Pravosuđe Saopštenje

DJB održao prvu raspravu o sistemu besplatne pravne pomoći

Srbija je jedina zemlja u Evropi koja nema zakonom regulisan sistem besplatne pravne pomoći. Na nacrtu zakona o besplatnoj pravnoj pomoći radi se, bezuspešno, više od deset godina. Članovi Dosta je bilo su u subotu, 17. juna, održali prvu raspravu na temu Sistema besplatne pravne pomoći i došli do prvih zaključaka.

Građani Srbije ne mogu da ostvare Ustavom zagarantovano pravo jer nema zakona. Član 67. Ustava Srbije građanima garantuje pravo na pravnu pomoć i državi nameće obavezu da obezbedi uslove za uživanje i zaštitu tog prava, odnosno da zakonom uredi i obezbedi pružanje besplatne pravne pomoći. Probijeni su mnogi rokovi za donošenje Zakona. Počev od roka iz Nacionalne strategije reforme pravosuđa iz 2006. godine koja predviđa da se do kraja 2007. revidira sistem pravne pomoći i predloži novi zakon koji uspostavlja celovit sistem pravne pomoći, preko roka iz Akcionog plana Strategije razvoja sistema besplatne pravne pomoći i Nacionalne strategije reforme pravosuđa iz 2013. godine za period 2013-2018. koja predviđa da se zakon donese u četvrtom kvartalu 2013. godine, pa sve do roka iz Akcionog plana za Poglavlje 23 koji predviđa da zakon bude donesen u trećem kvartalu 2016. godine.

Republika Srbija ima obavezu da zakonom uredi pružanje pravne pomoći i razvije sistem besplatne pravne pomoći. Država ima obavezu da finansira sistem besplatne pravne pomoći, odnosno da ga uredi tako 1) da je to košta najmanje moguće, 2) da građanima olakša pristup pravdi, 3) da kvalitet pružene pomoći bude najbolji mogući (standardi kvaliteta). Sistem treba da bude jedinstven, celovit i funkcionalan i da košta najmanje što mora, a da kvalitet ne bude kompromitovan.

Država treba da se vodi sledećim ključnim principima: efikasnosti i funkcionalnosti sistema koji finansira, uključujući kontrolu kvaliteta; održivost sistema koji finansira; nezavisnost sistema koji finansira; kvalitet pružene usluge koju finansira i nadzor; kvalitet usluge koju građanin koji ima pravo na besplatnu pravnu pomoć dobija čak i onda kada uslugu ne finansira država.

Država treba da poveri pružanje besplatne pravne pomoći advokaturi, i da s njom sklopi ugovor o pružanju besplatne pravne pomoći. Pre svega, advokatura je par ekselans služba pravne pomoći u sklopu čitavog pravosudnog sistema. Svrha joj je pružanje stručne pravne pomoći. Ovakav model funkcionše uspešno. Advokatske komore Vojvodine, Beograda, Šapca, Niša od 2003. uspešno implementiraju model besplatne pravne pomoći u saradnji s lokalnim samoupravama. Ustav kaže da pravnu pomoć zagarantovanu ustavom pruža advokatura i službe pri lokalnoj samoupravi. Zaključivanje ugovora između komore i lokalne samouprave predviđa i važeći Zakon o advokaturi (član 73). Advokatura ima kapacitet i stručnost, samostalna je i nezavisna, ima sistem provere i obezbeđenja kvaliteta i postojana je (obezbeđuje održivost). Advokatura je organizovana na celoj teritoriji Srbije.

Advokatura mora da se obaveže da će obaviti posao za koji je država angažuje. Država treba da učestvuje u radu nacionalnog tela koje vrši nadzor i koje se stara o interesu države da pruži zadovoljavajuću pravnu pomoć.

Država ne treba da finansira civilni sektor već da se na njega osloni, i to kroz integrisan sistem (npr. memorandum o razumevanju sa komorom).
Finansiranje treba da bude zasnovano na principu samofinansiranja. Nakon inicijalnog finansiranja od strane države, advokati imaju obavezu da novac vrate u fond nakon što naplate troškove, od čega se dalje finansira sistem besplatne pravne pomoći.

Članovi DJB će na sledećem sastanku, u nedelju 25. juna, razmatrati odredbe aktuelnog Nacrta zakona o besplatnoj pravnoj pomoći i zauzeti stavove po ključnim pitanjima, s namerom da predlože efikasan i funkcionalan model besplatne pravne pomoći koju pružaju najbolji profesionalci.

Dosta je bilo će se zalagati za uvođenje sistema besplatne pravne pomoći koji svim građanima bez dovoljnih finansijskih sredstava garantuje efikasan i stručan pristup pravdi, a koji finansira Grad Beograd i jedinice lokalne samouprave i kojim upravlja Advokatska komora Beograda.

Dosta je bilo

Komentariši

Klikni ovde da postaviš komentar