Autorski tekst Finansije

Kako smo zaustavili rast javnog duga

Fiskalni tokovi u periodu 2012-2015. bili su izrazito negativni — budžetski deficit i javni dug su rasli, a poreski prihodi su padali. Od početka 2016. godine, fiskani trendovi postaju sve bolji: poreski prihodi rastu, budžetski defict je više nego prepolovljen, a rast javnog duga se zaustavio.

javni-dug

Kako da shvatimo ove trendove? Da li je ova vlada zaista stručnija i bolja od prethodnih? Da li odgovorno raspolaže našim novcem i upravlja javnim finansijama?

Ako gledamo samo konsolidovani budžet Republike Srbije, stvari zaista izgledaju bolje. Ali, ako gledamo javna preduzeća i njihovo stanje, stvari nisu tako ružičaste. Zapravo, izgleda da se tu ”preselio” problem javnih finansija.

Od početka 2015. godine, država više ne garantuje dugove javnih preduzeća. To znači da se kompletan dug javnih preduzeća u toj godini više ne pojavljuje u bilansima države, već samo onaj deo koji država garantuje javnim preduzećima.

Razmotrite sada dug EPS-a. Dug EPS-a je na kraju 2015. godine iznosio 1,2 milijarde dolara. Od toga garantovani deo duga iznosi 200 miliona, a negarantovani deo 1 milijardu. Za garantovan dug garantuje država, što znači da se on pojavljuje u ukupnom javnom dugu opšte države koji je u julu 2016. godine iznosio skoro 25 milijardi evra. Ostatak od 1 milijarde se ne pojavljuje.

To znači da je činjenica da je rast javnog duga države zavaravajuća. Nije važno koliki je formalno garantovani dug, već stvarni. Negarantovani deo duga EPS-a od 1 milijarde je faktički takođe javni dug. Ako EPS jednog dana ne bude bio u stanju da vrati taj novac, njega će morati da preuzme država. U tom slučaju, javni dug bi trebalo da se vodi za skoro milijardu evra više.

Ovo je važan uvid jer pokazuje kako je smanjen deficit i zaustavljen rast javnog duga — i jedno i drugo je prebačeno na javna preduzeća. Umesto da se država zadužuje i troši više nego što prihoduje, sada to rade javna preduzeća. Ona se zadužuju preko mere i troše novac nenamenski.

EPS nastavlja da se zadužuje (vidi dinamiku rasta u grafikonu dole). Samo u prošloj godini, dug je porastao za 269 miliona evra. Taj dug se više ne pojavljuje u javnom dugu republike, jer nije garantovan.

eps

Što je glavno, sredstva koja EPS dobija kroz novi dug se izgleda ne troše namenski. Analiza poslovanja pokazuje da “već godinama unazad EPS ne uspeva da održi elektroenergetsku mrežu u istom stanju, a kamoli da je unapredi” (Izveštaj Fiskalnog saveta, avgust 2016, str. 26).

Novac se i dalje rasipa, samo ovaj put ne preko budžeta, već preko javnih preduzeća. Suština ostaje ista — državna administracija zajedno sa javnim preduzećima i dalje čine sastavni deo mašine za rasipanje para.

Oznake

Komentari

Klikni ovde da postaviš komentar

  • Poslovanje drzave je cesto moguce uporediti sa “poslovanjem” u porodici.
    Iz teksta je jasno da jedan clan “porodice” bahato i bez kontrole trosi i zaduzuje se, a porodica taj novac ne racuna kao svoj dug.
    Na kraju, dug bahatog clana platice cela porodica iz zajednickog budzeta, jer izvrsioci plene imovinu cele porodice.
    U ovom slucaju gradjani Srbije placaju dugove javnih preduzeca za koje i ne znaju da postoje.
    AV “nema nikakav problem” da madjonicarskim trikovima “smanji” dug Srbije. “resi” slucaj Savamala, slucaj helikopter, lazne diplome, sve vece siromasenje naroda, sve OBJASNI i prikaze kao uspeh, jer on “Srbiju voli najvise na svetu” – i “nema nikakav problem”.
    Inace, “Nemam nikakav problem” je upotrebio 26.maja 2007.godine, kada je posle najave DS gradskih vlasti da ce Bulevar AVNOja promeniti i naziv u Bulevar Zorana Djindjica, /kada je okupio radikale, clanove pokreta Obraz i navijace Familije, njih oko 200/, odrzao govor, prvi zalepio plakat sa likom Ratka Mladica, a ocekujuci da ce policija uhapsiti ucesnike ovog tada neprijavljenog skupa, rekao da “nema nikakav problem” sa tim /hapsenjem/.
    To “nemam nikakav problem” traje li traje…
    Kao da je bilo davno, a nema tome ni deset godina.
    Prelepljivanje naziva Bulevara Zorana Djindjica tablom sa imenom Ratka Mladica, bilo je kasnije, vise puta.
    NAS predsednik Toma nije hteo cak ni da stanuje, kako je govorio, u Bulevaru koji nosi ime Zorana Djindjica.
    Tuzna Srbija.