Intervju Finansije

Nisam ja taj koji spinuje

Prenosimo intervju Saše Radulovića za dnevni list “Politika” od 6.12.2015.

Autor: Anica Telesković

Pravi rat poreskim podacima razbuktao se ovih dana na stranicama „Politike”. Nakon što je Saša Radulović, lider pokreta „Dosta je bilo”, objavio da su poreski prihodi u oktobru u odnosu na 2012. godinu smanjeni, „Politika” ga je optužila da spinuje. Jer, na godišnjem nivou posmatrano, poreski prihodi rastu. Bivši ministar privrede odgovorio je da se naš list „priključio premijeru i Stivenu Sigalu u pokušaju da građanima prikaže kako ekonomija Srbije odlično napreduje”. U iznuđenoj privredi koja veoma loše funkcioniše to realno daje pad poreskih prihoda, kaže u razgovoru za naš list.

Ali iz zvaničnih podataka Ministarstva finansija se to ne vidi?

Da bih izmerio da li je povećanje poreskih prihoda dalo očekivani rezultat, moram da uzmem u obzir inflaciju i očekivani rast prihoda. Ne mogu samo da merim koliko je novca stiglo jer je dinar sada manje vredan nego 2012. godine. Moram da uzmem u obzir i da su poreske stope povećane i da očekujem da će mi se za toliko povećati prihodi. I da u nominalnoj cifri vidim koliki je doprinos inflacije, a koliki je doprinos povećanja poreskih stopa. I uporedim prihode pre i posle.

nardin06

A uzeli ste podatke samo za oktobar?

Analiziram budžet non-stop. Napravili smo analizu i gledali pojedinačne podatke da bismo jednostavno demonstrirali naš zaključak.

Ne očekujem da se u medijima pojavljujem kao i predstavnici parlamentarnih stranaka, ali neki prostor morao bi da postoji

Kako se na osnovu jednog meseca može izvući pouzdan zaključak?

Neki zaključci se mogu izvući. U tom mesecu imamo značajan pad poreskih prihoda i to nam dokazuje da nešto fundamentalno ne valja.

Ako tvrdite da jedan mesec može dobro da ilustruje šta se dešava u poreskoj politici da li ćete, kad jun 2015. uporedite s istim mesecom 2012. godine, reći da su rezultati u poreskoj politici spektakularni? Jer je rast 30 odsto.

Nismo zaključak izveli samo na osnovu jednog meseca, oktobar je ilustracija.

Ali kada na godišnjem nivou poreske prihode obezvredimo za inflaciju, šta se onda događa?

Kad sve to dovedete u ravan, poreski prihodi padaju.

Ali, čekajte, i kad se rast prihoda od 84 milijarde obezvredi za inflaciju, mi opet imamo rast?

Imamo mali rast. Međutim, taj rast je na nivou od oko 1,5 odsto. Ali kad u obzir uzmem i povećanje poreskih stopa i smanjenje plata i penzija, trebalo bi da očekujemo realan rast od deset odsto. A mi smo dobili nešto više od jedan odsto. Onda vidite kolika je rupa. Kad oduzmemo efekte povećanja stopa, onda dođemo do zaključka da su prihodi sada znatno manji.

U svom prvom saopštenju vi to niste tako rekli, već ste se uhvatili samo za oktobar? I to nominalno.

Rekli smo da poreski prihodi padaju i izvukli podatke koji to jednostavno ilustruju.

Činjenica je da poreski prihodi opet imaju neki rast.

Jeste, ali je napravljena greška. Nominalni rast, uz velike poreske stope, znači da vam država uzima mnogo više novca. Ključni zaključak je da povećanje poreskih stopa smanjuje prihode. Ako uzmem konsolidovani budžet i prvih 10 meseci 2015. uporedim sa istim periodom 2014. godine, dobijem nominalni rast od 1,3 odsto. A realan pad je 0,1 odsto.

Zašto onda Fiskalni savet kaže da je naplata poreza poboljšana?

Kao ministar, imao sam profesionalni sukob s njima oko programa štednje. To nije pitanje ideologije, nego ekonomije. Sada nam se dešava upravo ono na šta sam upozoravao. Za Fiskalni savet sada je očigledno jako teško da prizna da to što su predlagali sada daje pogrešne rezultate.

Oni su izneli egzaktne podatke koliko je efikasnost naplate povećana u procentima?

Ja to nigde ne vidim. Voleo bih da nisam u pravu. Fiskalni savet brani politiku čiji je jedan od autora. Oni se drže mantre koja je duboko pogrešna i praktično vuče celu privredu u bankrot.

Ako ste protiv povećanja poreza, zašto ste bili u Vučićevoj vladi koja je poreze povećala?

Prvo, to je Vlada Republike Srbije, a ne Aleksandra Vučića. Ekonomski program premijera Ivice Dačića, koji sam ja pisao, predviđao je smanjenje poreza i doprinosa. Vlada je sutradan odlučila da zvaničnu politiku ne poštuje i da krene u potpuno drugom pravcu. Imao sam pet važnih stvari koje sam hteo da ostvarim kao ministar privrede. One su otpadale jedna po jedna. Kad je poslednja otpala, podneo sam ostavku. Nisam bio na sednici vlade na kojoj su porezi povećani i to je bio moj protest. Bilo je neozbiljno da čim se s jednom stvari ne slažem odmah odem iz vlade.

Ističete da su rezultati vlade katastrofalni. Zašto na te činjenice niste ukazivali dok ste bili u njoj?

Zato što se tada ekonomski deo programa sprovodio onako kako je bila zvanična politika vlade. Nije bilo subvencija, krađe iz budžeta..

Bilo je subvencija…

Za moje vreme – ne.

Kažete da su rezultati u fiskalnoj politici loši. Neko će reći da su bolji nego u vreme kad ste vi sedeli u vladi, jer je deficit smanjen.

Ne može, zato što mere koje sam predložio nisu usvojene. Da je prošlo ukidanje subvencija, smanjenje poreza i doprinosa, to bi kreiralo prostor za privredni rast.

Svako saopštenje počnete konstatacijom da nemate pristup medijima. Kad ćete da počnete da se javljate novinarima na telefon?

To nije fer pitanje, zato što imam predstavnika za medije koji je uvek dostupan. Kad mene neko zove, prvo ne znam ko je, a drugo, obično sam na sastanku. Kontakt sa mnom je vrlo lako uspostaviti, postoji i mejl adresa.

Ako kukate da nemate pristup medijima, zar ne bi trebalo da koristite svaku priliku?

Komunikacioni kanali su sasvim otvoreni.

I naši su.

Ne bih rekao. To pokazuju objektivne analize.

Pogledajte koliko vam je prostora „Politika” dala poslednjih dana.

Poslednjih dana da. Od ostavke do danas na RTS-u sam bio samo jednom.

Možda su vas zvali, ali se niste javljali.

Nisu. Ne očekujem da se u medijima pojavljujem kao i predstavnici parlamentarnih stranaka, ali neki prostor bi morao da postoji.

Kad govorite o medijima, zar ne mislite da je pritisak kad novinara povezujete s političarem, kao što ste mene povezali sa premijerom Vučićem.

Nismo vas povezali s Vučićem. Glavni problem je ekonomska kontrola medija koju vodi Aleksandar Vučić i to se jasno vidi iz izveštaja o medijima Saveta za borbu protiv korupcije.

Kako je „Politika” pod kontrolom Aleksandra Vučića?

Na isti način kao i svi. „Telekom” je pre nekoliko dana povukao reklamu iz „Kurira”.

Složićete se da se u našoj uređivačkoj politici to ne vidi.

Vrlo rado bih vam pozitivno odgovorio na to da mogu. Međutim, kad se pojavi naše saopštenje o „Er Srbiji” u kom se iznose gubici od 75 miliona evra…

Bojim se da ne čitate „Politiku”. Objavili smo da „Er Srbija” posluje pozitivno zahvaljujući subvencijama države.

Ali ako se sutradan pojavi premijer i kaže da je to laž i da Saša Radulović ne zna da čita finansijske izveštaje, onda…

… Onda koleginica Marijana Avakumović napiše tekst o tome.

Ali ne ovako kako ja govorim. Naslov bi trebalo da bude da je premijer slagao.

Ja se izvinjavam, ali ne možete vi da uređujete novine umesto Ljiljane Smajlović.

To mi je jasno. Ali ako ste me pitali, dozvolite mi da odgovorim da je naslov trebalo da bude „Er Srbija – spin Aleksandra Vučića”.

Koliko je spinova premijera Vučića „Politika” razbila? Podsetiću vas: od rebalansa koji premijer ne priznaje, do suficita u januaru, preko „Er Srbije”.

Mogu da vam garantujem, kad biste napisali da je premijer slagao za „Er Srbiju”, sutra bi vam se kompletan SNS sručio na glavu.

Vas smo kritikovali samo jednom, a premijera mnogo češće. Ako kažete da isti aršin ne važi i za vas i za Vučića, ja moram da kažem da vi uopšte i ne čitate „Politiku”.

Čitam.

Saša Radulović

Rođen 1965. godine. Odrastao u Sarajevu gde završio osnovnu i srednju školu i Elektrotehnički fakultet 1989. godine, smer automatika i elektronika. Nakon diplomiranja dobio je posao u Simensu u Nemačkoj gde je radio na nuklearnim elektranama. Karijeru je 1993. nastavio u Kanadi i SAD gde je bio je aktivni učesnik buma Silicijumske doline. U Srbiju se vratio 2005. godine.

Sa Vericom Barać i Miroslavom Milenović borio se protiv korupcije i radio na slučajevima 24 pljačkaške privatizacije. Bio je finansijski ekspert tužilaštva za stečaj i berzu, držao treninge za tužioce i policijske inspektore za privredni kriminal. Pet meseci bio je ministar privrede u Vladi Srbije i za to vreme sprečio pljačku braćeVučić, Siniše Malog, Mlađana Dinkića, koji su nastavili tamo gde je Tadićeva vlast stala.

Uverio se da je Aleksandar Vučić centar korupcije, izašao iz Vlade i sa saradnicima osnovao pokret “Dosta je bilo” čiji je cilj da pobedi i uvede sistem, pravnu državu jakih institucija i slobodnih medija, zaustavi partijsko zapošljavanje, uvede transparentnost i čiste račune.

Saša Radulović je dokazano najveći borac protiv režima Aleksandra Vučića i partokratije koja ubija Srbiju. Ako Aleksandar Vučić nekoga ne sme da pogleda u oči, onda je to Saša Radulović. Sprečio ga je u pljački tada, sprečiće ga u pljački i sada.

Komentari

Klikni ovde da postaviš komentar

  • Pa ako gledamo u procentima, Sasa Radulovic je u Politici kritikovan 100%, jednom pomenut – jednom iskritikovan.

  • Budimo realni sns kadrovska muckalica cega se god dotakne to i propadne, muljanja sa nabavkama nepotrebne opreme namestaja informacionih sisrema i prodaje magle sa pojedincima koji ih dobijaju uzastopno 10 godina sa kojima se segamegadens direktorcici i bitangice usemili je danasnja svakodnevnica, mome komsiji prokisnjava krov a oni mu nude zamenu postanskih sanducica, onaj ko ocekuje da u fiskalnom savetu ima ljudi koji znaju posao neka najbolje pogleda svoj novcanik i penzose koji jedu leba na crtu i gazdu kome kumovi nose 2 milionceta i apartmana koji je kupio pola Bugarskgog primorija.

  • Kako novinarka vodi ovaj intervju — to je pravi cirkus! Ne shvataju, kao ni Ljiljana Smajlovic, da se svojim postupcima najdirektnije i najociglednije samodiskvalifikuju za posao koji (bi trebalo da) obavljaju. Takodje, potcenjuju publiku, misle da im ti providni fazoni prolaze… Sta reci osim: Dosta je bilo!