Autorski tekst Beograd Ekologija

Dosta je bilo đubreta!

Naše gradove “krase” najlonske kese, zgažene limenke, plastične flaše, opušci, kante iz kojih ispada smeće. Naša deca se igraju u parkovima u kojima im se oko nogu upliću blatnjave najlon kese, mokre kartonske kutije od pica, zgužvane kutije cigareta. Igraju se deca među đubretom, ponekad u ruke uzmu otpadak, da ga pobliže ispitaju. Saživela su se đubretom, kao da drugačije ne treba i ne može da bude. Oko kontejnera đubre. U žardinjerama đubre. Po ćoškovima đubre. Na travnjacima đubre. Svi to vidimo. Svi mislimo da drugačije nikada neće biti.

Znamo da je problem kompleksan i da ne postoji jedan krivac za takvo stanje. Krivac je sistem. Sistem koji ne upravlja smećem na efikasan način. Niti kažnjava, niti radi na prevenciji, niti čisti, niti nadzire čišćenje – rade oni nešto, ali rezultat je jadan. Kao da treba živeti u đubretu, kao da smo na to osuđeni.

Hajde da se osvrnemo na samo jednu komponentu tog neefikasnog sistema i na jednu opštinu. Komponentu čišćenja i beogradsku Opštinu Čukarica. Za čišćenje Opštine Čukarica zadužena su gradska javna preduzeća: JKP Gradska čistoća i JKP Gradsko zelenilo. Obe firme su na martovskoj sednici 2017. Skupštine Opštine Čukarica podnele svoje izveštaje, jer je Opština Čukarica nadležna da kontroliše njihov rad na svojoj površini. Izveštaje vam dajemo na uvid u prilogu.

Bližim pogledom u iste možemo da zaključimo da je izveštaj Gradske čistoće sraman i ponižavajući. Izveštaj Gradskog zelenila je nešto detaljniji, ali, u stavkama vezanim za čišćenje – takođe nikakav. Oba izveštaja daju samo statistike na godišnjem ili mesečnom nivou, ali ne daju građanima korisne i istinite podatke o radu ili eventualnim problemima u radu ovih službi. Navode veličinu površine koju bi trebalo da očiste i koja je ogromna, verovatno navedena cela teritorija opštine, ali ne navode broj čistača, ne navode broj prolaza ulicama, zelenim površinama, ne navode na koji se način prolazi evidentiraju. A da ne pričam o površinama koje „nisu ničija nadležnost“, jer npr. nisu predate „Zelenilu“ na održavanje, koje se ne spominju nigde – a obično su pune smeća.

Na primer – da li znate koliko često, koliko puta mesečeno, vašom ulicom treba da prođe čovek sa metlom i da je očisti? Da li znate u koju kategoriju za čišćenje spada vaša ulica? Ja mesecima gledam isto đubre uz živu ogradu u mojoj ulici – i to đubre već pola godine niko nije očistio, iako bi, po kategoriji moju ulicu trebalo da očiste čak dva puta mesečno! Ja ga namerno ne sklanjam da vidim da li će iko proći da ga počisti – ili će vreme učiniti svoje. Da li znate koliko je ljudi zaduženo za takvo čišćenje ulica i trotoara na Banovom Brdu (na primer)? Da li znate koliko puta nedeljno treba da se očisti najbliži park u vašem komšiluku? Koliko često treba da se isprazne kante u tom parku? Da li iko o tome vodi računa?

Zašto je, uostalom, posao otklanjanja lakog smeća podeljen na dva preduzeća, pa se dešava da Čistoća počisti trotoar, a da na 10 cm od trotoara ima đubreta na travnjaku koje čeka na Zelenilo! Da li je to normalno? Zašto je nadležnost podeljena na dve strane? Zašto nije samo Čistoća zadužena za čišćenje lakog otpada na celoj površini, a Zelenilo samo onda kada i uređuje površine?Kada pitate pogon JKP Gradske čistoće na Čukarici koliko imaju ljudi koji čiste ulice od lakog otpada – ne vodom ili mehanizacijom, već metlama i rukama – oni ne žele da kažu ništa, jer je to poslovna tajna. Kažu – nije važno koliko ljudi ima, važno je da rade po planu! A da li zaista rade po planu, u suštini, niko ne proverava. Isto važi i za Zelenilo. Pitanja moraju da se postave njihovoj službi za komunikacije. Nezvanično, čuju se priče da je ukupno 10 takvih ljudi na Čukarici! Desetoro na celu površinu opštine! I oni navodno rade po planu!

Ali, umesto da nagađamo, svi takvi podaci bi trebalo da stoje u zvaničnom izveštaju JKP Gradska ćistoća i JKP Gradsko zelenilo koji prilažu Skupštini opštine Čukarica. Međutim, u njihovom izveštaju Opštini Čukarica su prazne i nepotvrđene brojke, a na sajtovima bilansi uspeha i stanja, koje samo knjigovođe mogu da razumeju. Kada je grupa odbornika Dosta je bilo u Skupštini Opštine Čukarica zatražila od vladajuće većine da ne prihvati ove ponižavajuće izveštaje dva gradska preduzeća i da se izveštaji vrate na doradu, predlog je naravno odbijen i izveštaji su po partijskoj liniji prihvaćeni, ali na veliku štetu građana koji iz svog džepa izvdvajaju novac za ovaj posao! Odbornik Dosta je bilo Mirko Benać je na ovogodišnjoj 4. sednici postavio odborničko pitanje da li Opština uopšte može da utiče na Javna preduzeća Gradska čistoća i Gradsko zelenilo kako bi se sve ovo popravilo, ali je zvaničan odgovor bio da Opština „nije nadležna“ za njihov rad. To možda i jeste tačno, Opština ne obavlja te poslove, ali je zakonom određena da kontroliše njihov rad – zbog toga joj se na uvid i dostavljaju izvešaji, ali Opština to nikako ne radi.

I ko će onda da utiče na rad ova dva preduzeća? Kako ćemo saznati kakve probleme imaju? Sa čime se suočavaju? Šta se može popraviti? Gde ide novac koji prikupe za svoj rad?

Novi Zakon o komunalnim delatnostima je usvojen u Skupštini Srbije 22. decembra 2016, ali je pitanje da li će on išta promeniti u našim životima koji provodimo u đubretu? Za sada, baš ništa nije promenio. Ako se ne promeni ceo sistem počevši od nadzora, do izvršenja i povratne informacije od građana, ako i dalje taj posao bude “ortačka kobila” o kojoj niko ne brine – i dalje ćemo živeti u đubretu.

Zato hoćemo promene odmah! Dosta je bilo đubreta!

Katarina Piljanović i Mirko Benać
Dosta je bilo, Čukarica

Prilozi:
Izveštaj o radu JKP Gradska čistoća na teritoriji GO Čukarica

15. Izvestaj o radu JKP Gradska cistoca na teritoriji GO Cukarica u 2016.god

Izveštaj o radu JKP Zelenilo Beograd na teritoriji GO Čukarica

14. Informacija o radu JKP Zelenilo Beograd na teritoriji GO Cukarica u 2016.god

Dosta je bilo

Komentari

Klikni ovde da postaviš komentar

  • Pozdrav Vama Katarina i Mirko i svim ostalim.
    Da li treba pomoci “subvencionisati” one koji preturaju po kontejnetima skupljaju limenke ili plasticne boce, odecu? Ja bih.
    Problem smeca-djubreta sam uvek povezivao sa zastitom planete, pa se nadovezujem na Vas tekst.
    Verovatno u vecini nasih parkova nedostaje obicnih kanti za smece (moze obicno bure) ne mora u betonu izlivena “zardinjera”.
    Da li se kod nas, kod “Vas na Cukarici” park kada se cisti samo baca metalna limeka osvezavajuceg pica, zajedno sa plastcnom bocom mineralne vode sa korom od lubenice?
    Mozda treba povezati svest (nas DJB to radi) na svim nivoima, da za metalnu limenku, teba bekoliko tona rude, mnogo enetgije, i ona se posle upotrebe, pomesa sa plasticnom bocom i korom od lubenice, banane, umesto da se svo djubre razdvoji i reciklira i vrati u upotrebu kao metal, PVC a lore kao kompost?
    Ko to sada radi? Oni kojie zateknem kod kontejnera dok dolazim na posaio, skupljaju ili limenke ili plasticne boce , a vikendom kada sam kod kuce ide kombi koji skuplja staro gvozdje. E njima subvencije Oni koji biciklom obilaze kontejnere trazeci garderobu ili Planetu nam stite.
    Pozdrav svima od jednog Zike

  • Plastične flaše, limenke su “problem” koji se može rešiti za par meseci. Jednostavno se uvede kaucija. Kada kupite limenku, platite kauciju, kada je vratite, dobijete novac nazad. Tako se decenijama radi u Danskoj. Neće svi da se zamaraju pa da vraćaju, mnogi bacaju. Ali, postoje oni koji i skupljaju. Na primer, za limenku ili polulitarsku plastičnu flašu, platite (i naplatite) 1,5 dkk. što je oko 25 dinara. Vraćaju se u automatima, pošto imaju markicu koju automat prepoznaje.

    https://www.youtube.com/watch?v=35xkmlK7_rk

    Postoje i varijacije, kada vraćate do 100 komada u jednoj kesi (da ne biste vraćali flašu po flašu), posebno za to napravljenoj, gde vam automat uplaćuje novac na vaš račun u banci. Svaki supermarket ima automate za vraćanje. Na festivalima se postavljaju posebni držači u koje se ostavljaju flaše (da se ne bi bacile u smeće) iz kojih će skupljači da profitiraju. Takođe mnogi ostavljaju flaše i limenke PORED kante za smeće da bi skupljači zadržali dignitet. Za DJB profesionalce koje ovo interesuje dovoljno je na youtube ukucati : dansk retursystem. Sistem funkcioniše besprekorno, kao uostalom i sve ostalo u Danskoj.

    Od ostalog smeća a nakon sortiranja, dobijaju se struja i topla voda za grejanje. Danska čak i uvozi smeće, od koga dobija struju i grejanje. Danska NEMA deponije. Najnovija centrala je otvorena je već u pogonu nedavno otvorena. Nalazi se u samom gradu Kopenhagenu, nedaleko od centra. Inače, na krovu te state of the art centrale, nalazi se skijaški teren, koji će zimi koristiti gradjani tog grada. Sama centrala sagori do 400.000 tona smeća godišnje, i košta 500 miliona evra. Proizvodi struju za 62.500 domaćinstava a grejanje za 160.000. Pošto se radi o supermodernom postrojenju, zagađenja skoro da i nema, osim nesto CO2. Sagori 99 odsto smeća. Video je iz 2015. dok je centrala bila u izgradnji. Pogledati pod Copenhill, Amager bakke ili:

    https://www.youtube.com/watch?v=CHE0IZc8BtA

    Bio sam mnogo puta u Londonu, sistem za vraćanje nisu imali. Mnoštvo limenki i flaša na ulicama. I u Danskoj ćete videti limenku i flašu, ali prođite pola sata kasnije – nema je, “nestala”. Inače se i sva otpadna voda prečišćava, ali to je neka druga priča.

    Pozdrav iz zelene Danske 😀

    • Da bih bio do kraja precizan, ovo je kaucija u Danskoj: limenka 1 dkk (oko 16 rsd), polulitarska plastična flaša 1,5 dkk (oko 25 rsd), i 1,5 litarska plastična flaša 3 dkk (oko 49 dinara).
      Sistem podzemnih kanti za smeće funkcioniše besprekorno. Nema smrada, sve zavisi od toga kako često se prazne. Imao sam priliku da vidim kako to funkcioniše u Srbiji. Bio sam zapanjen kada sam video da su prepuni kontejneri, i tako uništena sjajna ideja. Kako je moguće da kontejneri budu prepuni? Pa ako praznite na 7 dana a oni prepuni, praznite na 6 i tako redom! To mogu biti samo možda mesec dana dok se ne ukapira kojom frekvencijom, na koliko dana treba da se prazne.

      https://www.youtube.com/watch?v=lZpyEGD8N70

      ili

      https://www.youtube.com/watch?v=Db6pnp9TEnE

      Smeće je resurs, a ne trošak. Smeće je novac. Kada to shvati, i Srbija će biti u win-win-win situaciji! Gradiće centrale, rešavati se otpada i čuvati okolinu samim tim i zdravlje svojih građana. Ali pre toga Srbija mora da odluči da li želi da živi ili ne. Na ovaj način, gde je parola “u se na se i poda se” dominantna, Srbija nema šanse za opstanak. Jednostavno ne postoji ni teoretska šansa da preživi. Koliko košta deponija koja gori? Kolika zemljišna površina biva skoro trajno uništena? Znate li koliki sloj zemlje mora da se ukloni kada se NA KRAJU ukloni deponija? Da li znamo šta se dešava sa podzemnim vodama? Zašto paliti slamu i biljne ostatke na njivama i tako zagađivati vazduh a da od toga nema nikakve koristi? Biogas? Pelet? Solarna energija? Bioetanol iz ostataka biljaka? Nadam se da u DJB postoje “frikovi” koje zaista interesuje očuvanje životne sredine, i koji kapiraju da izgradnja novih termoelektrana u Srbiji MORA prestati! Kada srpsko stanovništvo umire od od raznoraznih bolesti, to se pripisuje bombardovanuju osiromašenim uranijumom. Neću ulaziti u to jer nemam potrebne podatke za za validno zaključivanje, ali zasigurno znam da se sami trujemo mnogo više nego što nam to rade i najgori neprijatelji. Pogledajte Obrenovac! Ostale termoelekrane? Kada seljak prska (i dozvoljenim i zabranjenim sredstvima) više nego što treba i u vreme i u nevreme. “Bolje je malo više!”. A podzemne vode? Šta ćete piti?

      Ima li pilota u avionu? Predlažem da na sajtu DJB napravite posebnu rubriku koja bi se recimo zvala “Zelena Srbija”, jer je očuvanje prirode ne samo zdrav već i biznis koji se meri milijardama evra.

      I da, u Danskoj pijemo “česmovaču” jer je odličnog kvaliteta.

    • Pozdrav vama Betelgeze i svim ostalim.
      U svom komentaru sam jteo biti “kratak” i vaznom clanaku o cistoci grada sam hteo dodati vaznost recikliranja i da se taj problem treba povezati sa ciscenjem gradova – zastitom Planete.
      Vi ste to objasnili konkretno.
      I sam sam kao dipl ing masinstva napravio idejni projekat recikliranja proizvoda koga sam nekada konstruisao, u fabrici koje vise nerma, Prepoznajem neekoloske konstrukcije i protivim im se.
      Hvala Vam sto ste to objasnili, a Ja sam verovatno pogresio sto sam pohvalio skupljace limenki i plasticnih boca, (kada sistem ne funkcionise) ali Vi ste to razumeli i objasnili.
      Jedan Zika

    • Betelgeuse,lepo je što,iako živite u Danskoj,niste zaboravili na Srbiju i njene probleme.
      Šteta je što nema više takvih kao Vi.
      Ova tema je za Srbiju toliko važna da,složila bih se sa Vama,zaslužuje posebnu rubriku

  • Za ovakav odnos prema gradu ili samoj drzavi u kojoj zivimo jeste zasluzan sistem, tj. antisistem koji funkcionise vec decenijama. Od loseg stanja u komunalnim preduzecima preko zakona koji se selektivno ili uopste ne sprovode do samih gradjana koji su se navikli da neke zakone i odredbe uopste ne postuju. Ako cemo iskreno, grad Beograd lici na Vincansku deponiju, a prigradske opstine su tek katastrofa. Resavanje problema sa smecem prvenstveno treba da krene od promena navika gradjana, delom kroz edukaciju a delom kroz kaznenu politiku. Cak i da imamo ozbiljnija komunalna preduzeza sa vecim sredstvima i boljom mehanizacijom, to i dalje ne moze da resi problem ako svi bacamo smece gde stignemo.
    Meni licno najtuznije u ovoj prici je da ljudi nemaju cak ni malo zdravog razuma da shvate, ovo je jedina drzava koju imamo i kako je cuvamo takva ce i da bude, takvu je ostavljamo za generacije koje dolaze, a iskreno niko ne zeli da zivi na deponiji.