Autorski tekst Beograd Ekonomija Finansije

“Odokativni” BG budžet po meri partokratije

Budžet Beograda za 2017. godinu “težak” je 99,7 milijardi dinara (oko 810 miliona evra). Da li znate kako se troši taj novac? 

Nekada je budžet bio strukturisan tako da se novac delio po sekretarijatima. Svaki sekretarijat bi dobijao određena sredstva i mogao je da ih troši na sopstvene potrebe. Od nedavno, međutim, budžet mora da bude programski. Novac mora da se raspodeljuje po programima koji rešavaju neki gradski problem, odn. zadovoljavaju potrebe građana. To znači da budžet sada može da prožima više sekretarijata, ako je takav karakter programa.

Kada je budžetsko finansiranje projektno, uspešnost svakog projekta može da se meri indikatorima. Recimo, ako vam je društveni cilj da imate opremljene biblioteke u Beogradu, možete u budžetu Beograda predvideti sredstva za opremu biblioteka. Recimo, za jednu gradsku biblioteku predviđena je u budžetu nabavka klima uređaja (500.000 din), a za drugu nabavka lap-top računara i štampača (150.000 din). I to tri naredne godine – 2017, 2018. i 2019. Indikatori bi ovde jednostavno bili nabavljeni klima uređaji, računari i štampači, koje biste mogli da zateknete na licu mesta.

Da li su ovakvi projekti opravdani? Ako biblioteke nemaju klimu ili računar, očigledno je da je projekat opravdan. Malo je teže zaključiti zašto se ovo ponavlja tri godine. Zar budžetirani iznos od pola miliona dinara (4.000 €) nije dovoljan za klima uređaje za celu biblioteku samo u jednoj godini? Za taj novac može da se kupi 13 kvalitetnih i snažnih klima-uređaja. Ako biblioteka dobije pola miliona dinara svake godine po osnovu ovog projekta, to znači da će do kraja 2019. god. ona imati 39 klima-uređaja. Da li je ovo previše? Ne znamo, jer ne postoji nikakvo pisano obrazloženje uz budžet iz koga bi to moglo da se vidi. Odbornica koja bi, recimo, htela da glasa za ovaj predlog, morala bi da poseti biblioteku, ustanovi koliko je velika i onda proceni da li joj je za tri naredne godine potrebno 39 klima-uređaja. U svakom slučaju, za procenu uspešnosti ovog programa nepohodna nam je informacija o površini biblioteke, koju nemamo.

Ovo nije sve. Pošto novac koji se troši iz budžeta nije gradski, već novac beograđana, budžet treba da bude transprentan. Svaka Beograđanka ima pravo da zna na šta je novac potrošen. Kako to može da se postigne? Pošto će bibilioteka klima uređaje kupiti od neke privatne firme, dovoljno je da svi ugovori o kupovini i računi budu skenirani i postavljeni na sajt. Tako bi Beograđani bez komplikacija odmah mogli da znaju da li su klime plaćene po tržišnoj ceni ili su preplaćene. Ovo je opravdana sumnja, jer je preplaćivanje česta pojava u javnom sektoru. Odbornik koji bi hteo da glasa za odluku o izvršanju budžeta Beograda morao bi nekako sam da dođe do ovih podatak tako što bi se, recimo, obratio upravi biblioteke ili sekretarijatu za finansije da mu pokažu račune na kojima se vidi koliko je koštala ova nabavka.

U prethodna dva slučaja je (uz malo napora) moguće ustanoviti da li novac potrošen odgovorno. Postoje programi gde, međutim, to možda uopšte nije moguće. U okviru komunalnih delatnosti spada Program 2 – održavanje javnih zelenih površina za koje je izdvojeno 2 milijarde dinara. Kako bi se merila opravdanost i uspešnost ovog programa? U budžetu stoji da je cilj programa “maksimalna moguća pokrivenost naselja i teritorije uslugama uređenja i održavanja zelenila,” dok polje Indikatori stoji prazno. (?)

Opravdanost ovakvog programa mogla bi da se meri na osnovu količine sredstava koji se raspodeli prema kvadratnim metrima zelenih površina u Beogradu. Ako je za održavanje jednog kvadratnog metra zelene površine (obeležimo ga sa Z) nephodno x sredstava, onda će ukupna količina sredstava predviđenih u budžetu morati da bude xZ. Ali da li neko zna koliko Beograd ima kvadratnih metara zelenih površina? Da li je predviđena suma od 2 milijarde mnogo ili malo za njihovo održavanje? Ne znamo. Ne može niko ni da zna, sve dok ne zna koliki je Z.

Moguće da je Skupština grada predvidela ovakav problem, pa je zato u budžetu predvidela izradu ”Plana generalne regulacije sistema zelenih površina Beograda.” Možda će se tu naći podatak o ukupnoj površini zelenih površina? Godina još nije završena, pa ne znamo. Ali znamo da je za proizvodnju tog nacrta predviđeno milion dinara. Dakle, dobićemo neki dokument. Da li će on da nam reši problem zbog kojeg je nastao? Da li će se znati šta je u njegovoj izradi koštalo milion dinara? Kao indikator uspešnosti tog projekta navedeno je samo “izrađen nacrt plana.” Kao i u slučaju klima uređaja, da bi odbornica videle šta je koštalo milion dinara, morala bi da zatraži podatke od sekretarijata za finasije. A kako je poznato, državni službenici nisu uvek voljni da javnosti pokažu te podatke.

Mnogo toga ne znamo o gradskom budžetu. A izgleda ne znaju ni zaposleni u gradskoj administraciji. Pokušao sam najpre na sajtu grada Begrada da nađem odluku o budžetu za 2017. godinu (ne rebalans, već originalni budžet usvojen u decembru 2016). Nisam uspeo. Na Guglu je bilo još manje uspeha. (Trebalo mi je oko pola sata da pronađem originalni budžet i rebalans.) Onda sam telefonom nazvao Beokom servis (gradski komunalni vodič) i pitao gde mogu da nađem (bilo koju) odluku o budžetu. Nisu umeli da mi odgovore i uputili me na Gradski sekretarijat za finansije. Tamo se javila službenica koja mi je rekla: “Znate, ja sam nova ovde. Nisam se još upoznala sa svim detaljima.”

Komentari

Klikni ovde da postaviš komentar

  • Valjda vam je sada jasno zašto političari izbegavaju programsko budžetiranje u širokom luku. Tu se traži efikasnost utrošenih sredstava. Zato uglavnom i služe indikatori (izraženi u apsolutnim ili još bolje relativnim ciframa).
    Pošto je progamsko budžetiranje relativno nova stvar, loše obrazovanji i nestručni SNS kadrovi pored izbegavanja merenja efikasnosti pokazuju i zavidan stepen neznanja.

  • Najavili ste program za Beograd u 20 tacaka. Sta je sa tim? Čini mi se da je otupila ostrica pokreta ili su je drugi uspjeli otupiti. Pokret ili stranka svejedno se vise nigdje ne pominju kao relevantan cinilac na političkoj mapi Srbije. Čitam članak u listu Danas o ujedinjavanju opozicije i pokret ili stranku “Dosta je bilo” niko ne pominje kao da ne postoji sem sto se na jednom mjestu kaze da ima ispod tri posto podrske. Da li vas to zabrijnava, preduzimate li sta da to promjenite ili sta namjeravate uciniti da se to promjeni? Bez obzira sta vi mislili o sebi, da bi ste uspjeli i drugi trebaju da imaju pozitivno mišljenje o vama. Meni se ono za sta se zalaža “Dosta je bilo” čini konkretno, ispravno i dobro ali ne mogu da vjerujem da vas svi ostali zanemaruju. Nema vas ni u jednom opozicionom javnom glasilu dugo vremena.
    TV N1 poziva ili komentarise izjave pojedinih po meni manjee relevantnih političara po ko zna koji put, to isto rade i drugi, Antonela Riha, Ljubica Gojgic…. Dosta je bilo niko ne zove ili to rijetko cine a predstavljate najjacu opozicionu grupu. Nesto tu nije uredu. Volio bih da mi neko odgovori o cemu se tu radi.
    Pozdrav i želim vam uspjeh.

    • Dušan Pavlović je najavio pravljenje plana od 20 tačaka za Beograd i na tome se radi. Planirali su da objavljuju jednu po jednu tačku. Ako misliš da je pravljenje toga jednostavno, grdno se varaš. Ponudiće konkretna rešenja za konkretne probleme i potrebe Beograđana. Rešenja za pitanja saobraćaja i javnog prevoza, obnove saobraćajne infrastrukture, Beograda na vodi, upisa u vrtiće, unapređenje osnovnih i srednjih škola, kulturne politike, energetske efikasnosti, decentralizacije grada i prenošenja nadležnosti na opštine, deregulacije tržišta, poreske politike okrenute ka porodičnim firmama, rešavanje komunalnog haosa i kontejnera koji su se pretvorili u ruglo grada, bahatog parkiranja, buke i mnoga druga. DJB nije populistička stranka kao mnoge na sceni pa da nemaju nikakav program a da im marketing rade poznati glumci i treneri. Ovi ozbiljno rade i nude konkretna rešenja. Zašto to mediji ne prenose, to je pitanje za njih. Kad bi se građani obratili tim istim medijima i pitali ih zašto ih ne obaveštavaju objektivno, situacija bi se brzo promenila.

    • Kada Ljubica Gojgić,Antonela Riha,Teofil Pančić,Danica Vučinić,Svetlana Lukić i ostala bratija N1,B92,Danas,Vreme budu podržavali Dosta je bilo znaćemo da je sa pokretom i njihovim principima gotovo!Zato Darbo ne brini glasaj i ubedi prijatelje da glasaju.Drugi put ne postoji!!!