Pravosuđe Prenosimo

Krik: Ko je i zašto ukinuo presudu Šariću

Sudije Apelacionog suda ukinule su presudu Darku Šariću jer tvrde da nije jasno napisana i smatraju da je trebalo da mu se sudi po blažem zakonu. Sporno im je bilo i učešće sudije Vladimira Vučinića u ovom postupku. Mreža za istraživanje kriminala i korupcije – KRIK otkriva da su sudije koje su ukinule ovu presudu donele još nekoliko kontroverznih odluka – oslobodile su Stanka Subotića, Luku Bojovića i smanjile kaznu huliganu Urošu Mišiću.

apelacioni-sud

Apelacioni sud doneo je pre skoro dva meseca dramatičnu odluku – da ukine presudu Darku Šariću i naloži da mu se za šverc 5,8 tona kokaina sudi ispočetka. Ova odluka, međutim, prošla je gotovo nezapaženo.

Objavljena je na sajtu suda sa mesec dana zakašnjenja, 24. juna u petak popodne, posle isteka radnog vremena.

Čak i sutradan, kada su vest objavili internet portali i proširila se na društvenim mrežama, vodeći mediji nisu joj pridali veći značaj. Za medije koji su nekada objavljivali hiljade članaka o Šariću „kopajući“ svaku dostupnu informaciju o njemu, ukidanje presude jedva da je bilo vredno jedne kratke vesti.

Ni sudije Apelacionog suda nisu smatrale da javnost treba da bude detaljno obaveštena o slučaju. U šturom saopštenju nije objašnjeno zašto je ukinuta presuda u jednom od najvećih sudskih postupaka – pisalo je samo da je ovakva odluka doneta zbog povreda krivičnog postupka.

Niko od predstavnika vlasti nije komentarisao slučaj.

Delovalo je kao da su svi želeli da ovaj događaj prođe nezapaženo.

Novinari Mreže za istraživanje kriminala i korupcije – KRIK analizirali su odluku Apelacionog suda da se ukine presuda kojom je Šarić osuđen na maksimalnu kaznu od 20 godina zatvora za šverc kokaina, a njegovi saradnici na višegodišnje kazne. Njima će se ponovo suditi za ova dela.

Kontroverzne sudije

U veću koje je ukinulo presudu bile su sudije Veroljub Cvetković, Dragoljub Đorđević, Milimir Lukić, Nadežda Mijatović i Bojana Paunović.

Odluka je doneta većinom glasova što znači da je neko od sudija imao drugačije mišljenje, ali je tajna ko je kako glasao.

Neki od ovih sudija poništili su presude u drugim poznatim slučajevima i oslobodili kriminalce, kontroverzne biznismene i huligane, otkriva KRIK.

Tako je sudija Đorđević bio u sudskom veću koje je krajem prošle godine oslobodilo Stanka Subotića Caneta kome se sudilo za šverc cigareta. Sudije su rekle da je deo optužbi zastareo, a za drugi deo nije bilo dovoljno dokaza da se Subotić proglasi krivim. Vrhovni sud je u junu ove godine utvrdio da su sudije nezakonito oslobodile Subotića ne prihvativši deo dokaza.

Cvetković, Đorđević, Mijatović i Paunović potvrdili su oslobađajuću presudu Luki Bojoviću, šefu zemunskog klana, kome se sudilo za tri ubistva i dva pokušaja ubistva. Kako je KRIK ranije otkrio, Bojović je vršio pritisak na svedoke i tužilaštvo je sudijama dostavilo dokaze o tome. Sudije te dokaze nisu prihvatile, a na osnovu nameštenih svedočenja oborena je presuda.

Cvetković, Đorđević i Paunović smanjili su kaznu i Urošu Mišiću, kome se sudilo za pokušaj ubistva policajca na fudbalskoj utakmici, sa deset na pet i po godina.

U slučaju Šarić presudu su ukinuli, kako su naveli, iz nekoliko razloga.

„Psihološki vezan“ sudija

Sudija Višeg suda Vladimir Vučinić, po mišljenju veća Apelacionog suda, nije smeo da sudi narko-bosu.

Vučinić je 2010. bio predsednik sudskog veća koje procenjuje da li optužnice imaju dovoljno dokaza da se optuženi izvedu pred sud.

Među optužnicama koje je odobrio bile su i one protiv Šarića. Prema tadašnjim propisima, to nije bila prepreka da Vučinić istovremeno i sudi Šariću.

Zakon je, međutim, promenjen krajem 2013. godine, dok je suđenje trajalo, i propisao je da sudija koji je potvrdio optužnicu ne može da sudi u istom slučaju.

Svega dva dana pred objavljivanje prvostepene presude Šariću prošle godine, njegovi advokati tražili su izuzeće Vučinića, ali je predsednik Višeg suda odbio njihov zahtev.

Sudije Apelacionog suda, međutim, prihvatile su ovakav stav advokata. Oni su u presudi rekli da sumnjaju u Vučinićevu objektivnost jer je potvrđujući optužnicu stekao određena ubeđenja i „psihološki je vezan“ za svoju raniju odluku.

Nakon brojih pritisaka koje je trpeo, Vučinić je odustao od karijere sudije i postao advokat. Neće biti u veću koje će ponovo suditi Šariću.

Nejasna presuda

Još jedan razlog zbog kog je oborena presuda, kako piše u odluci Apelacionog suda, je to što nije jasno napisana.

Iako nisu osporili dokaze protiv Šarića, sudije Apelacije kažu da u presudi nije konkretno objašnjeno koja je bila uloga članova grupe tokom šverca droge.

O učešću svakog člana grupe detaljno se govorilo tokom suđenja. Narko-kartel je funkcionisao na nekoliko kontinenata – jedan deo grupe je iz Srbije i Crne Gore organizovao šverc, drugi je kupovao drogu u Južnoj Americi, a treći je prekookeanskim brodovima kokain prebacivao u Evropu. Poseban ogranak kartela organizovao je prodaju u Italiji i drugim zemljama.

To, međutim, nije dobro objašnjeno u presudi, smatra Apelacioni sud.

U presudi su imena svih članova pobrojana na početku, a zatim je opisan međunarodni šverc droge, bez preciziranja ko je šta radio. Tako ispada da su svi članovi učestvovali u svim kriminalnim akcijama, odnosno da su vršili svaku od uloga koje su postojale prilikom šverca kokaina.

Navodi se i da sudija Siniša Petrović u presudi nije objasnio kako su Šarić i dva njegova saradnika koji su osuđeni kao šefovi, stvorili plan i organizovali ljude na teritoriji Južne Amerike da kupuju, skladište kokain i da ga transportuju u Evropu.

Sudija nije jasno naveo kako je na osnovu snimaka prisluškivanih razgovora i pisanih dokaza zaključio da je narko-kartel počinio dela za koja ih tužilaštvo tereti, piše u presudi Apelacionog suda.

Blaži zakon

Apelacioni sud tvrdi da je Viši sud trebalo da Šariću i članovima njegove grupe sudi po starom, blažem zakonu.

Dok je balkanski narko-kartel švercovo drogu, promenio se krivični zakon. U septembru 2009. godine, mesec dana pre nego što je dogodio poslednji pokušaj šverca preko dve tone kokaina iz Urugvaja, donet je novi zakon koji je propisao strože kazne da ovo krivično delo.

Šariću je Viši sud presudio po novom i strožem zakonu jer se grupa bavila švercom i nakon promene zakona.

Ukoliko se u ponovljenom suđenju primeni stari zakon, Šarić može biti osuđen na maksimalnih 15 godina zatvora, umesto 20 koliko je dobio po novom.

Povoljna klima

Od početka suđenja Šariću 2010. godine, razne kontroverze su pratile jedan od najvećih slučajeva koji se vodio pred Specijalnim sudom.

Odbrana je pokušavala da ospori nadležnost suda s obzirom da se šverc kokaina odvijao van teritorije Srbije, ali sud to nije prihvatio uz objašnjenje da je grupa šverc organizovala iz Srbije. Najviše polemike bilo je u vezi sa snimcima prisluškivanih razgovora za koje je odbrana tvrdila da su pribavljeni suprotno zakonu.

Suđenje su pratile i medijske kampanje predvođene tabloidom „Informer“. Tvrdilo se da protiv Šarića nema dokaza, diskreditovani su svedoci, a napadani su i oni koji su vodili istrage protiv Šarićeve grupe.

Mnogi koji su vodili „slučaj Šarić“ su smenjeni. Istražni sudija Dragan Lazarević premešten je iz Specijalnog suda. Ivica Petrović koji je vodio operaciju u Bezbednosno-informativnoj agenciji (BIA), degradiran je na mesto operativca. Rodoljub Milović, nekadašnji načelnik Uprave kriminalističke policije (UKP), smenjen je nakon Šarićevih optužbi da je primio mito. Ove optužbe nikada nisu dokazane. Tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević, koji je vodio istragu, nije ponovo izabran na mesto tužioca u decembru prošle godine. Njegov zamenik Saša Ivanić, koji je tužilac u ovom slučaju, bio je na meti medijskih napada.

Šarić se predao u martu 2014. godine, dva dana nakon parlamentarnih izbora na kojima su Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka (SNS) osvojili ubedljivu većinu.

U sudnici je rekao da se predao jer je po njega nastupila „povoljna klima“, da može da ima pošteno suđenje i da više nije državni neprijatelj. Javnosti do danas nisu poznati detalji njegove predaje.

Premijer Vučić je u intervjuu za KRIK rekao da se sa Šarićem nije pregovaralo o visini zatvorske kazne.

Propali postupci

Odluka o ukidanju presude Darku Šariću i članovima njegove grupe jedna je u nizu oborenih ili oslobađajućih presuda u poznatim suđenjima pripadncima kriminala prethodne godine.

Osim Stanka Subotića i Luke Bojovića, oslobođen je i Sreten Jocić zvani Joca Amsterdam u slučaju ubistva hrvatskog novinara Iva Pukanića.

Maja Adrovac, osumnjičena da je pomagala u pokušaju ubistva biznismena Milana Beka, prvostepeno je oslobođena zbog nedostatka dokaza.

Prošle godine oslobođen je i Novak Buha, brat Ljubiše Buhe Čumeta, i njegovi saradnici kojima se sudilo za reketiranje. Ta presuda je, međutim, ukinuta pre mesec dana i njih čeka ponovno suđenje.

Izvor: Krik

Oznake

DJB Mladi

Komentari

Klikni ovde da postaviš komentar

  • Zaparalo mi je sva cula:Saric se predao u martu 2014god. dva dana nakon parlamentarnih izbora na kojima su Vucic i SNS osvojili ubedljivu pobedu.U sudnici je rekao da se predao, jer je po njega nastupila” povoljna klima”, da moze da ima posteno sudjenje i da vise nije drzavni neprijatelj.

  • Pa dobro nije jASNO napisana.
    Nije ovo Sablja 5 oktobar pa da idemo preke sudove.
    Ima se sudjenje zalbe, medjunarodni sudovi.
    Ima dokaza, nema dokaza, malog znacaja delo, posebne okolnosti, uracunljivost, neuracunljivost…
    Sve se to gleda.
    Ovo je pravna drzava!
    Goni se i Dragan Tomic kadar SNS-a.
    Pustomo sudove da rade svoj posao.
    Za sumlju o korupciji prijavimo, policiji, tuzilastviu, Savetu suda!

  • Nešto ozbiljno ne valja sa pravosuđem. Šema je već godinama i u velikom broju važnih slučajeva ista ili slična: ako prvostepeni sud i osudi nekog, apelacioni ili drastično umanjuje kaznu ili vraća suđenje na početak. A onda tokom svega toga i delo zastari.
    Pitanje je dakle:
    1. Da li u nižim sudovima sede tolike neznalice da ne umeju ni da vode postupak, ni da napišu presudu?
    2. Da li su niži sudovi, tj. postupajuće sudije možda namerno vodili traljavo postupak i loše napisali presudu, da bi omogućili apelacionom sudu da istu obori?
    3. Da li je apelacioni sud (ili bar neke njegove sudije) korumpiran?
    Lično, ubeđen sam da je na sva tri pitanja odgovor “DA”, pa kako se kome šta zalomi. Koliko god to zvučalo “radikalno” našem pravosuđu je potrebna ozbiljna i temeljita čistka. Očigledno su mnogi iz te branše odavno zreli za dugogodišnju robiju. Ja bih počeo od sveobuhvatnog ispitivanja porekla imovine sudija. Pa onda polako naniže.