Autorski tekst Spoljna politika

Bregzit – U čemu je sukob između Britanije i Nemačke EU

Građani Britanije su u junu 2016. godine na referendumu doneli odluku da napuste EU. Na referendumu je glasalo 72% registrovanih birača i od njih je 52% glasalo za Bregzit. Sukob mišljenja je bio otvoren pre referenduma. Svi su se koristili argumentima za koje su smatrali da su važni. Neki argumenti su bili i nategnuti, ali mediji u Britaniji nisu zatvoreni. Bi-Bi-Si je njihov medijski servis i podržavao je ostanak Britanije u EU, tako da ne možemo da kažemo da referendum nije bio fer. Čak je sadašnja premijerka Britanije, Tereza Mej, bila na strani onih konzervativaca koji su podržavali ostanak Britanije u EU. Slagao se neko sa Bregzit odlukom ili ne, ona je doneta. Ako poštujete demokratiju, morate da poštujete volju naroda. Tereza Mej je jasno kazala da će poštovati volju građana.

Vlada Britanije je nakon tog referenduma, kao odgovorna Vlada koja poštuje volju građana, raspisala i izbore i na tim izborima je ponovo pobedila britanska Konzervativna stranka koja je i raspisala referendum. Poštujući volju građana, britanska Vlada je odredila datum Bregzita: 29. mart 2019. godine. Od tog datuma na dalje, zakoni i propisi koje donosi EU parlament više neće važiti na teritoriji Britanije.

Kada kažemo Britanija, u stvari mislimo na Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Severne Irske. Velika Britanija se odnosi na zajednicu Engleske, Škotske i Velsa, ali se kod nas odomaćilo da za UK kažemo Britanija.

DJB je na poziv vladajuće britanske Konzervativne stranke prisustvovao početkom oktobra ove godine njihovom godišnjem kongresu. Tu smo razgovarali sa velikim brojem poslanika britanskog parlamenta, poslanika u EU parlamentu koji to od marta više neće biti, članova stranke i jedno je sigurno: danas su još više nego neposredno posle referenduma uvereni da su doneli ispravnu odluku. Čak i oni koji su bili protiv Bregzita. Ponašanje EU nakon Bregzita im je mnogo pomoglo u promeni mišljenja.

Glavni razlog i suština njihove odluke je da žele da Britaniji vrate suverenitet. Da se zakoni koji važe u Britaniji pišu u njihovoj Vladi i njihovom parlamentu, a ne u Briselu, da ih izglasavaju njihovi izabrani poslanici koji su odgovorni njihovim biračima, a ne neke neimenovane EU birokrate i neimenovani poslanici za koje niko nije čuo, koji su izglasani na izborima sa izlaznošću od 20% ili 30% i koji nikome ne polažu račune.

Gde je trenutno glavni problem oko Bregzita? Britanija očigledno želi što bolje odnose sa EU i želi da postigne sporazum sa EU koji će međusobne odnose urediti tako da se poštuje suverenost Britanije, a da sa druge strane omogući što slobodniju ekonomsku, kulturnu, obrazovnu i drugu saradnju.

To što se dešava oko Bregzita posmatraju i sve druge članice EU, posebno skandinavske zemlje. Mnoge članice nisu zadovoljne sadašnjim stanjem u EU koja je više nego očigledno u poslednjiih desetak godina postala poligon za dominaciju Nemačke koja svoju ekonomsku dominaciju pretvara u političku. EU projekat stvaranja super-države kojom upravlja EU birokratija koju niko nije birao, zajednička valuta i diktat evro-zone, kao i prateća politička centralizacija, zajednička spoljna politika, vojska, su zabrinuli mnoge evropske narode. Nemačka politika na Balkanu, politika podrške poslušnim autokratama i potpuna neosetljvost EU birokrata na urušavanje demokratije, slobode medija, rasturanje vladavine prava i potpuna podrška pretvaranju Balkana u izvor jeftine radne snage nam govore da je EU napustila proklamovane vrednosti i zamenila ih golim kolonijalnim interesima svoje najveće zemlje.

EU birokratija jasno vidi opasnost da će i druge članice EU pratiti Britaniju, ako vide da je Bregzit dobro prošao. Stiče se utisak da pokušavaju da stvari učine što težim i dogovor što gorim, kako bi obeshrabrili druge zemlje. To im se već obija o glavu, jer EU bi trebalo da bude klub čije članstvo zemlje žele, a ne da im se preti i da se kažnjavaju ako žele da ga napuste. Jer, ako je tako, EU nije klub, već više liči na zatvor, a članice EU na zatvorenike. Najveće zatezanje je oko granice između Irske i Severne Irske koje traži fleksibilnost obe strane.

Bregzit će se desiti. Priče o novom referendumu su prilično neozbiljne. U interesu cele Evrope je da odnos EU i Britanije bude što bolji. Na nama je da razumemo šta to znači i da se ispravno postavimo prema tome. Uz Nemačku i Francusku, Britanija je najznačajnija zemlja u Evropi unutar zapadnog bloka.

U interesu cele Evrope je da odnos EU i Britanije bude što bolji. Britanija će sigurno razviti svoju posebnu evropsku politiku nezavisnu od EU. Sada je već izvesno da u Evropi neće postojati samo jedna organizacija država. Očekuje se da će i druge zemlje napustiti EU. Evropi je potrebna alternativa centralizovanoj EU super državi. Evropi su potrebne jedna ili više organizacija kao što je EFTA, koju trenutno čine Švajcarska, Norveška, Lihtenštajn i Island, koje će sve sarađivati zajedno, ali bez predavanja nacionalnog suvereniteta. Interes Srbije je da bude deo tih i takvih organizacija.

 

Povezani tekstovi:

Ima li alternative nemačkoj EU?

Nemačka dominacija Evropom

S čijim interesima se poklapaju interesi Srbije

Saša Radulović za Beogradski glas: Šansa da se izvučemo iz nemačkih kandži

Srbija treba da teži saradnji sa EFTA

O autoru

Saša Radulović

U Skupštini se najsnažnije suprotstavio partijskom zapošljavanju, borio se protiv pljačkaških zakona, protiv subvencija stranim firmama u kojima naši radnici rade za minimalac, za vraćanje neustavno otetih penzija i plata. Podneo je brojne ustavne inicijative i krivične prijave protiv Aleksandra Vučića.

Komentari

Klikni ovde da postaviš komentar

  • Bravo Sasa,tako se objasnjavaju stvari neukom narodu i medijskim mrakom u Srbiji da se spozna prava istina o Bregzitu,samo napred!

  • Saša, odličan tekst. Da li bi ste bili ljubazni da odgovorite na par pitanja:
    1. Da li imate neka saznanja koja bi sledeća zemlja mogla da krene putem UK?
    2. Kako se desilo da DJB bude pozvan na godišnji kongres Konzervativne stranke?
    3. Da li je još neka stranka iz Srbije dobila poziv, a da li ga je neka odbila?
    4. Koje su još stranke iz trećih zemalja prisustvovale kongresu?

  • Da se nadovežem na Diab0la:
    1.Kako mislite izbjeći sukobljavanje velikih preko malih
    2.Imate li saradnju sa bilo kakvim pokretom ili strankom sličnih stavova u RS
    3.ŠTa mislite da će EU preduzeti povodom Bregzita tj dalje saradnje sa UK

  • Meni samo jedna stvar iz Radulovićevog teksta nije jasna: otkuda ta teza da će Brexit automatski voditi jačanju EFTA? Da li iko među konzervativcima govori o tome? Čini mi se da će Britanija na proleće imati daleko preče brige od toga…