Autorski tekst Socijalna zaštita

Rad na crno lokalno zaposlenih u stranim ambasadama u Srbiji

Većina stranih ambasada u Srbiji odbija da uplati poreze i doprinose za svoje lokalno zaposlene srpske državljane.

Srbija već decenijama odbija da se sistemski i odgovorno suoči sa gorućim pitanjem neuplaćivanja poreza i doprinosa po odbitku za lokalno zaposlene u stranim ambasadama u Beogradu.

Iako je reč o javnoj tajni o kojoj su mediji sporadično pisali proteklih godina, problem opstaje kako zbog „nedodirljivosti“ stranih poslodavaca tako i zbog politički i ekonomsko kalkulantskog odnosa vlasti prema ovom pitanju.
Naime, većina stranih ambasada u Srbiji odbija da uplati pripadajuće poreze i doprinose za obavezno socijalno osiguranje za svoje lokalno zaposlene srpske državljane.

Iako su domaći zakoni, Bečka konvencija i drugi međunarodni ugovori veoma jasni po ovom pitanju i nalažu ambasadama da se u svemu ponašaju u skladu sa zakonima zemlje domaćina koji se odnose i na druge poslodavce, veliki broj stranih diplomatsko-konzularnih predstavništava kategorično odbija da izađe iz zone sive ekonomije.
Reč je o trendu koji vuče korene još iz ’90. godina kada su strane ambasade iskoristile sveopšte institucionalno rasulo i urušenje bankarskog sistema, prešle na isplatu zarada lokalno zaposlenima na ruke i odlučile da prijave za obavezno socijalno osiguranje budu na minimalnim zaradama.

Nakon petooktobarskih promena 2000. godine i oporavka bankarskog sektora, neke od ambasada su regulisale status svojih lokalno zapsolenih, međutim većina je nastavila po starom, a ova neslavna praksa traje i dan-danas.
Među stranim diplomatsko-konzularnim predstavništvima u Srbiji koja istrajavaju u ovakvom nezakonitom postupanju ima i zapadnoevropskih zemalja. Ako se ima u vidu da je prosečna plata lokalno zaposlenih u stranim ambasadama minimalno 1.000 evra, veoma se lako dolazi do računice koliki su gubici za poreski i penzioni sistem Srbije.

Međutim, ono što je možda još veći problem jeste ćutanje države Srbije i zabijanje glave u pesak pred ovim ozbiljnim problemom. Poreska uprava i PIO fond su u potpunosti upoznati sa ovim pitanjem, ali ne žele (ili ne smeju) da bilo šta preduzmu. Tužilaštvo takođe gotovo po pravilu odbacuje ovakve krivične prijave iako zakon predviđa krivičnu odgovornost za neuplaćivanje poreza i doprinosa iz radnog odnosa.

Ovakvo ponašanje na „mikro“ planu stranih ambasada prema lokalno zaposlenima oslikava unekoliko i suštinski odnos tih istih država prema Srbiji na širem „makro“ planu. Ako se ostave po strani formalno-deklarativne izjave, iz ovakvog ponašanja stranih ambasada provejava evidentno nepoštovanje i omalovažavanje države Srbije, njenih zakona i institucija.
Imajući u vidu da trenutna vlast aktivno promoviše otvaranje jeftinih radnih mesta i pretvaranje Srbije u tržište bagatelne radne snage, nije ni čudo da strane ambasade ni ne pomišljaju da bilo šta promene u svojoj „zoni poreske udobnosti“.
Zaključak koji sledi iz napred navedenog jeste neophodnosti beskompromisne političke i institucionalne akcije kojima bi se stalo na put ovakvim štetnim radnjama po budžet Republike Srbije.

Srbija mora da zauzme imperativni stav i preduzme konkretne korake u vidu naplate dugovanih poreza i doprinosa i sankcionisanja dosadašnje prakse poreske utaje. Jedino na taj način će povratiti poverenje građana u sistem, ali i ugled same države Srbije u očima međunarodnih partnera.

U suprotnom, opstankom dvostrukih aršina i poreskim opterećenjem domaćih preduzetnika u korist „velikih stranih investitora“, Srbija rizikuje da se pretvori u „Alan Ford Reality“ u kojem će Vučić poput Super Hika nastaviti da uzima od sirotinje da bi poklanjao bogatima.

 

Jasmina Stojanović
OO DJB – Zvezdara

Dosta je bilo

Komentari

Klikni ovde da postaviš komentar

  • Izgleda da postoje još dve stvari koje bi mogli dodati na ovaj inače dobar tekst. Prva, koja kaže akciju koja je preduzeta “pisali smo ambasadama sa molbom da sa tom praksom prestanu ili prijavili smo inspekciji rada jer je to naša građanska dužnost” i druga, to je ono što nas razlikuje “to je ono što razlikuje nas od ostalih, mi našim ljudima plaćamo pun iznos poreza i doprinosa i takav pristup hoćemo u celoj Srbiji”.