Autorski tekst Vojvodina

Da li preskupo plaćamo usluge toplana?

U prethodnom tekstu Račun za grejanje – realan ili ne bavili smo se energetskom efikasnošću stambenih zgrada koja zavisi od kvaliteta ugrađene toplotne izolacije i njenim uticajem na iznos na Vašem računu za daljinsko grejanje. Ovim tekstom dalje razjašnjavamo finansijski aspekt i dajemo odgovor na pitanje da li nam toplane naplaćuju previsoke sume za svoju uslugu.

Matematiku ćemo izvući na osnovu primera toplane u Zrenjaninu, a Vi možete na osnovu ovog primera pokišati da izračunate isto za svoj grad, ako u Zrenjaninu ne živite.

Tarifni kupci znaju izvornu cenu fiksnog i varijabilnog dela JKP Gradske toplane Zrenjanin i iznose na svojim mesečnim računima. Međutim ne znaju cenu isporučene energije. Cena isporučene energije nam je važna da bi smo mogli da je uporedimo sa cenom energije koja može da se isporuči iz prirodnog gasa jer je prirodni gas energent Gradske tolane. Ovaj odnos nam je važan i pokazaće nam stvarnu efikasnost toplanskog sistema.
Računica je sporvedena za važeće cene bez poreza fiksnog, varijabilnog dela i prirodnog gasa, za različite energetske klase objekata. Uzeli smo za primer stan od 55m². Rezultati su dati tabelarno:

Vidimo da se cena isporučene energije toplanskog grejanja veoma razlikuje za različite energetske klase objekata (zadnja kolona prva tabela). Energetski efikasniji objekti imaju manje ukupne račune zbog manje potrošnje, ali je cena isporučene energije veća zbog velikog fiksnog dela računa za grejanje. Takođe možemo da vidimo da se cena isporučene energije za gas ne razlikuje mnogo jer je cena fiksnog dela svega 150din/mesečno (zadnja kolona druga tabela).

Odnosom cene energije iz gasa i stvarne cene energije toplanskog grejanja možemo doći do stepena korisnosti toplanskog sistema.

Efikasnost toplanskog sistema ne prelazi 0.6 (60%) i opada što je objekat energetski efikasniji. Grejanje energetski efikasnih objekata putem gradske toplane je potpuno neisplativo. Konvencijalni sistemi centralnog grejanja na gasne kotlove imaju svoj efikasnost koja je daleko veća, iznosi oko 0.85 (85%). Grejanje na toplanu je dakle skupo iz dva razloga koji najverovatnije podjednako utiču na visoku cenu: neefikasnosti sistema, nerealno visoke izvorne cene grejanja.

Svedoci smo da se sve češće organizuju protesti nezadovoljnih građana, a razlog nezadovoljstva je cena usluge koju pružaju toplane. Nadam se da sam uspeo da doprinesem transparentnosti obračuna cifre koju plaćate. Ovakav sadržaj koji omogućava da se građani informišu bi trebalo da bude obavezan sadržaj veb sajtova ovih preduzeća i pokret Dosta je bilo će insistirati da se takva praksa i uvede.

Aleksandar Korovljev dipl.maš.inž.

DJB Vojvodina

Komentari

Klikni ovde da postaviš komentar

  • Pozdrav. Naglasavam.
    Imamo situaciju da se racuni za zgrade u beogradu naplacuju i leti i zimi.
    Logika je da Toplane budu u kooperaciji sa Hidrometeroloskim zavodom i da ta institucija diriguje kada toplane da rade grejanje i da samo tada stize naplata.
    Takodje, preko interneta ili licno u instituciji toplane, gradjani bi mogli da odjave grejanje i zimi, ako su na putovanju i sl.

  • Podrzavam i pozdravljam smer pisanja clanaka.
    U prethodnom clanku nisam dovoljno definisao pitanje. Naime da li raspolazete podacima na koji nacin se utvrdjuju fiksni troskovi grejanja? Da li toplane jednostavo saberu sve troskove poslovanja i gubitke, a potom sve to podele na broj korisnika (kvadrata prostora)? Ukoliko je tako, koji je mehanizam da toplane smanju gubitke i da budu efikasnije?

    Bilo bi zanimljivo videti pregled fiksnih troskova po gradovima (ukoliko se razlikiju) izrazenih u odnosu na duzinu toplovodne mreze.

    S obzirom na to da sam elektroenergeticar uvek mi je postojala dilema zasto se sistem grejanja ne uredi kao distributivni sistem elektricne energije, jer je analogija potpuna. Potrebno je da mreza i operater mreze budu u drzavnom vlasnistvu, a da pristup sistemu kao proizvodjaci imaju svi kome se to i isplati.

    Vidim da pominjete Zr. Posto sam i sam iz Zr, garantujem Vam da u Opstini Zr postoji bar 5 poljoprivrednih proizvodjaca koji imaju finansijska sredstva, a i energente (biomasu) da isfinansiraju gradnju malim toplana od par MW. Svedoci smo kako rastu mini elektrane, a mini toplane su znacajno jeftinije.

    Takodje, bilo bi korisno da pokret/stranka imaju forume na kojima bi strucna javnost mogla da daje viziju nekih strateskih pitanja.

    Toliko od mene…

    Zahvaljujem na ranijim odgovorima.