Autorski tekst Obrazovanje

Nov zakon o visokom obrazovanju bez novih odredaba o finansiranju

Finansiranje visokog obrazovanja je jedna od najvažnijih poluga unapređenja kvaliteta viskog obrazovanja. Tako se navodi i u Ekspozeu (str.12, 101: presudan instrument za obezbeđenje efikasnosti i kvaliteta).

Uredba po kojoj se danas finansira visoko obrazovanje podržava model po kom se sredstva opredeljuju po broju studenata upisanih na budžet. Broj studenata upisanih na budžet određuje se pretežno inercijom, pošto upisna politika nije razrađena. Uredba je ujedno drastično neusklađena sa standardima za akreditaciju, pa su norme koje propisuje uredba niže od normi koje propisuju standardi.

Novi model finansiranja visokog obrazovanja trebalo je da bude sastavni deo novog zakona, prema Akcionom planu sprovođenja Strategije obrazovanja u Srbiji do 2020. godine (FO-VO16). Vlada RS bila je u obavezi da sprovede “usvajanje podzakonskog akta i dovođenje starog sistema finansiranja u zakonske okvire” do decembra 2015, kao “privremeno rešenje do donošenja novog Zakona o visokom obrazovanju sa načinom finansiranja.”

Nov zakon o visokom obrazovanju biće donet iduće sedmice bez načina finansiranja. Šta više, finansiranje će biti predmet posebnog zakona, u kom će, i prema programu Vlade, biti primenjen model finansiranja po performansama. U obrazloženju stoji da će se Predlog posebnog zakona o finansiranju visokog obrazovanja sačiniti kroz Delivery Unit. A “namera je da se finansiranje visokoškolskih ustanova vrši na osnovu performance based contract-a i realizovanih ciljeva i rezultata koje visokoškolska ustanova ostvari u određenom periodu.”  

Iako ne donosi nove odredbe o finansiranju (okvir, model) nov zakon, kako se kaže u obrazloženju Predloga zakona “ide u susret novom zakonu o finansiranju visokoškolskih ustanova” (str.

Ide u susret dvojako, što zaključujemo na osnovu obrazloženja.

Prvo, tako što je reč “finansiranje” iz, za koji dan, starog zakona, prosto zamenjena rečju “osnove finansiranja”, čime su zastarele odredbe starog zakona, u neizmenjenom obliku, praktično postale osnova za budući moderniji model finansiranja. Drugim rečima, odredbe koje se odnose na finansiranje po broju studenata postale su osnova za model finansiranja po performansama.

Drugo, prikupljanjem podataka na način koji nije svrsishodan, srazmeran ni zakonit. Naime, zakon uvodi Jedinstveni informacioni sistem prosvete (JISP) koji će biti jedna od najvećih, centralizovanih baza podataka u Republici Srbiji, sa podacima o ličnosti, socijalnom, zdravstvenom i obrazovnom statusu studenata, uključujući bračni status i nacionalnost. Podaci će po svoj prilici biti u neanonimiziranom obliku, budući da je taj deo odredbe iz važećeg zakona izostavljen u novom zakonu. Svrha JISPa, odnosno vođenja evidencija i registara će izvesno biti i “prikupljanje podataka za osnovno i dodatno finansiranje”. Podaci u JISPu će praktično biti merljivi indikatori ostvarenja gorepomenutih ciljeva i rezultata na osnovu kojih će se visokoškolske ustanove finansirati.

Budući da stari model finansiranja ne treba da postane osnova finansiranja budućeg modela, podnela sam amandmane da se reči “osnove finansiranja” zamene rečju “finansiranje” kako je i bilo. A onda, kada bude donet novi zakon o finansiranju treba postaviti i nove osnove, odnosno okvirni način finansiranja.

Takođe, budući da se ne zna kada će biti donet nov zakon o finansiranju, kao i da je na snazi i dalje Uredba koju je potrebno promeniti, podnela sam amandman na član 69, tražeći da se doda stav da će Vlada u roku od šest meseci doneti poseban akt kojim će se propisati kriterijumi i mehanizmi finansiranja obrazovnih institucija u celini, prema strukturi troškova iz stava 1 istog člana.

 

Jasmina Nikolić

potpredsednica Dosta je bilo

Komentariši

Klikni ovde da postaviš komentar