Šumadija

Hronologija prednovogodišnjeg rasipanja para

Uvod : Predlog gradskog veća – Solidarna pomoć zaposlenima!

Zaposleni u javnim preduzećima, odnosno ogromna većina njih su i pre dvanaeste, dobili i trinaestu platu. Zvanično, njen naziv je SOLIDARNA POMOĆ.

Naime, na računima zaposlenih u kragujevačkim javnim preduzećima proteklih dana već je osvanuo iznos od po 22.620 dinara. Pošto je po sredi “solidarna pomoć”, koju su odobrili gradcki većnici, zaključak koji je morao prethoditi ovoj odluci jeste procena da su zaposleni u tim preduzećima po nekom osnovu ugroženi. Po kom, ostalo je nejasno, odnosno jasno samo gradskim većnicima koji bi trebalo da odgovorno i transparentno upravljaju novcem građana Kragujevca.

A kako su upravljali, videćete iz priloženog.

Razrada: Umesto dobre preraspodele sredstava iz budžeta u korist svih građana opet subvencije na teret svih nas

Na velika zvona najavljivani nov menadžment u javnim preduzećima,  koji je samoproglašeni “stečajni upravnik”, a zvanično gradonačelnik Kragujevca, Radomir Nikolić najavljivao kao rešenje nagomilanih problema u javnim preduzećima, sveo se samo na višestruko povećanje subvencija svim tim preduzećima.

Sve je rešeno preko noći.

9.novembar 2017. godine – Gradsko veće donosi predlog odluke o rebalansu budžeta, odnosno preraspoređuje novac koji su još na početku 2017.godine, zatekli kao suficit, a nisu ga potrošili u toku ove godine. Usmerava ih ka javnim preduzećima koja loše posluju. Igor Mitrović, član Gradskog veća za finansije tim povodom ojašnjava “Višak sredstava (oko 200 miliona) koji se pojavio preraspodelom,  biće usmeren  na povećanje subvencija prema preduzećima čiji je osnivač grad radi stabilizacije poslovanja.”

10.novembar  2017. – ponovo zaseda Gradsko veće. Po odlukama koje su tog dana donete, čini se kao da to nije isto ono Gradsko veće koje 24 sata pre toga donelo odluku o usmeravanju više od 200 miliona dinara javnim preduzećima koja loše posluju. Sada, dakle već narednog dana, Gradsko veće predlaže preduzećima da isplate “solidarnu pomoć” ukoliko to ne remeti njihovu likvidnost i da to učine iz “sopstvenih sredstava”.

Igra mačke i miša je počela. Gradska vlast nije uspela da konsoliduje poslovanje javnih preduzeća već je višestruko povećala subvencije. Kako se bliži krajnji rok racionalizacije odnosno smanjenja broja zaposlenih u javnim preduzećima, o kojem se nerado priča u javnosti, posrnulo se u dodatno poklanjanje para svih građana Kragujevca, samo onim “najugroženijim”, odnosno zaposlenima u  javnim preduzećima.

Dakle, “solidarnu pomoć” dobiće ili su dobili svi zaposleni u javnim preduzećima. Očigledno su prema oceni naših gradskih većnika podjednako  ugroženi svi zaposleni, i direktori i njihov “uspešan menadžment”, kao i zaposleni sa najnižom zaradom.

Zaplet: Šta će se desiti sa viškom zaposlenih?

Može li se na ovaj način zataškati priča o viškovima zaposlenih?

Može li se  i hoće li se spiskovi viškova praviti iza nečijih zatvorenih vrata?

Da li će i ovoga puta zaposleni i to po pravilu oni koji zaista i obavljaju noseću delatnost preduzeća odlaziti iz preduzeća, uz utešne otpremnine i istovremeno ostaviti mesto partijskim službenicima koji će  ostati u svojim kancelarijama dok god grad presipa novac iz džepova građana u njihove džepove?

Kolika je opasnost da se to dogodi?

Zaposleni ne znaju hoće li postati višak jer nema jasne sistematizacije radnih mesta. Govori se o brojkama u celini, ne zna se ko je višak, a ko ne.

Takvu nesređenu situaciju plaćamo svi i to iz godine u godinu sve skuplje.

Tokom 2017. se iz džepova građana u javna preduzeća slilo više novca nego ikada ranije, odnosno nešto više od milijardu dinara.

U tačnom iznosu, 1.064.901.000 dinara.

Gradska groblja” su za samo pola godine dobila 50 miliona dinara subvencija,Gradske tržnice” za isti period 46,2 miliona dinara, što je duplo više u odnosu na sumu novca izdvojenu za celu prethodnu godinu u ovom preduzeću.

Gradska groblja prednjače i u procesu davanja otkaza svojim zaposlenima. Pre svih ostalih, u ovom preduzeću kao višak je proglašeno devetoro zaposlenih koji su radili na kamenorezačkim poslovima i poslovima pravljenja opsega. Umesto njih, posao će obavljati privatna firma koja ima “nižu” cenu.

Zaposleni se žale da su otpušteni po političkoj liniji. Koliko je to tačno, znaju samo oni.

Prema rečima direktora, višak će biti i administracija, a kada to se ne zna. Mada, to i ne čudi jer administarcija očigledno svoj posao ne radi jer ovo preduzeće trenutno ima i raspisan tender za knjigovodstvene usluge. Ipak, i oni će dobiti solidarnu pomoć, jer još uvek su tu, zar ne?

Sumorna činjenica je da u kragujevačkim javnim preduzećima ima viška zaposlenih. Ko je višak, od onih koji nakon izjašnjavanja za socijalni program ipak ostanu, odlučiće kao i u svemu do sada, najverovatnije partijska knjižica. Čija više vredi, ostaje da se vidi. Rasplet se naslućuje.

Ukoliko ne bude jasnog plana i jasne sistematizacije radnih mesta, imaćemo javna preduzeća u kojima i dalje sede partijski službenici, a osnovnu delatnost preduzeća, komunalne i druge delatnosti  će se obavljati preko privatnih firmi, odnosno njihovim angažovanjem. Da li će taj proces biti javan ili će se pojaviti fantomska preduzeća koja će biti u stanju da ponude najnižu cenu, takođe ostaje da se vidi.

Za početak, trenutni mir je kupljen, sa čitavih 22.000 dinara.

U međuvremenu, nezaposleni u Kragujevcu su nevidljiva kategorija. A ko je zaista ugrožen i kome bi trebalo uputiti solidarnu pomoć, u dilemi: zaposlenom ili nezaposlenom, razum nameće samo jedno.

Da je ovo solidarno društvo, umesto u ruke javnih preduzeća koja iz godine u godinu sve lošije posluju, svaki nezaposleni bi u ovom gradu mogao Novu godinu da dočeka ne sa 13.platom,  već sa makar10.000 dinara u džepu. Nikakav mir ne bi bio kupljen, ali bi ovaj grad makar zakoračio ka solidarnom društvu.

Koliko gradska vlast ima sluha za solidarnost pokazuju sledeći podaci. Iz gradskog budžeta je u toku 2017.godine na ime socijalne pomoći izdvojeno oko 75 miliona dinara,  za podršku deci i porodicama sa decom 28 miliona i 300 hiljada dinara, dok je za putovanja predstavnika grada utrošeno milion i 700 hiljada više od toga, odnosno oko 29 miliona dinara. Za mere aktivne politike zapošljavanja izdvojena su cela 3 miliona dinara.

Za “uspešno” poslovanje javnih preduzeća sa novim menadžmentom ove godine svi zajedno smo izdvojili više od milijardu dinara.

Opštinski odbor Dosta je bilo u Kragujevcu, ukazuje na očigledno neracionalno trošenje budžetskog novca kojim se kupuje socijalni mir, ali samo jednog dela stanovništva grada i to onih koji od gradskog budžeta već godinama žive. Za ostale, zaista ugrožene, raspodeljuju se sitni ostaci.

Takođe, osuđujemo  veštačko održavanje glomaznih javnih preduzeća koja su već decenijama na plećima svih građana. Osuđujemo i netransparentno otpuštanje radnika zbog njihovih političkih uverenja, bez jasnih kriterijuma o proceni viškova za sva radna mesta.

Zaključak:

Javna preduzeća treba postaviti na zdrave osnove, a na račun smanjenih subvencija povećati socijalna davanja kao i izdvajanja (investicije) za stvaranje povoljne poslovne klime u gradu.

Ko nije sposoban da se sa ovim izazovima suoči i uhvati u koštac, neka to javno i prizna. To je odgovornije od veštačkog održavanja stanja zahvaljujući kojem samo još dublje tonemo u probleme.

Opštinski odbor Kragujevac – Dosta je bilo

Komentariši

Klikni ovde da postaviš komentar