Autorski tekst Vojvodina Poljoprivreda

Da li nam treba još jedan agro monopolista u Srbiji?

Bliži se dan kada će Srbija dobiti još jednog snažnog tržišnog „igrača“ na polju poljoprivrede, kompaniju koja preti da proguta veliki obim poslova vezanih za poljoprivredno zemljište, uzgoj stoke, klanicu i prodaju mesa i prerađevina dominantno za izvoz, a sve pod podsticajima i podrškom Vlade. Iako smo o tome puno pisali, potreba da podvlačimo koliko je ovo štetno za naše građane je sve veća, jer i pored pritisaka javnosti Vlada ne odustaje.

ne_damo_zemlju_ispod_zita

Nedavno je Predrag Milošević Karasi, predsednik Opštine Sečanj, otkrio da strana firma “Tenis” u Sečnju otvara farmu svinja. Veliku zahvalnost za ovaj posao Karasi, kako sam ističe, duguje Republici i Pokrajini, jer će od države dobiti podsticajna sredstva u iznosu od 170 do 190 miliona dinara. Ostaje nejasno čemu bi služila novčana podsticajna sredstva u „poslu“ države sa ovom kompanijom. Već to što tako olako dobija toliko zemlje na toliko decenija, i što je pisan i usvojen poseban zakon sa namerom da joj se to omogući, je preteran ustupak i ne vidimo razlog ni to da joj se pruža, a povrh toga još bilo kakva novčana davanja iz budžeta našu sramotu samo uvećavaju. Ovo čime se Predrag Milošević Karasi hvali je sramotno i ponižavajuće za političara! Zašto to tvrdimo?

Zato što je ovo zapravo plan da se UNIŠTE sva domaća, porodična, poljoprivredna gazdinstva i dovedu velike multinacionalne agrokorporacije da preuzmu proizvodnju hrane u Srbiji. Ipak, ostao je još da visi znak pitanja nad momentom kada će se ovi skoro potpuno tajni dogovori realizovati. Jedni poručuju da će se već u decembru investicija „finalizovati“ i „formalizovati“, a drugi viču tek na proleće. Dve strane i dalje nisu potpisale nikakav ugovor, nemaju ni gotove lokacije za farme svinja, već se zasad samo ispipava javno mnenje lansiranjem najava, pa da se vidi kako će najave da odjeknu, tj. hoće li se javiti neko sposoban da digne bunu i rastera maglu koja je obavila pregovore Tenisa i države, ili će građani pokleknuti pred pričom o nekim potencijalnim radnim mestima.

Ne damo zemlju

Karasi i njegovi saradnici glasno i nepovezano ponavljaju floskule da ovo predstavlja privlačenje investicija i povećanje zaposlenosti. Nepovezano pričaju i kada je broj novih radnih mesta u pitanju, jer ističu da se taj broj kreće od 150-200, bez da se kazalo da li to uključuje i kooperante. Čak i pojam kooperanata je sporan, jer je davno bilo poznato da Tenis dolaskom u Srbiju ne namerava da sarađuje sa kooperantima, već da zaokruži sam svoj sistem proizvodnje (Tenis bi imao svoje sve od proizvodnje hrane za stoku, do gajenja stoke, klanice, prerade i prodaje dominantno za izvoz).

Međutim, zašto će Tenis u Srbiji i opštini Sečanj (i nekoliko drugih opština, a govori se o pet) moći da radi pod povlašćenim uslovima, dok naši sugrađani treba da se pretvore u jeftinu radnu snagu, a opština da ostane bez šansi za lokalni razvoj poljoprivrede! Ovo je potpuno netransparentno i potencijalno diskriminatorno, jer ostavlja prostor da se favorizuje jedna strana, u ovom slučaju nemački Tenis. Desiće se da kvalitetnu državnu zemlju u opštini Sečanj investitor dobije, a oni koji su do sada bili zakupci ostanu bez nje, a zakupci su do sada bila brojna poljoprivrenda gazdinstva – porodice sa više članova.

O posledicama favorizovanja velikih i stranih kompanija u odnosu na domaće poljoprivrednike čitajte u tekstuZemlju vam nećemo oprostiti

Ovo zapravo otvara prostor za KORUPCIJU! Dolazak Tenisa monopolizovaće naše tržište, „uništavajući“ male i srednje poljoprivrednike i uzgajivače svinja. U svim zemljama gde Tenis radi, lokalni stočari uzgajaju stoku i onda je prodaju Tenisu. Samo će u Srbiji Tenis imati i najbolju zemlju i svinje, a naši poljoprivrednici i stočari će raditi za njih kao jeftino plaćena najamna snaga i to gotovo sigurno malobrojna, jer savremene potpuno automatizovane farme u opšte nemaju potrebu za velikim brojem radnika. Postoji opasnost i od negativnih ekoloških posledica zbog velikog broja svinja na malom prostoru, a Srbija je zemlja u kojoj se ekološki standardi slabo poštuju, što je čini posebno privlačnom za neke investitore koji bi da uštede na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda.

O stanju u vodotocima u Srbiji i o stanju životne sredine pored prehrambene industrije smo pisali u tekstu Veliki bački kanal – crna tačka Evrope.

Miroslav Kiš, predsedavajući Upravnog odbora Asocijacije poljoprivrednika iz Vojvodine, pribojava se situacije u kojoj bi jedna firma poput Tenisa otkupljivala veći deo stočnog fonda.

On kaže: „Sa zemljom koju će dobiti, to će biti veliki monopolista. Više stotina proizvođača će biti uništeno jer nemaju nikakvih izgleda da se bore sa Tenisom. Što se tiče saradnje sa Nemcima, samo ovi koji su inače veliki moći će da rade s njima“.

Ovaj model poljoprivrede se već pojavljivao u svetu, pročitajte o čemu se radi i kakav je efekat davanja zemlje velikim kompanija na život običnih ljudi u tekstuOtimanje zemlje.

Pokret Dosta je bilo se zalaže za tržišnu poljoprivredu okrenutu porodičnim gazdinstvima i zadrugama. Protivimo se ustupanju ogromnih parcela zemljišta velikim korporacijama i to po cenama nižim od cene zakupa koju sada plaćaju domaći poljoprivrednici. Smatramo da je, u vremenu poljoprivredne mehanizacije, efekat koji velike korporacije imaju na zapošljavanje radne snage ekstremno mali u odnosu na broj ljudi koji može da živi od poljoprivrede, ako bi se šansa dala gazdinstvima.

Kako su se do sada realizovali „dogovori“ premijera sa investitorima spasiocima u poljoprivredi čitajte u tekstuZemlja traži Arape.

O pravcu kojim treba razvijati poljoprivredu u Srbiji, iz ugla pokreta Dosta je bilo, čitajte u tekstu o starim agrarnim politikama i onoj koju mi smatramo adekvatnom u tekstuČupanje brkova.

Podsećamo da je u prethodnom periodu održan niz protesta i peticija protiv davanja zemlje stranim i velikim kompanijama, da su poljoprivrednici pokušavali da pregovaraju sa Vladom, ali da PRAVE inicijative poljoprivrednika nisu imale rezultate.

Odbor pokreta Dosta je bilo u Sečnju

DJB Vojvodina

Komentariši

Klikni ovde da postaviš komentar