Autorski tekst Beograd Obrazovanje

Osnovne i srednje škole zatvorene za nove tehnologije

Prošle nedelje u Beogradu u organizaciji Britanskog saveta u Srbiji održana je konferencija o novim tehnologijama u obrazovanju (zajedno sa pratećim sajmom tehnologije na kome su izlagale kompanije iz ove oblasti). Taj skup je osmišljen da ostvari više ciljeva, da bude mesto susreta i razmene iskustava nastavnika iz raznih srpskih gradova, ali i mesto upoznavanja sa porukama i praksom stranih predavača, pre svega iz Velike Britanije i regiona. Tema novih tehnologija u obrazovanju aktuelna je u mnogim obrazovnim sistemima danas. Srbija zaostaje Srbije na tom polju i pitanje je da li je naše ministarstvo prosvete spremno da se nove digitalne tehnologije zaista uvedu u sve škole u Srbiji?

Ako se pogleda „Akcioni plan za sprovođenje strategije razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine“ dostupan na internet stranici Ministarstva, u njemu se pomen novih informacionih tehnologija nalazi tek kod akcija koje se tiču visokog obrazovanja (VO-ZD23 Unapređenje u primeni novih metoda učenja, informacionih tehnologija i e-učenja, rok decembar 2020. god.) i obrazovanja nastavnika (PD-ON08 Osposobljavanje nastavnika za primenu novih metoda učenja, informacionih tehnologija i e-učenja u nastavi, rok januar 2020. god.). U oba slučaja, planira se da se unaprede metodologije i tehnologije nastave – razvijanjem preporuka za primenu tehnologija u obrazovanju sa rokom januar 2019. god. Međutim, za osnovno i srednje obrazovanje nove digitalne tehnologije nisu ni pomenute i mogu se eventualno „skrivati“ kod aktivnosti vezanih za obrazovne standarde pojedinih školskih predmeta. Drugim rečima, ministarstvo eksplicitno ne planira da osnovne i srednje škole tehnološki približi vremenu u kome živimo, vremenu pametnih telefona, tableta, računara i širokopojasnog interneta 24/7.

Nasuprot tome, ova trodnevna konferencija govorila je o tome da su nove tehnologije alati koje nastavnici treba da koriste u školama radi veće efikasnosti nastavnog procesa u svim školskim predmetima i koji deci mogu da olakšaju učenje gradiva i razviju kreativnost. Štaviše, sami nastavnici iz naših škola su kroz brojne uspešne primere prikazali na koji način te alate već koriste sa svojim učenicima. Ovi pomaci u smeru više IKT-a u školama počivaju pre svega na ličnoj inicijativi, znanju, veštinama, energiji i odlučnosti samih nastavnika. Dok je to tako, pomaci će ostati sporadične pojave.

Jedan broj izlaganja odnosio se na programiranje i razloge zbog čega je važno da deca dobiju određeni broj i kvalitet časova posvećenih programiranju. Ne samo da je bitno da kroz programiranje deca steknu pojam o kreiranju aplikacija za uređaje koje koriste, već i da ovladaju operacijama logičkog razmišljanja i rešavanja problema. Trenutno je nastava informatike spojena sa opštetehničkim obrazovanjem, a učenici kroz nju retko gde zaista ostvare upoznavanje sa programiranjem.

Da li će nakon ovog skupa najodgovorniji ljudi zaduženi za obrazovanje biti sigurniji i odlučniji u ideji da se mora učiniti više za primenu novih tehnologija u školama? Nadajmo se najboljem. A o tome šta bi se moglo učiniti, izdvojićemo samo par primera.

Jedan primer inovacije je iz Ekonomske škole iz Sarajeva, koja još od 2010. godine u saradnji sa Ekonomskim fakultetom ima u svakom polugodištu jednu sedmicu nastave učenja na daljinu tj. putem onlajn kurseva. Tokom te sedmice učenici ne dolaze u školu, a obrazovnim sadržajima tj. časovima pristupaju preko interneta u vreme koje sami odaberu, pri čemu su im nastavnici na raspolaganju preko interneta. Nastavnici su za onlajn oblik rada prilagodili čak 60 kurseva/časova.

Gost iz Zagreba (iz Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet) predstavio je započeti pilot projekt „e-Škole: Uspostavljanje sistema razvoja digitalno zrelih škola“, sufinansiran iz sredstava Evropske unije. Pod digitalno zrelom školom podrazumeva se škola u kojoj se primena IKT ne oslanja samo na entuzijastične pojedince, nego se planira i implementira na nivou škole u svim nastavnim i poslovnim procesima i u celokupnom podržavajućem okruženju. Za vreme trajanja ovog projekta 2015-2018. god. trebalo bi da njime bude obuhvaćeno 10% svih škola u Hrvatskoj.

Gošća iz Finske, iz organizacije hundrED, govorila je o njihovom projektu u kome su skupljena razmišljanja 100 vodećih ljudi iz sveta obrazovanja o tome kako će se obrazovanje razvijati u budućnosti. Rasprava o budućnosti obrazovnog sistema koji se menja nedostaje u našem sistemu. Nezavisno od pogleda u budućnost, za naš obrazovni sistem je vrlo korisno pogledati i drugi projekt ove organizacije, koja na svojoj internet stranici promoviše već primenjenih 100 obrazovnih inovacija iz Finske. Kada bi neko napravio sličan domaći sajt, valjda bi obrazovne ustanove iz Srbije imale da evidentiraju ponešto kao inovacije do kojih su došle.

Na konferenciji se mogao naučiti jedan pojam – BYOD, bring your own device, na srpskom “donesi sopstveni uređaj”. To karakteriše pristup korišćenju tehnologije u nastavi gde se platforme i sadržaji kreiraju da budu dostupni na onim uređajima koje deca sama donose, tj. koje njihovi roditelji finansijski mogu da im omoguće. Čini se da je to pristup koji dominira u Srbiji, i to bez ikakve brige za finansijsku podršku deci koja ne mogu da donesu nikakav uređaj. Pri tom, negde u pozadini ostaje pitanje: zbog čega nismo nikada ni pokušali, kao država i društvo, da primenimo pristup u kome naš budžet ima stavku: dobar IT uređaj za svako dete u Srbiji?

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u školskoj 2015/16. godini u osnovne škole bilo je upisano 551.607 dece, a u srednje škole 253.997 dece, dakle ukupno 805.604 dece. Ako pretpostavimo da se dobar IT uređaj može nabaviti za 300 eura, momentalno i univerzalno opremanje školske dece u Srbiji IT uređajima koštalo bi 241,7 miliona evra. Naravno, to je hipotetička situacija iz koje treba izvući neke zaključke. Kao na primer, šta bi onda nadležnima bio izgovor da nismo spremni za nove tehnologije?

dr Ivana Ivković
odbornica u Skupštini GO Čukarica
članica pokreta “Dosta je bilo”, Beograd

DJB Mladi

Komentari

Klikni ovde da postaviš komentar

  • Bolje bi vam bilo da obratite pažnju na sramni zakon koji Šarčević hoće da progura pored ništavnih sindikata prosvete.