Ауторски текст Политика Шумадија

Bojkot protiv nezakonitosti i urušavanja demokratije

             ČLAN 2   ZAKONA O LOKALNOJ SAMOUPRAVI GLASI:

LOKALNA SAMOUPRAVA JE PRAVO GRAĐANA DA UPRAVLJA JAVNIM POSLOVIMA OD NEPOSREDNOG, ZAJEDNIČKOG I OPŠTEG INTERESA ZA LOKALNO STANOVNIŠTVO, NEPOSREDNO I PREKO SLOBODNO IZABRANIH PREDSTAVNIKA U JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE, KAO I PRAVO I SPOSOBNOST ORGANA LOKALNE SAMOUPRAVE DA U GRANICAMA ZAKONA, UREĐUJU POSLOVE I UPRAVLJAJU JAVNIM POSLOVIMA KOJI SU U NJIHOVOJ NADLEŽNOSTI I OD INTERESA ZA LOKALNO STANOVNIŠTVO.

Po svemu sudeći ovaj član zakona po mnogo čemu nije ispoštovan od strane vladajuće većine u Skupštini Grada Kragujevca. Naime, nakon odbijenog predloga Odluke o mesnoj samoupravi u martu mesecu, gradsko veće je sa novom Odlukom izašlo pred odbornike Skupštine grada i u burnoj atmosferi, uz negodovanje i žustru raspravu sa većim delom opozicionih odbornika, Skupština je izglasala sa 43 glasa (i ako je za većinu potrebno 44) ovu, po mnogo čemu nedemokratsku i nezakonitu Odluku. Očigledna je sve moćnija demonstracija sile od strane svih nivoa gradske vlasti, pa se tako usvajaju neizglasane i nezakonite Odluke. Ovakva Odluka služi za ubijanje najdemokratskijih i najsitnijih pora našeg društva, koje bi se trebalo manifestovati, na prvom mestu u temelju demokratije i neposrednosti odabira predstavnika u malim sredinama i zajednicama, a to su izbori za savet mesnih zajednica.

Sama Odluka krši Statut grada, koji je po svemu usaglašen sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, ali samo na papiru. U članu 68 Statuta Grada piše:

AKTIMA MESNE ZAJEDNICE, odnosno drugog oblika mesne samouprave, u skladu sa Statutom grada i aktom o osnivanju, utvrđuju se poslovi koje vrši, ORGANI I POSTUPAK IZBORA, organizacija i rad organa, način odlučivanja i druga pitanja od značaja za rad mesne zajednice, odnosno drugog oblika mesne samouprave.

Vladajuća većina na čelu sa Gradonačelnikom, (ne)usvaja Odluku koja ne samo da uređuje organe i postupak izbora za savet mesnih zajednica, već kroz nju, stvara sigurno okruženje koje bi učestvovalo i pravi direktno osiguranu vlast čak i u savetima mesnih zajednica.

Prvu stvar koju su u svoju korist smislili su Izbori koji će se sprovesti u formi JEDNA MESNA ZAJEDNICA – JEDNA IZBORNA JEDINICA, što znači da se kandidati predlažu za celu mesnu zajednicu, a ne za izborne jedinice kao što je bio slučaj do sad. Kroz ovo se realizuje i ideja o smanjenju broja članova saveta mesnih zajednica. Naime, Saveti će imati od 3-7 članova, što znači da će mesne zajednice koje imaju više od 6000 birača moći da izaberu najviše 7 svojih predstavnika, dok je po prethodnoj Odluci iz 2009 taj broj iznosio 15. Pri tom smanjenje broja članova saveta nije ništa drugo osim sužavanje kruga potencijalnih kandidata koji bi mogli voljom građana ući u savet mesnih zajednica.

I dok se broj predstavnika građana u savetima smanjuje, po ovoj novoj Odluci, broj članova Komisije raste, i čine je predsednik, 14 članova i sekretar, koji imaju zamenike, dok je taj broj u prethodnoj Odluci glasio predsednik, 8 članova, sekretar i njihovi zamenici. Uz još interesantniju stavku ove Odluke, a to je da se članovi Komisije biraju na period od 4 godine. Sasvim je sigurno da su ovim na duži period namirili gladan činovnički aparat i vojsku svojih podanika.

Broj potpisa za kandidaturu je takođe promenjen. Nova Odluka predviđa da je za kandidaturu građanina koji želi da bude član saveta potrebno 1% birača upisanih u izvod biračkog spiska sa područja mesne zajednice koja broji preko 1000 birača, dok je za područja ispod 1000 birača neophodno 10 potpisa. Građani će svoje kandidate moći da podrže potpisom, ali samo u prostorijama mesne zajednice uz prisustvo 2 člana Odbora (kao drugog organa nadležnog za sprovođenje izbora). Zaista se ne da ne primetiti stav u kom se kaže da birač može svojim potpisom podržati više kandidata, ali ne više kandidata od broja koji se bira u toj mesnoj zajednici.

Samo uređivanje opoziva članu saveta je primer autkratskog i samovoljnog izraza nalogodavca u stvaranju ovakve Odluke. Naime, u članu 40 se uređuju razlozi za opoziv člana saveta , a pod stavkom 2 ovog člana stoji : “ ako svojim ponašanjem remeti rad Saveta”. Ko određuje koje ponašanje člana može izazvati ometanje rada saveta? Da li je ovim stavom pružena mogućnost slobodnog izbora i procene PODOBAN ILI NE?

Epilog ovakvog ponašanja vladajuće većine rezultirao je pozivanjem građana da bojkotuju Izbore za Savet mesnih zajednica od strane gradskih odbora opozicionih stranaka.

Koji su sve motivi bojkota? Da li je to samo nezakonitost ove Odluke? Da li se bojkotom još sigurnije pravi prolaz u Savet već dogovorenoj strukturi građana, koja će sprovoditi apsolutno sve zamisli vladajuće većine? Ova pitanja otvaraju nove teme, a jedna od njih i samo usvajanje Odluke iz 2009. godine po kojoj funkcioniše aktuelni savet mesnih zajednica.

Opštinski odbor Dosta je bilo-Kragujevac je doneo odluku da bojkotuje izbore za savet mesnih zajednica i uputi apel sugrađanima da se priključe bojkotu koji je izraz borbe protiv samovolje vladajuće većine. Smatramo da je donošenje ovakve Odluke napad na čitav demokratski sistem i njegovo urušavanje. Naš cilj je da sugrađanima dokažemo nameru da živimo kao pristojan svet, poštujući zakone i Statut grada, a to ovog puta činimo potpunim neuvažavanjem ovih izbora. Dosta je bilo!

Irena Jandrić

sekretar Pokreta Dosta je bilo-Kragujevac

Коментариши

Кликни овде да поставиш коментар