Autorski tekst Obrazovanje

Digitalno (ne)pismeni

Samo četiri dana nakon skandalozne odluke da se na čelo Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo postavi Muamer Zukorlić (kvalifikacije: završio Islamski fakultet, odsek Šerijatsko pravo), Nacionalni prosvetni savet (NPS) na sednici održanoj u ponedeljak, 27. juna, nije prihvatio predlog da učenici od petog razreda osnovne škole umesto predmeta “Tehničko i informatičko obrazovanje” (TIO) od septembra imaju dva obavezna predmeta – “Informatika i računarstvo” i “Tehničko obrazovanje”.

laptop

Čini mi se da je poslednja kap u moru besmislica kojim obiluje naš obrazovni sistem. Nemam nameru da ulazim u detaljnu analizu istog, jer nisam stručnjakinja na tom polju, ali kao neko ko već 15 godina radi na informatičkom razvoju i obrazovanju u neformalnom sektoru, želim da sa vama podelim razloge zbog kojih smatram da je ovo jako, jako loša odluka.

Najpre, moram da vam odmah objasnim nešto što veliki broj ljudi ne razume: posedovanje digitalnih (informatičkih) znanja i veština NE PODRAZUMEVA  da ste programer. To samo podrazumeva da pored paljenja i gašenja kompjutera ( i „ulaska“ na Fejsbuk) umete da odradite još neke, malo naprednije radnje.

Danas 90% poslova zahteva poznavanje određenih digitalnih veština. Do 2020. Evropi će biti potrebno preko 825.000 IKT stručnjaka/stručnjakinja i preko 215.000 e-lidera/liderki.  Osnovne digitalne veštine su minimimum koji je potreban da posedujete kako bi ste sigurno koristili digitalne tehnologije, ne samo u poslu već i kod kuće.

Ove veštine su podeljene u nekoliko kategorija:

  • Upravljanje informacijama (naći, upravljati i uskladištiti digitalne informacije i sadržaj),
  • Komunikacija (interakcije, komunikacije, deljenje sadržaja),
  • Transakcije (kupovina ili prodaja putem internet servisa, upravljanje sopstvenim finansijama, korišćenje državnih portala),
  • Rešavanje problema,
  • Kreiranje (stvaranje osnovnog digitalnog sadržaja, u bilo kojoj formi).

Ovih deset digitalnih veština identifikovane su kao neophodne za digitalnu pismenost:

  1. Postavljanje WiFi mreže,
  2. Skladištenje podataka u cloud–u,
  3. Osnove obrade fotografije,
  4. Osnove obrade video zapisa,
  5. Poznavanje Google Docs i MS Office,
  6. HTML i osnove kodiranja,
  7. Postavljanje vebsajta i domena,
  8. Konvertovanje različitih formata dokumenata,
  9. Online bankarstvo,
  10. Online predstavljanje sebe.

Svet prolazi kroz Četvrtu industrijsku revoluciju, a ljudsko društvo se menja  ogromnom brzinom. Oni koji ne uhvate korak, ona društva koja ostanu u prošlosti, osuđena su na tavorenje i nestanak.  Ovakvi potezi, kao što je potpuno zanemarivanje (a ukoliko se dobro sećam, bilo je i predloga da se u potpunosti izbaci iz nastave) informatike i informatičke pismenost guraju nas već godinama u tom pravcu. Iako sva strateška dokumenta naše države impliciraju da težimo društvu znanja, potezi koje povlače ljudi izabrani da predstavljaju zajedničke interese apsolutno su suprotni toj težnji.

Da se pozabavimo činjenicama: Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije (uz podršku Instituta za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu) sprovelo je istraživanje „Korišćenje IKT i informatičke kompetencije učenika na kraju osnovne škole“ u maju ove godine, na uzorku od 56 osnovnih škola i 1014 učenika i učenica 8.razreda osnovne škole. Evo nekih od nalaza (mislim da će vam biti jako interesantni):

  • 1% (9 učenika) ne poseduje nijedan od uređaja (desktop računar, laptop, tablet, “pametni” mobilni telefon),
  • 5% (46 učenika) poseduje samo jedan uređaj,
  • 27% (260 učenika) poseduje dva uređaja,
  • 39% (382 učenika) poseduje tri uređaja,
  • 29% (285 učenika) poseduje četiri uređaja.

Najučestalije aktivnosti dece na internetu su korišćenje društvenih mreža i četovanje. Svakodnevno ili skoro svakodnevno:

  • 82% dece koristi društvene mreže,
  • 79% dece četuje,
  • 42% dece igra igrice,
  • 35% dece pretražuje zanimljive teme.

Skoro polovina učenika nikada kod kuće nije koristila nijedan program za učenje, više od trećine ne koristi imejl.

Dečaci procenjuju svoje informatičke kompetencije boljim nego devojčice.

Oko 90% ispitanih učenika, po sopstvenoj proceni, zna više o računarima i internetu od svojih roditelja/staratelja.

2/3 dve trećine učenika zna više od većine nastavnika.

Oko 90% učenika misle da su o računarima i internetu najviše naučili sami!

Oko dve trećine učenika o računarima i internetu naučili su: na časovima TIO i od braće, sestara, drugova i drugarica, a jedna četvrtina na časovima drugih predmeta. Skoro dve trećine učenika gotovo ništa nije naučilo od svojih roditelja. (Celo istraživanje možete pogledati na ovom linku.)

Stručni tim Ministarstva je dao veoma dobro objašnjenje neophodnosti redefinisanja nastave informatike i računarstava, i smisleno povezao koncepte nastavnog plana i programa sa preduzetništvom. (Videti ovde.)

Ali uzalud. Jer Nacionalni prosvetni savet se „boji brzine“. Kako kaže pomoćnik ministra za srednje obrazovanje i vaspitanje i obrazovanje odraslih u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja „diskusije članova NPS-a su bile usmerene na: (ne)opremljenost kabineta, nedostatak sredstava za održavanje, (ne)obučenost nastavnika za primenu novog programa, teškoće da se napravi raspored časova, nepravednost da se unapredi samo informatika a ne i ostali predmeti odjednom (opšta kurikularna reforma…), strah od brze promene… Nijedan član NPS-a nije imao ni jednu primedbu na sadržine nastavnih programa. Jedine zamerke su bile na jedno stručno uputstvo koje ionako NPS ne usvaja već je priloženo ilustrativno.Svi programi su usvojeni bez i jedne reči protiv bilo kog dela.„

Strah od brze promene? STRAH OD BRZE PROMENE?

Da pogledamo još neke statistike.

Iz Srbije je prošle godine izvezeno softvera u vrednosti  od 350 miliona evra. Procene su da je srpsko IT tržište u 2015. vredelo oko 700 miliona evra. Izvoz softvera dostigao je vrednost izvoza poljoprivrednih kultura! I dok IT sektor beleži konstantni rast, kompanije kažu da im je potrebna radna snaga, ali da nemaju koga da  zaposle.

“Da bismo imali još više ljudi, moramo da promenimo školstvo na nižim nivoima. Moramo ljude spremiti da razmišljaju na određeni apstraktni način. Moramo ih naučiti da razmišljaju“, kaže profesor sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu Vojin Šenk.

Rezultati istraživanja tržišta i izveštaji Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) govore o sve većoj potrebi za kadrovima iz oblasti informacionih tehnologija. Njihovi podaci, između ostalog, pokazuju da se u Srbiji školuje veliki broj menadžera i pravnika, dok je broj neophodnih stručnjaka u oblasti informacionih tehnologija nedovoljan. Ovo je dobra vest za sve one koji u svojoj edukaciji i usavršavanju prednost daju ovoj oblasti.  Istraživanja pokazuju da bi do 2020. godine u Srbiji moglo biti otvoreno od 50.000 do 100.000 novih radnih mesta u ovoj oblasti. Trenutna potražnja je oko 30.000 radnih mesta.

Na svetskom tržištu očekivanja su slična. Studija IDC predviđa rast za 5,8 miliona poslova u oblasti IT samo u naredne četiri godine, dok će 51% njih biti softverski orijentisani. Prema istraživanju sajta career-cast.com najtraženije zanimanje u SAD-u u 2012. godini bio je softverski inženjer. Takođe, inženjer računarskih sistema nalazi se u prvih pet najpoželjnijih zanimanja u ovoj godini.

Frilenseri ili na srpskom – slobodnjaci, prema prognozama će do 2020. činiti 40 odsto radne snage u svetu. Sa prosečnim brojem od 37,9 radnih sati u mesecu, Srbija se, ove godine, nalazi na trećem mestu, iza Kenije (42,6) i Egipta (38,5). Osim toga, slobodnjaci iz Srbije se nalaze na listi najplaćenijih na svetu. Svetski prosek iznosi 20,97 dolara po satu, dok je u Srbiji prosečna zarada iznosila 20 dolara po satu. Kod nas se oko 40.000 ljudi bavi ovim poslom.

I na kraju, umesto zaključka: Društvo za informatiku kaže da će učenici koji u 2016. godini polaze u peti razred otići u penziju tek 2070. godine i da je verovatnoća da im poznavanje informatičkih koncepata neće biti potrebna – ravna nuli.

Olivera Jović
koordinatorka pokreta „Dosta je bilo“ za Jablanički okrug
master inženjerka tehnologije
Authorized ECDL Tester
Microsoft Certified Profesional

DJB Mladi

Komentari

Klikni ovde da postaviš komentar

  • Svidja mi se vaš tekst. I meni je ova vest od pre neki dan zaparala uši. Razmišljam da li se nešto može učiniti na lokalu da bi se poboljšala IT pismenost dece školskog uzrasta na teritoriji određene opštine. Verovatno samo u vidu nekog pilot projekta, na temelju entuzijazma nastavnika informatike koji rade u tim školama, ali nastojaću da poradim na tome od septembra. Hvala što ste reagovali na ovo, jer očigledno nema mnogo reakcija javnosti na ovakav žalostan ishod jednog pametnog pokušaja.

  • sdf Vaš zlurad komentar je slika i prilika Vas samih, jer ste očigledno opterećeni Vašim političkim opredeljenjem i dr. g Jović je argumentovano opisala stanje i postupanje nedostajao NPS. Inače, trablo bi da Vam bude bitno je šta neko kaže, od činjenice ko to kaže!

  • Tekst je odličan, samo ipak treba napisati precizno da je izvoz softvera dostigao izvoz NEKIH poljoprivrednih kultura (kukuruza, konkretno,) jer se može steći lažna slika kako je izvoz softvera dostigao izvoz svih poljoprivrednih kultura, što (još uvek) nije slučaj.

  • Nikako ne tvrdim da je odlaganje uvođenja informatičkog obrazovanja dobar potez. Ne tvrdim ni da ne bi bilo jako dobra stvar da je juče uvedeno. Naravno da bi bilo! Ali dobro bi bilo (možda još i bolje) da je Srbija demokratska zemlja – ali n i j e!
    NPS je imao svoje razloge za neuvođenje inf. obrazovanja kao obaveznog ove godine. Oni ne smatraju da to nije nužno ili da za tim nema potrebe. Oni smatraju da to nije MOGUĆE u Vučićevoj Srbiji danas. Plašim se da moram da se složim sa njima. Evo argumenata.
    Bio sam predsednik školskog odbora i predsednik saveta roditelja u jednoj školi na N:BGD (!). Nastavnik informatike apsolutno ne bii bio u stanju da sprovede makar krajnje pojednostavljeni program.
    Za one koji misle da je to slučajnost – kći mi je pohađala drugu školu takođe na N.BGD (!!). Nastavnik informatike u toj školi još manje bi bio sposoban da iznese program. Tužno ali istinito! To je N.Bgd, a šta je po unutrašnjosti?
    Vi IT inženjeri se zapitajte koji će od Vas koji bi mogli izneti program da ostavi svoj unosan posao da bi radio u školi za 350 e?
    Dakle da zaključim nije čak ni pitanje sa čim – već je pitanje sa kim bi se ovaj predmet mogao izneti?
    Verovatno da ima škola gde rade i kompetentni ljudi. Ali bar po mom iskustvu iz 2 škole u 2/2 to ne bi bilo moguće kvalitetno uraditi već bi se svelo samo na formalnost.
    Ja se plašim da dok neki normalni ljudi ne dođu na čelo Vlade i prosvete – do tada nema nikakvih šansi ni za IT ali ni za sve ostalo.
    Vi iz IT našli ste kanal pa radite formalno ovde ali zapravo za inostranstvo dok drugi elektro, lekari, mašinci, fizičari, hemičari, biolozi, genetičari…odlaze.

  • DJB bi sada već mogao da pokrene neke inicijative koje su sada u njegovoj moći. Bio bi red za takvo nešto, umesto konstantnog protivljenja i ismejavajavanja vladajuće klike. Nemam protiv obrazloženja loših koraka NPS-a, ali, voleo bih da čujem o sprovođenju neke inicijative. Možda izrada elektronskih udžbenika, obaveznih sistematskih pregleda, obavezne celodnevne nastave uz zdravu hranu, obaveza godišnje ocene i revizije, izmene kurikuluma bi možda bila i najpotrebnija… Ima toliko stvari u osnovnom obrazovanju koje vape za intervencijom.

  • U zemlji gde,kako se tvrdi i na ovom sajtu,polovina satanovnistva je gladna,skole su stracare,deca pesace po 10 km po vukojebinama,ljudi nemaju za hleb,pekara udaljena od kuce 50 metara,a sad treba preko interneta da ide u kupovinu.
    Ljudi ce zaboraviti na pricaju,gde god da dodjes ni dobro jutro,ni dovidjenja,ukucas par brojeva i popricas sam sa sobom.
    Deci tog uzrazsta jos uvek treba dati,loptu,klis,atlesku stazu,igraliste.
    IT kompanije mogle bi da odvoje novac,posecuju skole,otkrivaju talente i uloze u njihovo usavrsavanje,fudbalska mafija ima na hiljade skauta.
    Nije zabranjeno osnivati privatne skole,nek uloze srestva.
    Ipak moram da dodam,u Nizozemsku su imigrirali momci koji kompjuter nisu videli,posle par meseci bili su bolji od nizozemaca koji su odrasli sa komjuterom.
    Mnogi su i postali zrtve IT sektora,nastele mangupi IT sektora automate,ode plata za dan,mafijozi,vlasnici kockarnica voze ferarije,ulazu u restorane,nekretnine.

  • Udbaši su među nama. Toga smo svesni. Neka vrše svoj prljav posao za šačicu pohvala i privilegija. Toliko o tome. Kao i na svakom blogu gde imaju svoju svetu misiju za izvrtanje činjenica i skretanja pažnje sa suštine. Članak je veoma ilustrativan i dovoljno je sistematski koncipiran da bi bio jasan široj javnosti od uže specijalizacije članka. Značaj ovoga članka može da se ogleda i u sledećem. Gospođa Jović je spomenula Četvrtu industrijsku revoluciju i konstatovala da smo u izvozu softvera dostigli izvoz poljoprivrednih kultura. To je veoma žalosna konstatacija jer kod zemalja koje su duboko zagazile u Četvrtu industrijsku revoluciju učeešće poljoprivrede u nacionalnom BNP-u je veoma nisko. U SAD je ovo učešće je svega oko 1% a da su pritom SAD najveći proizvoćači kukuruza i soje na svetu! Mi imamo tipičnu strukturu BNP-a za jednu srednje razvijenu afričku zemlju što nije i čudo jer nam je BNP duplo manji od Ekvatorijalne Gvineje, zemlje sa najvišim BNP-om u Africi (Sejšelska ostrva sa svojih 98.000 stanovnika nisu uzeta u obzir). Podaci dobro ilustruju rezultate naših “zadivljujućih reformi” kojima se svi diče kao i našem “evropskom putu bez alternative” i dokle smo stigli. Nije teško izračunati da sa godišnjim rastom od 2,5% koji se trijumfalno najavljuje nam treba 34 godine da dostignemo Ekvatorijalnu Gvineju pod uslovom da ona stagnira u potpunosti. Koliko je ovo verovatno. Znatno verovatnije je da ćemo ovakvom politikom i odabirom kadrova ostati večita Afrička zemlja u Evropi.

    • Gde vi vidite udbase?
      IT sektor su strane kompanije,nikada mi necemo biti u stanju da napravimo mobilni Apple kvaliteta sami.
      Sami znamo i to i radimo,gajimo malinu(izmedju ostalog) plodove izvozimo,zapadnjaci prepakuju i zarade 10 puta vise,kilogram maline je 25 eura u supermarketu.Izracunajte koliko je to po hektaru ako su prosecni prinosi 20 tona po hektaru.
      DJB-ovci vode brigu o biografiji i skoli Risticevica,sto ne predloze formiranje udruzivanje,proizvodjaca,izvoznika,hladnjacara u jedan pul.Kad se zavrsi kampanja izvoza,sedne se za okrugli sto i podeli zarada po procentima.Postavljanje zastitnih mreza iznad plantaza.
      Crni dzipovi jure seljake a DJB se bavi tracevima.
      Nizozemci buse do 500 metara do tople vode za grejanje staklenjaka,nama jos lekovita topla voda uliva se potoke.
      Njih 16 zastupnika nisu vise samo clanovi pokreta,vec izabrani prestavnici naroda,ako se njihovo delanje svodi na kukanje o Vracaru i promociji knjige Pavlovica,ne smetaju oni udbi.

  • Slazem se uz par primedbi:
    Citat:
    “Poznavanje Google Docs i MS Office”
    Zasto bi decu ucili koriscenju proprietary tehnologije koje?
    Uz to, MS Office paket nije besplatan niti je jedini standard. Postoje besplaten alternative.
    Npr. OpenOffice/LibreOffice je potpuno besplatna/slobodna alternativa, a format koji koriste za snimanje dokumenata (ODF – open document format) je ISO standard.
    Mislim da bi, generalno, trebalo dati akcenat na slobodne/otvorene tehnologije (linux, open source, wikipedia, ..).

    “HTML i osnove kodiranja”
    Slazem se sa potrebom da se obrade osnove kodiranja, ali diskutabilno je zasto bi HTML kao tehnologija trebalo da bude izdvojena/privilegovana?

    Jos jedna primedba koja nije bas vezana za tematiku kojom se tekst bavi:
    strucnjak/strucnjakinja,
    lider/liderka/liderkinja?!

    Ja jesam za rodnu ravnopravnost ali ovakve konstrukcije, po mom misljenju, imaju suprotan efekat.
    Strucnjak, lider je bespolna odrednica i odnosi sa na funkciju koju neko obavlja (bio on muskarac, zena, ili masina).
    Stavljanjem konstrukcije lider/liderka, upravo se insistira na tome da postoje i muskarci lideri i zene lideri i da to nije isto, cime se (po meni) podstice razlicitost a ne ravnopravnost.

    ukratko:
    Lider, strucnjak, pisac – entitet, interfejs, institucija… igrom slucaja u nasem jeziku su to imenice muskog roda, ali to ne menja sustinu. Takav je jezik. Uostalom kako se na engleskom jeziku kaze lider a kako liderka/liderkinja (kako god).

    Ovo su sve sitne zamerke koje i nisu tako dramaticne. Kamo srece da su to najveci problemi naseg drustva.

    Hvala, sve najbolje

    • Upravo sam i ja hteo da naglasim bitnost promovisanja FOSS kulture, kao i zalaganje da država usvoji ODF standard, da se raskinu štetni ugovori sa Majkrosoftom vezani za državnu administraciju… Da se obavezno izmeni tačka 5 u okviru “veština neophodnih za digitalnu pismenost”. Isto smatram da je apsurdno isticanje HTML u tački 6, pogotovo kada se u tački 7 pominje postavljanje vebsajta.

      Dodatno, u svim navedenim stavkama promovišu se određene veštine koje NIKAKO NE SMEJU da prođu bez još jedne tačke, a koja mora da bude na prvom mestu – “OSNOVE ONLAJN BEZBEDNOSTI I PRIVATNOSTI”. Nedostaju i segmenti vezani za komunikaciju i pretragu podataka. I po kom kriterijumu je postavljanje mreže neophodno za tehnološku pismenost i zašto je izdvojen WiFi?

      Takođe, suptilno promovisanje IT Akademije u okviru ovakvog teksta ne priliči pokretu.

      Sve ovo je rečeno u najboljim namerama.

  • Ovde bre sve suva i uzvišena akademska misao 🙂
    Čudim se čudi kako nam onda ide sve ovako loše.
    Verovatno da je ovde neki đavo umešao prste >–:(}

  • Ne treba videti udbaše. Sami se javljaju u vidu nn-ova i sličnih. nn-u je upravo zadatak da skrene pažnju sa suštine pa se u komentaru koji se odnosi na informatiku, tehnološku revoluciju, mizernu poziciju Srbije u njoj i još mizerniju perspektivu sa kadrovima koji se postavljaju da odlučuju odjednom se pojavljuju maline, nakupci, topla voda, crni džipovi. U tehnološki zaostaloj zemlji gde je učešće poljoprivrede u BNP na nivou zemalja trećega sveta i populacija proporcionalna učešću. U loše vođenoj, raspaloj zemlji, ta populacija naravno živi loše, kao i većina ostale populacije, pa je veoma lako manipulisati njome i sve što se proceni kao “opasno” se odmah okreće na ovu temu. Pogledajte sjajan članak o istini o Boru. Naravno suština je okrenuta u delu i na poljoprivredu od strane udbaša da se stvar krajnje razvodni jer je članak veoma dobro potkrepljen neosporivim činjenicama. Naravno i tu je pridruženi udbaš dao komentar na pismenost, itd. Ne moramo da vas vidimo. Tu ste. Kao što ste uvek i bili. Svaki bioskop i pozorište su imali “fantomsko sedište” koje nije postojalo u bloku karata jer je bilo rezervisano za revnosnog građanina koji treba da proceni ko se kako ponaša. Tako i vi imate rezervisano mesto na blogu u vidu anonimnih dostavljača događaja svojim gospodarima. Tu jedino idemo u korak sa modernim dostignućima informatike. Živeli moderni Balkanski špijuni.

    • Gospodine,
      Nemam ti ja nikakve veze sa udbom,dve tisuce kilometara daleko.
      Ako mislite da SNS-om vladaju udbasi,pa oni i unustise poljeprivredu, pasulj,surutku,otpadno meso uvoze.

  • Zemlja sa razorenom privredom, kao što je naša, moše svoj ekonomski razvoj da bazira na dva kamena temeljca: “prodaji pameti” (razvoju proizvoda za koji je potrebna velika stručnost) i iskorišćavanju prirodnih resursa za proizvodnju. Nema nikakve sumnje da su informacione tehnologije najperspektivnija oblast u ekonomskom smislu i da tu i na polju obrazovanja treba učiniti pozitivne iskorake. S druge strane obradivo zemljište, vodni resursi (kakvi takvi) i klimatski uslovi (relativno pogodni) našu zemlju bi trebalo da usmere ka poljoprivredi. Ako pođemo od takvih činjenica treba postaviti strategiju šta hoćemo da postane naša zemlje za 5, 10 ili 15 godina i u skladu sa tim prilagoditi i obrazovni sistem. Ako agresivno razvijamo pomenuta dva sektora imaćemo neslućene rezultate – IT sektor će doneti veliko povećanje BDP-a i angažovati veliki brij mladih obrazovanih ljudi, a poljoprivreda će uposliti veliku masu stanovništva. Podržavam ideju da se mlaqdi naraštaji što pre uvedu u svet informacionih tehnologija i skladu s tim iuzvršiti reformu obrazovnog sistema. Ali, isto tako ne treba zanemariti ni drugu stranu pa i u tom smislu treba razmišlati na sličan način.

  • “Čini mi se da je poslednja kap u moru besmislica kojim obiluje naš obrazovni sistem. Nemam nameru da ulazim u detaljnu analizu istog, jer nisam stručnjakinja na tom polju” Upravo tako! Niste detaljno, al’ imate sta da kazete na zadatu temu. Lepo ste nam objasnili da postoji potreba za kadrovima iz oblasti informacionih tehnologija, sta znaci kad je neko digitalno pismen, sta se ocekuje od programera isl. u redu… Hajd’ onda, kako kazete niste strucnjak na polju obrazovanja, pa nemojte o tome. Dosta je bilo rezova u obrazovanju, zato je stanje takvo kakvo je. Odluke se donose ishitreno, bez pripreme i uskladjivanja sa ostalim programima i bez postovanja Zakona o osnovama obrazovanja i vaspitanja. Postovana gospodjo, sledeci put izvrsite detaljniju analizu problema, porazgovarajte sa ljudima na koje ce moguce promene direktno uticati, razgovarajte sa nastavnicima, pa onda dajte sebi za pravo da javno iznosite svoje misljenje. Ipak ste Vi koordinator pokreta za Jablanicki okrug, Vase misljenje o odredjenom problemu neko moze protumaciti kao stav i misljenje DJB-a. Sigurna sam da u pokretu imate nastavnika koji Vam mogu detaljnije objaniti zasto je problem preko noci uvesti jos jedan obavezan predmet ucenicima, ma koji predmet da je u pitanju. Samo da naglasim, slazem se sa Vama da informatika jeste neophodna, ali ovako-preko kolena-ne!

  • Dobar članak za početak rasprave. I dobra rasprava.
    S jedne strane argumenti potkrepljeni proverenim činjenicama a sa druge strane
    1.” ovo stricnjakinja je isti nivo kao “ završio Islamski fakultet, odsek Šerijatsko pravo“” tipičan SNS odgovor bez argumenata = beznačajan
    2. skretanje sa teme
    3. nihilizam “to ovde ne može”, nismo mi za to, Ljudi su svašta naučili pa mogu i ono što su milioni drugih u svetu.
    Raspravu treba nastaviti imoraju se predlagati rešenja:
    a DJB je politička organizacija i od nje se očekuje da takva rešenja ponudi
    b. Kao pilitička organzacija svoja ponuđena rešenja treba da suprotstavi rešenjima SNS-a kao glavnog političkog protivnika kako bi građani Srbije mogli da ih upoređuju i opredelju se prema svom interesu.