Zukorlićev problem nije njegova profesija niti status već Zukorlićeva ličnost i moralni kredibilitet.
      Argumentacija je pogrešna!

    • Principia Mathematica – napisana u 17. veku, a slavni Njutn se osim fizikom i matematikom bavio i alhemijom, astrologijom i kojekakvim baljezgarijama koje je smatrao za vrlo bitne. Ništa čudno za to doba. Činjenica da je među naučnicima bilo sveštenika i da i dan danas ima vernika ne govori ama baš ništa. Autor teksta je potpuno u pravu jer ovo nije pitanje filozofske širine, već stručnosti i načina razmišljanja. Pored toga, nisam primetio da se g Zukurlić bavio naučnim radom.

    • Religija nije isto što i nauka.
      Zukorlić se ne bavi niti se bavio, niti je studirao bilo šta što se tiče nauke, nema naučne radove iza sebe ni u jednoj naučnoj disciplini.
      Nije kompetentan za taj posao.
      Ako vam je lakše da na to gledate kroz analogiju, zamislite da na mesto hirurga, stave pijanistu. I da se onda kroz ceo ovaj ovde rad, objašnjava šta je pijanista, a šta hirurg, i koje su razlike, te da se od pijaniste do hirurga, dolazi obrazovanjem, a ne radnim mestom. Da li hirurg može biti i pijanista, ili obrnuto? Naravno da može, ali te discipline nemaju veze jedna sa drugom. Ovde smo došli do apsurda, da ako je neko političar, može i zna sve. Nema tu ‘filozofske širine’, samo vaše nerazumevanje da su neke stvari razdvojene.

      Za početak, ni sami ne raspolažete dovoljnim znanjem, da biste na istu temu pričali argumentovano, pošto je svaka vaša: ‘da li ste čuli…?’ upravo potvrda da nemate pojma i niste čitali, nekome ko jeste čitao. Isto ste izvadili iz konteksta, odnosno prepisali sa nekih apologetskih verskih sajtova, misleći kako su to validni argumenti.

      I za kraj, Ajnštajnova ‘bog se ne kocka’ , razlog za ovu njegovu rečenicu je da izrazi koliko je bizarna kvantna mehanika, kao teorija, zato što istu nikada nije prihvatio za života.

      Naravno, vas ne interesuje šta naučnici imaju da kažu o tome, već vas interesuje šta druge religijske apologete imaju da kažu o tome.

    • Biti stvarni islamski ili hrišćanski vernik isključuje mogućnost verovanja u bilo koje drugo objašnjenje postanka sveta i prirodnih sila osim boga kao stvoritelja. Sve ostalo je koketiranje sa religijom. Meni je potpuno jasno zašto neko ko je ne samo vernik nego i “predstavnik verske vlasti i pravosudni tumač šerijata” nepodoban za ovu funkciju. O ostalim nepodobnostima dotičnog, a ima ih mnogo, treba pričati, ali u obrazlaganjima prof.dr Jankova nije bilo potrebe da ih navodi jer ova činjenica je dovoljna sama po sebi.

    • “Kada u 70 godina neko operiše stereotipima onda je to bogu za plakati, a kad profesor Dr sci nema filozofsku širinu onda je to stepen više – plač majke Božije!
      Nauka nikada nije isključiva jer niko ne poseduje tapiju na istinu. ”

      A poseduje li je religija i verovanje? Tapiju na istinu?

  • Upravo ste pokazali šta Vučić traži – slepo praćenje i odanost, ponavljanje određenih fraza bez preispitivanja, a nažalost bez ikakvog moralnog kompasa. (Za razliku od religije koja na moral – šta god mi mislili o njemu – stavlja veliki akcenat)

    Zukurlić je čak implicirao da zaslužuje pozitivnu diskriminaciju (“izaberite me pošto dolazim iz manjine”).

  • Uvaženi profesore Ratko, imam jedno pitanje za Vas : recimo, da je na čelo Odbora biran Sveti Sava, čije ime nose mnoge škole u Srbiji, da li bi imali isti stav ?
    Ovde se pre svega radi o izboru čoveka koji ne poštuje zakone Republike Srbije, time što je osnivač univerziteta koji (iz opravdanih razloga) nema akreditaciju. Ta “institucija” naplaćuje usluge mimo zakona, promet se obavlja u gotovini i ne plaća se porez i takav čovek ulazi u Skupštinu na velika vrata, uz sve počasti plavih gardista mirno. Dalje, taj čovek je u više navrata pretio predsedniku Srbije, osnivač je paravojnih formacija i javno podržava osvedočene džihadiste, otvara spomen ploče koljačima Srba iz drugog svetskog rata a imena školskih instucija daje po investitorima. Po njemu, ko god ima da plati, može da dobije školu sa svojim imenom. Poligamija u Srbiji je zakonom zabranjena i krivično gonjiva, a Zukorlić je kandidat za takvo gonjenje.

    • Da, upravo tako! Ogreših se o Sv. Savu. Prilog je apsolutno promašio i nažalost indicira potpuno nerazumevanje. Jedan sveštenik može biti briljantan naučnik. Istorija je to pokazala. Briljantan naučnik se može baviti i religijskim problemima.
      U slučaju Zukorlića uopšte se ne radi o tome da li je on svešteno lice već o svemu o čemu ste Vi Rajko napisali. Vaše razmišljanje se čini potpuno ispravnim. Nažalost (veoma laičko) razmišljanje g. Jankova je prezentovano kao stav DJB.

    • Autorski tekst je stva člana DJB-a, a ne samog DJB-a s toga neću reći da je tekst loš, ali dobro pokazuje kako član DJB-a razmišlja, što i nije toliko loše, jer znamo onda u kom pravcu razmišlja. Što inače ne bi bio slučaj da nema ovih autorskih tekstova. Autorski tekstovi, dižu ili spuštaju autoritet osobe koja ih piše, tako da zbog njihovoh ličnog razvoja bi bilo dobro da čitaju ove komentare. Dobra pitanja ste pokrenuli immobil i ostali koji su objasnili vaš stav i da niste poredili Zukorlića sa bilo kim, već da je razlog zbog kog se dovode njegove kompetencije u pitanje u osnovi pogrešan u ovom autorskom tekstu. Mislim da se dovoljno zna o dotičnom, da se može reći koliko je još jedan apsurd našeg društva, što je došao na pomenutu poziciju, i bez korišćenja ovako pogrešnih argumenata u autorskom tekstu.

    • Mr. “immobil” vi brkate prosvetiteljstvo i nauku. Jedna stvar je pismenost i poducavati ljude istom, a druga je baviti se naukom. Njutn, Djordano Bruno, Galileo i mnogi drugi jesu imali veze sa religijom, neki su i bili svestena lica, ali zaboravljate da u to vreme nije bilo univerziteta i da su biblioteke osim crkvenih bile retke. Zbog toga su se medju svestenicima i radjale nove ideje, jer su u ono vreme bili medju najucenijim ljudima. Ali porediti to vreme i danasnje nije na mestu. A sto se tice filozofske sirine, recite mi molim vas, s obzirom da ste izneli taj argument, kako je moguce shvatiti teoriju evolucije iz konteksta religije? Ja jesam naucnik, ali mi je jako tesko da shvatim ljude poput vas koji pokusavaju da pomire nauku i religiju pozivajuci se na filozofiju.

    • Rajko, hajde da ne idemo tako daleko u istoriju do Svetog Save. Ovde se radi o mnogo prizemnijoj aktivnosti: radi se o predlogu SNS da se na čelo tog odbora za nauku, obrazovanje, tehnološki razvoj i informatičko društvo kooptira čovek koji je sve to što si naveo. To pokazuje karakter vlasti SNS i to pokazuje da će akreditacija njegovog univerziteta da ga košta prema vrhu SNS i to kroz solarno plaćanje. Trag novca se neće videti. E to je problem! Problem je kada nema transparentnosti u javnim finansijama. Ovo je samo jedan od primera kriminogenih aktivnosti vrha SNS i primer kako se javna politika vodi tajno. To građani treba da znaju.

    • Poštovani Srećko
      Onda je tako trebalo i nastupiti, a ne nastupati sa nebuloznom tvrdnjom da neko ne može da vodi nauku samo zato što je svešteno lice. Pa onda dalje u grešku – da bi opravdao tu nebulozu napraviti ovakav prilog o odnosu religije i nauke iz koga ne da viri nego u oči skače komunistička ideologija.

    • Pa Sv Sava u smislu prosvetitelja, što bi se danas kazalo: “promotera nauke koji je kroz crowdfunding projekte finansirao izgradnju škola i bolnica” bi svakako zavredio svoju poziciju svojim delima. To što je monah, bilo bi tek zanimljivost za novine.

      Takođe bi Kuzmana i Damjana, “sveštenike koji su aktivni u polju istraživanja citotoksične aktivnosti biljnih ekstrakata in vivo i in vitro sa 154 rada i 1123 citata” trebalo postaviti i za ministre ako treba.

      Sve dok svoju poziciju koriste za poboljšanje statusa nauke u Srbiji. Ako bi Sava, Kuzman i Damjan rešili da umesto svog posla podiži još jedan kvazi-fakultet, propagiraju nazadne verske stavove i prete ustankom svako malo – prvi bih bio za njihovu smenu, pa nek nam je bog u pomoći

  • Nije mi jasan sam tekst da se potencira razliku izmedju religije i nauke. Po meni bi trebalo istaci koje su naucne vestine, naucna dostignuca kod gdina Zukorlica prisutni i ako ih ima, te tako dokazati ( kao naucnik koji u sve sumnja ) da li je on dobar izbor za ovu funkciju. Koliko on na primer ima objavljenih radova u naucnim casopisima sa IMPACT faktorom. Zasto se voditi ostrascenosu da je on svesteno lice i to navoditi kao glavni argument. Ima mnogo dokazanijih, proverenihji ljudi za ovo mesto umesto gdina.Zukurlica. Ja cu navesti neke primere za koje znam – dr Dragan Milić – Radi u Nišu, a jedan je od najnagrađivanijih srpskih vaskularnih hirurga u svetu. Sagradio je državnu kliniku dobrim delom od donacija, a njegove kolege kažu da je najmodernija u regionu. Covek je dao ostavku na clanstvo UO. Specijalne bolnice u Nisu, kada su izglasali da se dobijaju naknade od 20.000 dinara. Zatim geneticar dr Miodrag Stojkovic. Ovakvih ljudi ima jos i u drugim gradovima. O tome se radi.

    • Bravo Bata Rako! To je ispravan stav. Da je sreće pa da ovi iz establišmenta DJB malo pogledaju komentare koje ostavlja članstvo ne bi dolazili u ovako glupe situacije da članstvo ne može da se složi sa izjavom njihovog predstavnika.
      Oba kandidata (Stojković i Milić) koje ste predložili mogli su i trebali biti predlog DJB.

    • Ova gospoda nisu zastupnici u Skupstini,kako njih onda birati u odbor.
      Svi Vi danasnji komentatori ste nacitani,ali ovde se radi o izbornoj volji gradjana,vecina je odlucila da svesteno lice bude presednik ovog odbora.
      Ako bi samo njegova rac bila vazna bilo bi opasno,ovako imate jos 10 clanova pored sa pravom glasa,a konacnu odluku o zakonima donosi Parlament.
      Sto se tice univerziteta,paravojnih formacija,sta trba da posaljemo specijalne jedinicice da to rasture,pa valjda je naj bollji nacin da se u Parlamentu resavaju ti problemi a ne u sumi.
      I vrapcu na grani je jasno da izbori nisu posteni zbog mediske torture,ali DJB-u izgleda to ne smeta,inace bi ovaj profesor zajedno sa ostalim DJB-ovcima napustio Parlament,insistirao na slobodnim izborima.
      Jedna politicka organizacija koja telefonom zove supruge da bi popunila listu za izbore treba da se prvo pozabavi sama sa sobom.
      Sta je bio Makarios treci?

    • Znaci ako se vas dvojica ne slazete, to je celo clanstvo? Ja se npr u potpunosti slazem pogotovo zato sto se radi o zukorlicu, ali i da nije on u slucaju i dalje mislim da je ovo suludo. Inace naveo si par pozitivnih primera iz proslosti, sta je sa svim zlom koje je crkva cinila protiv naucnika raznih oblasti u proslosti? To si zaboravio? Glavni razlog zasto se nauka nije brze razvila i stigla do danasnjeg nivoa je crkva.

    • Slazem se da postoje i drugi ljudi koji mogu da budu bolji izbor na tu poziciju. Pa samim tim sto ste napisali da svesteno lice napise reference za naucne radove (?!) govori o besmislu i apsurdu takvog izbora. Za izbor na neku poziciju treba da postoji minimum kvalifikacija i znanja pre izbora, a ne nakon izbora utvrdjivati stalno potvrdjivati legitimitet tog izbora. Sledeci se istim pravilima o kojima vi govorite, posle svestenog lica muslimanske vere, mogli bi postaviti svesteno lice pravoslavne vere ili katolicke vere, pa da mi onda opet ispocetka utvrdjujemo da li ta osoba jeste ili nije kvalifikovana za tu poziciju. To je onda zamajavanje i rasipanje vrednim resurima (vremenom i novcem).

  • ‘Na kraju, najvažnije, nije slučajno što je Ustavom Republike Srbije utvrđeno da je naša zemlja sekularna država. Ljudi školovani kroz veru ne bi trebalo da vode (ni organizaciono) obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo.’
    Mislim da je dovoljno da se zadržimo na ovom zaključku, jer za njegovo razumevnje nije potrebna filozofska širina.
    Podržavam stav gospodine Jankova iznetog u ‘nebuloznom eseju’, jer se u potpunosti podudara sa mojim shvatanjem.
    Priznajem eto, komunizam je i na mene ostavio dubok trag.
    Ali, zato jako dobro znam da se Ustav mora poštovati i da je on u Srbiji samo ‘mrtvo slovo na papiru’ ili ‘poštapalica’ kojom se naši političari
    (ministri) koriste samo onda kada nas, obične ljude, treba ‘prevesti žedne preko vode’.
    I ja želim samo da ga se pridržavamo.

    • Bogoslovski fakultet je deo BU? Da li je to problem? Treba li jahati popove? Otvorite vidike! Popovi su ljudi. Ti ljudi imaju jednaka prava kao Vi ili ja. Sa Zukorlićem nije problem što je pop, niti što je muslimanski pop, ili musliman. Druge probleme Zukorlićeva kandidatura ima. Te probleme g. Jankov nije uočio. To je takođe problem.
      DJB je stranka demokratskog profila i kao takva ne bi smela sebi da dopusti da javno žigoše nekoga zbog njegovih verskih uverenja.
      Da li je Oksford ok univerzitet? Pa onda niko sa tog univerziteta ne bi smeo ni da primiriši u bilo koji organ uprave? Jel mu tako iziđe?
      Okanite se nečijieg religijskog ubeđenja i posmatrajte njegov lik i delo.

  • Uh! “Na kraju, najvažnije, nije slučajno što je Srbija sekularna.”. A onda, uvaženi profesor, valjda “proširuje” (šta li već radi), želi da dopuni navedenu ustavnu odredbu, pa kaže: “ljudi obrazovani kroz veru – ne bi trebalo da vode obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj, informatičko društvo”… Jebote, profesore, pa gde ti živiš? Šta je sad ovo, neka naučna inkvizicija? Da ga spalimo? Ne daj popu (muftiji) kompjuter u ruke! Odakle početi? Prof.dr Jankov kaže da u skupštinskim odborima treba da sede uskostručni ljudi iz predmetne oblasti… Profesore, u odboru za bezbednost – jel treba da sede sve sami “bezbednjaci”? I sami sebe da kontrolišu? Ili, možda treba da sede samo raznorazni prof.dr sa raznih fakulteta za bezbednost? Da li (civilnu, “narodnu”) kontrolu svih (i vojnih i civilnih) službi bezbednosti treba da vrše samo ljudi iz struke, db-ovci, oficiri, a ne i književnici, novinari, lekari, dakle, “najobičniji” gradjani? Da li u odboru za poljoprivredu treba da sede samo profesori sa adekvatnog (poljoprivrednog) fakulteta? Šta je sa paorima? Zar ne bi oni pre svih vas trebalo tamo da sede? Poljoprivreda je vodeća grana u Srbiji. Grana opstanka. Koliko paora medju poslanicima ima Djb? Ili, da li u odboru koji se bavi dijasporom, uvaženi profesore Jankov, treba da sede gasterbajteri iz Švice, Nemačke, Australije? Obzirom na vrstu skupštinskih odbora, a imajući u vidu sastav poslaničke grupe Djb – po profesoru Jankov, Djb može da učestvuju jos (pored naučnog) samo u odboru za – jezik(e). Šta ćemo sad? I na samom kraju, ne branim Zukorlića. Ovde se radi o nečemu sasvim drugom. O pojimanju svega. Skupštine, pre svega. O dvostrukim standardima. O razumevanju stvari, Očekujem, obzirom da nema jezičkog odbora, da Djb zameni svoje sadašnje poslanike – odgovarajućim. Inače – džabe primate platu. Ili?

  • Stvar je vrlo prosta. Odbor za nauku treba da vodi samo neko ko razume nauku. A nauku razume samo onaj ko se njome bavi. Kompetencije Zukorlica u nauci su iste kao kompetencije naucnika u pitanjima religije: nikakve. Jako je lose sto kod nas ‘sve moze’ i sto se sve relativizuje. Sa druge strane, to samo pokazuje kakav je ko, kao neka velika pozornica na koju covek moze da izadje i da se potpuno otkrije publici. Jedino sto po pravilu kad ovi ‘nasi’ izadju na pozornicu ispadnu neuki i smesni, a sa velikim pretenzijama, a onda se to nama svima obije o glavu. Kao kada bi slucajni prolaznik izasao na pozornicu Narodnog pozorista da bude solista u operi!

  • Umesto da ospori izbor g-dina Zukorlića koji, bar prema do sada dostupnim informacijama, nema baš nikakve veze sa naukom, g-din Jankov se nepotrebno i neuspešno upušta u teško dokazivu tezu da svešteno lice ni pod kojim uslovom ne može da rukovodi skupštinskim Odborom za obrazovanje i nauku. Pogrešno.

  • Slažem se sa zaključkom teksta da je izabrani na mesto predsednika Odbora za obrazovanje veoma loš za tu poziciju, ali argumentacija u tekstu mi ne leži, nekako je prosta i površna. Bliska mi je ideja sličnosti religije i političkog uređenja po kojoj, gledano malko s daljine, i religija i političko uređenje vrše istu funkciju u društvu (za detalje: http://www.ynharari.com/sapiens/short-overview/, a ima i dosta dobrih youtube predavanja sa profesorom Yuval Harari). Istina, s različitim nivoima uspešnosti, ali te razlike su manje bitne za moju kritiku teksta. Te se pitam, šta to diskvalifikuje vernika da se bavi pitanjima nauke, a da istovremeno nema problema kod političara? Naravno, ovakvo razumevanje religije trenutno nije rasprostranjeno i neću tvrditi da je tačno, ali verujem da otvara dodatna interesantna pitanja i da pokazuje da jednostavne analize kao u ovom tekstu nekad nisu dovoljne.

    Takođe bih dodao da opšte prihvaćena definicija nauke s kojom tekst počinje se vrlo slabo podudara sa stvarnošću i načinom kako nauka zapravo funkcioniše. U definiciji je opisano ono što bi smo želeli da nauka bude. “Metodičko” i “sistematski”? Lep, ali nedostižan cilj. Definicija je korisna samo za teorijsko/ideološku analizu, ne i za zaključak da li je izabrani predsednik odbora pogodan.

  • Ja se nadam da ćemo prestati sa ponavljanjem fraze da je vera “slušanje autoriteta”, odn. slepo verovanje šta neko drugi, “autoritet” kaže po nekom pitanju.

    Kao što u egzaktnoj nauci činjenice bez eksperimenta i bez mogućnosti ponavljanja i potvrde ne vrede mnogo, tako je i vera zasnovana pre svega na iskustvu i opitu. Pogledajte sve velike, priznate ličnosti u Crkvi — njihova veličina je upravo i najviše zato što imaju veliko lično opitno iskustvo. To je osnov vere, a nikako da ubedimo sebe u istinitost nečega, tek tako, samo da bi se bolje osećali. Bez ličnog, direktnog iskustva, teško se može reći da neko veruje. I u tome se nauka i vera ne isključuju međusobno.

    A kod izbora Zukorlića, bode oči i vapi za raščišćavanjem nekoliko značajnih nepriličnosti (ili nepravilnosti), zakonskih ili etičkih ili moralnih. Sama činjenica da je on svešteno lice, nije u tome najvažnija.

  • Ovaj članak je napisan rezonom srednješkolca. Ja ne znam u kakvom idealnom svetu živi autor ali u stvarnom svetu postoje definicije, ideali, sa jedne strane a sa druge je stvarnost, gde stvari nisu nikako crno bele. Autor nema kritički i skeptičan um koji bi trebalo da ima naučnik, već vrlo dogmatičan. Sam sebi gura nogu u usta. Svaka čast (Moram da napomenem da je ovo poslednje ironija, da ne zbunim autora)

  • U sustini ovo sto se desava je sve dobro,jer ce SNS pasti s vlasti kad tad.I suvisno je raspravljati za Zukorlica…Covek je Tarzan.

  • Zukorlić ničim nije zaslužio da ima ikakvog uticaja na nauku i obrazovanje. Ne zbog svog položaja Muftije već zbog svoje karijere. Iza njega nema ničega a preko puta njega ima prilično ozbiljnih kandidata. Zukorlić je najobičniji trgovac diplomama a čovečanstvo će bez njegovih zasluga preživeti.
    Nažalost većina onih koji su zaslužili da vode nauku i obrazovanje su ili sklonjeni ili su sami otišli van. Tako treba i argumentovati. Dakle nije prepreka njegov status sveštenika već je prepreka njegov karakter i njegova karijera.
    Uopšte nemam nikakve sumnje da će posle ove napredne vlade nauka u Srbiji biti zbrisana u potpunosti sa ili bez Zukorlića. Cele generacije sa PMF, ETF, MF, Medicine… odlaze. Ko će se baviti naukom u Srbiji? Zorana? Jorgovanka? Toma? Nebojša? Mali? sve blejač do blejača.

  • ja verujem u boga a ne u darvina i hipoeze dokaza ima milion da bog posoji a s evolucija najveca laz aeisa

    • Apsolutno ti verujem u to što pišeš.
      Stilom pisanja pokazuješ da ne veruješ u gramatiku i pravopis i da je se gnušaš.
      Pošto je to jedna oblast nauke o jeziku, tvoja teza je potvrđena primerom…
      :)))

  • Samo bih hteo da ukažem na par stvari, koje jedan profesor ne bi smeo sebi da dozvoli. Gospodin Zukorlić nije završio crkvene škole. Crkva nije opšti naziv za religijsku instituciju, već označava zajednicu koja Isusa Hrista slavi kao Boga i Spasitelja. Gospodin Zukorlić je musliman. On je završio islamske škole, a ne crkvene. Drugo, ne kaže se otkrovenje, već otkrivenje. Otkrovenje se nalazi u crkveno slovenskim tekstovima. Srbi kažu otkriti. Treće, čovek ne funkcioniše ili na verovanju ili na kritičkom mišljenju (što je u tekstu naglašeno kao poenta). To bi značilo da vernik ne misli kritički, ili što je očiglednije da naučnik ne veruje ni u šta. Ajde da izvedem do apsurda – pošto naučnik u sve sumnja, on ne može biti vernik, je li tako? Jer vera bi tražila trajno prihvatanje nečega što nije ekperimentalno dokazano. Sledstveno tome naučnik se nikada ne može oženiti, jer ekperimentalno ne može dokazati da ga žena nikada neće prevariti. Dakle, ko god je oženjen nije naučnik, pa prema tome ne može biti ni predsednik nekog odbora za nauku. Shvatate li da ovakvim stavovima vređate vernike? Ne samo zato što smatrate da smo zatucani, nego zato što vam je argumentacija nedostojna bilo kakve ozbiljne rasprave. Nemam nameru da dokazujem da sam kao vernik sposoban za kritičko mišljenje. Nadam se da se narodnim poslanicima tako nešto ne mora ni dokazivati.

    • Jesi čuo ti za logičku grešku ‘pomeranje golova’? E, upravo si pomerio nekoliko, pa si onda rešio da obaraš sopstvene argumente.

  • Još jedan slučaj u nizu političke trgovine u kojoj se ostvaruju konkretni interesi pojedinaca i sa njima povezanih lica. Prosta obrazovna jednačina u kojoj pojedinci nezasluženo napreduju a društvo zaostaje.

  • Postovani profesore, bolje Zukirlic nego Vi. Vec ste bili u ministarstvu za nauku I za vase vreme su naucni radnici Srbije prvi put u istoriji morali da organizuju protest I izadju na ulicu. Samo da nam se Vi vise nikada ne vratite, sa ostalima cemo se izboriti.

  • Na kraju ispričaću Vam jednu priču o tome koliko je upotreba stereotipa učestala ne samo ovde već nažalost svuda u svetu.
    Pomenuti monsinjor Žorž Lemetr je 1927 objavio članak:”A homogeneous Universe of constant mass and growing radius accounting for the radial velocity of extragalactic nebulae”. Bukvalno svi, uključujući naučnike ranga Hokinga (kratka istorija vremena) pa do filozofa nauke (Joseph) navode:“Lemaitre designed and based his big bang theory on the Biblical story of Genesis”.
    Dakle logika je: Šta bi pop drugo do da opravda navode Biblije?
    E sad da li je to baš tako? Ako pogledate naslov, a posebno ako pročitate članak videćete da je on baziran na nečem sasvim drugom. “Constant mass”!!! Dakle na prvom zakonu termodinamike. “Growing radius” u izolovanom sistemu znači slobodnu ekspanziju. Dakle termodinamički proces. Dakle korišćenje stereotipa često hoće da zaslepi. Dakle pop Lemetr je članak pisao polazeći od najfundamentalnijih zakona dok civili tipa Hokinga nisu bili u stanju čak ni da razumeju šta je pop napisao. Razlog je korišćenje stereotipa. Čuvajte se toga.
    Taj pop Lemetr je tim svojim člankom predvideo nešto što su uočili neki istraživači poput Layzera sa Stenforda dok recimo Gamow nije. Gamow je svojim čuvenim alfa-beta- gama člankom napravio takvu papazijaniju da se i dan danas teško iskobeljati. Svi ovi:Arp et al. 2004; Eastman 2010; Lerner 1991; Ratcliffe, 2010; Van Flandern 2002 a posebno Van Flandern (2002), former Chief Astronomer for the US Naval Observatory, has detailed 30 major problems with the “Hot Big Bang” theory. Dakle vidite pop može da poseduje superiorniji intelekt od civila.
    Naravoučenije: ne valja operisati stereotipima. I najumniji se lako okliznu a gde nećemo mi obični smrtnici. Pop je čovek i njegov posao nema ništa sa njegovim intelektom. Ponavljam ova priča je načelna i nema nikakve veze sa Zukorlićem.
    Nadam se da Vam je priča bila zanimljiva.

    • Jel vama jasno da Zukorlić NIJE naučnik, baš kao što ni vi niste zidar, i da ja vas da mi zidate kuću, nikada ne bih uposlio, baš kao što ne bih ni nekoga ko nije naučnik, stavio na ovako važno mesto, koje se tiče nauke? Nisu ovo stereotipi, to je samo vaša mržnja prema svakoj kritici, koju ne možete shvatiti, pa da bi imali argument, morate karikirati, davati pogrešne analogije, i pomerati golove, kako bi onda novoizmišljeni argument – napadali. Naravoučenije: ćutanje je zlato.

  • Odlična diskusija o ličnosti koja treba da stručno vodi tri važna sektora društvenog života Srbije.
    Muamer Zukorlić je na mesto predsednika odbora postavljen voljom SNS-a
    Njegov izbor osporava DJB
    Argumenti SNS-a mi nisu poznati. Verovatno su isključivo političke prirode – da udome partnera i utišaju kritike u oblasti u kojoj su izuzetno tanki.
    Argumenti DJB kako ih je izneo g. Ratko Jankov su na skali od odličan do nezadovoljavajući, zadovoljavajući. Nisu dobri jer osim verskog opredeljenja Muamera Zukorlića ne daju kritički osvrt na ličnost i kvalifikacije koje bi ukazivale kako će on predsedavati tim odborom.
    Rasprava o odnosu religije i nauke nije bog zna šta doprinela da DJB ima bolje definisan stav prema izboru Muamera Zukorlića na mesto predsednika pomenutog odbora.

  • Prepojednostavljeno obrazloženje. Daleko od toga da se verovanje i kritičko razmišljanje međusobno isključuju. Ali ne bih da širim ovde tu temu jer joj nije tu mesto.
    Ono što je zaista sporno u izboru Zukorlića za predsednika narečenog, ali i bilo kog drugog Odbora skupštine R Srbije nije to što je vernik ili sveštenik neke vere već to što je njegovo celokupno dosadašnje političko delovanje ekstremističko, ucenjivačko i krajnje netolerantno prema sugrađanima pripadnicima drugih političkih opcija (da podvučem – političkih, ne verskih!).

  • Ovaj tekst je previše kratak da bi mogao da pokuša da obrazloži naslov. Nauku u Srbiji može da vodi bilo ko kome je zaista stalo do iste. Nije bitno da li je muftija, sveštenik ili nevernik.

    Sa druge strane, odabir Zukorlića za predsednika odbora je skandalozno ne zbog toga što je bio muftija, već zbog toga što nema ni jednu referencu koja pokazuje da će dobro vršiti svoj posao.

    • To je kao da ste rekli, da ministarstvo policije, može voditi bilo ko, kriminalci, recimo….Može, ako ste neobrazovani i sami da razumete da se radna mesta daju stručnim a ne nestručnim licima. Meni je eto, stalo do nauke u Srbiji verovatno više nego Zukorliću, pa se opet ne bih usudio da stanem na tako odgovorno mesto, zato što nisam naučnik. Ali dobro, lupetanje budalaština je karakteristično za ljude koji ne razumeju o čemu ovaj članak zapravo govori.

  • Izvrsno napisan esej. Oni koji govore da ovde nedostaje “filosofska širina” (?!), misle da misle. Ali njihova misao nema kraj i zaključak. Sve im je: Može da bude, ali i ne mora. Ne znaju da postoji nešto što je egzaktno.

  • Lepo je to davno objasnio pokojni Steva Zigon onaj ko veruje ne moze biti naucnik jel nauku pokrece sumnja a veru kao sto i ime kaze “slepo verovanje”

  • Uvaženi profesore Jankov,
    cenim Vaše iskrene namere da osporite kvalifikovanost gospodina Zukorlića da bude na mestu predsednika Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo i Vi ste to jako dobro obrazložili. Čovek se prosto naprosto nije bavio naukom (izuzev islamske teologije) i nije kompetentan da vodi navedeno skupštinsko telo. Međutim, bez potrebe ste otvorili polemiku na relaciji teistički – ateistički pogled na svet. Pri tome ste dogmatski način razmišljanja proglasili za “nenaučni”. Kažete da se nauka zasniva na sumnji i stalnom ispitivanju i preispitivanju naučnih istina. To je tačno, ali to nema nikakve veze sa nečijim pogled na svet. To može da radi i neko ko veruje da je Bog tvorac sveta. Zar materijalistički postulat “nema boga i nema stvaranja, sve oko nas je materija koja se nalazi u neprestanom kretanju” nije “naučna” dogma. Zar ne bi bilo naučno i nju staviti pod sumnju. Prema tome, materijalizam/evolucionizam/darvinizam nisu naučne istine već jedan od pogleda na svet, kao što je teizam/kreacionizam drugi pogled na svet. Ni jedan ni drugi pogle neće osporiti činjenice, ali će ih različito protumačiti. Na primer, činjenica je postojanje fosilnih ostataka. Evolucionista će reći da je to dokaz evolucije tokom geološke istorije i katastrofa koje su se događale, a kreacionista da je to dokaz mnogo veće raznovrsnosti živog sveta u prošlosti i dokaz kiatastrofe koja se zove biblijski potop. Ne znam zašto ste toliko naglasili vaše negodovanje oko ukidanja Darvinove teorije u školama. Koliko je meni poznato ta teoirija nije trebalo da se ukine već da se uvede jedna lekcija o kreacionizmu. Negodovanje na koje je to naišlo nije dokaz poštenja naučne javnosti, već upravo suprotno – dogmatizma i nepoštenja. Zašto se ne bi kreacionizam predavao kao jedna od teorija pa ako su njegovi argumenti smešni neka bude ismejan. Ako je nešto istina ne treba da se boji sukoba sa lažju. Srdačan pozdrav

    • Ko god se bavio filozofijom nauke potvrdiće vam da po većini prihvaćenih definicija nauke (Poper, Kun, Lakatoš), ni darvinizam ne ispunjava uslove da bude prihvaćen kao naučna teorija. Tako da bih se složio sa prethodnim komentarom (Slavoljub Stanković), ako se “gura” darvinizam u osnovne škole, što se ne bi spomenuo i kreacionizam kao jedna od teorija (prihvaćena od strane velikog broja ljudi). Možda su argumenti za kreacionizam smešni, ali je isto tako i mlada osoba koja ne zna šta je kreacionizam smešna (ili pak tužna).

  • Vera nije “slepo verovanje”.

    Vera u odnosu na “slepo verovanje” stoji isto kao nauka u odnosu na nagađanje.

    Vera nije jedan akt gde odlučimo da ćemo nekom nešto verovati na reč, jednom ili mnogo puta, to nije čak ni jedan jednostrani, površan odnos prema svim stvarima, znanim i neznanim, tako da im slepo verujemo.

    Vera je put koji čovek prelazi istražujući, učeći, i pre svega proživljavajući sopstvenim iskustvom. Samo na taj način, uz mnogo truda i istinske muke, borbe i sa samim sobom, i sa okolnostima, i sa čime sve ne, onaj koji to želi može da produbljuje svoje ubeđenje, da postepeno rasvetljava svoje sumnje (koji čovek može biti da nema sumnji??), i da njegovo “ja verujem” ne bude samo prazna reč, nego uverenje čvrsto utvrđeno u samom životu.

    Ne trivijalizujte stvari, vera je neuporedivo više od slepog verovanja dogmama Crkve.

    • Sve što ne podleže mogućnosti testa, spada u dogmu. Nauka nije dogma. Ne možete govoriti o vašim uVerenjima kao činjenicama i o onome što bi vi želeli da bude kao da to jeste.

  • @ Milan Trninić
    Upravo tako.

    @ Tomislav
    I vera u Boga i te kako podleže mogućnosti testa. Pravi vernik je na osnovu svoga iskustva uveren. Problem je što u većini slučajeva ono što zovemo verom u Boga jeste slepo verovanje u dogmu, tradicija ili .najobičnijje sujeverje.

    • Dogmatičari su oni koji postavljaju pozitivna ‘metafizička’ tvrđenja ne pitajući se da li čovečji razum uopšte ima prava na takva tvrđenja. Drugim rečima, oni koji postavljaju tvrđenja bez dovoljnog opravdanja i koji se, uprkos protivrazloga, uporno pridržavaju tih tvrđenja.