Autorski tekst Ljudska prava

Nasilje u porodici – Kako ga možemo sprečiti i zbog čega smo svi odgovorni ukoliko ne reagujemo?

Od početka godine, u Srbiji je u porodičnom nasilju stradalo 19 žena dok su tokom prethodne godine ubijene 33 žene. Zastrašujući je podatak da godišnje na planeti, u porodičnom nasilju strada više žena nego u saobraćajnim nesrećama.

Ne postoji jednostavan odgovor na pitanje kako nastaje nasilje u porodici, iako postoje brojna mišljenja koja pokušavaju da objasne njegove uzroke. Feminističke teorije smatraju da je uzrok u patrijarhalnom društvu po kome je uloga žene da ćuti, trpi i sluša muškarca. Sociolozi  traže uzroke u dugotrajnoj tranziciji i ekonomskim slomovima, kao i promenama koje su dovele do drugačije podele polnih uloga u društvu. Ne smemo zanemariti niti psihologe koji uzroke traže u poremećajima ličnosti i brojnim duševnim oboljenjima. Ono što možemo zaključiti jeste da brojni društveni, ekonomski, biološki, kulturološki i individualni faktori dovode do porodičnog nasilja.

Takođe, skloni smo predrasudama da se porodično nasilje vrši u ruralnim i zabačenim sredinama, a da su nasilnici najčešće nezaposleni i slabo obrazovani. Međutim i nažalost, nasilnika ima u svim društvenim slojevima, nezavisno od uzrasta, ekonomskog statusa, nivoa obrazovanja i zanimanja, čak i u onima gde bismo to najmanje mogli da pretpostavimo. Zanimljiv je, ali istovremeno i strahovito uznemirujući podatak koji je  izneo čuveni američki psihijatar Morgan Skot Pek da se među sveštenicima i duhovnim licima nalazi najveći broj osoba s graničnim poremećajima ličnosti (psihopate, sociopate i narcisoidni tipovi ličnosti).  

Srbija je, s druge strane, zemlja paradoksa i naopakih vrednosti. Pasionirano gledamo besprizorne učesnike Farme i Parova i znamo sve detalje o njihovim privatnim životima, a zatvaramo oči, okrećemo glavu i spuštamo roletne kada u našoj okolini čujemo vriske i plač žrtava koje trpe nasilje. Neverovatno smo ažurni i odlučni da pozovemo policiju kada tinejdžer u stanu iznad nas proslavlja rođendan uz nešto glasniju muziku, ali se ne usuđujemo da isti broj okrenemo kad do nas dopru urlici i psovke nasilnika. Smatramo da nas se ne tiče, da je to privatna stvar. Posle se iščuđavamo kad pročitamo jezive naslove u novinama i tobože iznenađeno se pitamo – zašto?

Za sprečavanje nasilja u porodici smo svi odgovorni. Nema izuzetaka. Ubistvo u porodici se nikad ne dešava iznenada, kao što to možemo pročitati u štampi – „A bio je baš miran, tih i povučen čovek”, već mu uvek prethodi veoma ozbiljna i često dugotrajna promena u ponašanju nasilnika koju upravo okolina može najpre da uoči.

Pokret „Dosta je bilo” zahteva ličnu odgovornost svih aktera u društvu i nadležnih organa počev od centara za socijalni rad, preko policije, tužilaštva, sudova, civilnog sektora kao i medija, a ne skrivanje pojedinaca iza institucija. Zahtevaćemo da se formira jedinstveni registar nasilnika od trenutka prve prijave nasilja, čime se uspostavlja jedinstvena i sistematična evidencija, kao i efektivan i efikasan rad organa i institucija. Insistiraćemo na beskompromisnom sprovođenju hitnih mera zaštite u ovlašćenju policije, kao i na sprovođenju dosledne politike kažnjavanja nasilnika kako bi se smanjile mogućnosti za ponavljanje krivičnog dela, kao i hitno procesuiranje u slučaju recidiva. U Narodnoj Skupštini pokrenućemo neophodnu raspravu o izmenama Krivičnog zakonika prema kome bi se nasilnicima u porodici omogućilo trajno oduzimanje prava na posedovanje oružja. Apelovaćemo na medije da prekinu s neprofesionalnom i krajnje neetičkom praksom senzacionalnističkih tekstova o nasilju u porodici, čime se najgrublje narušavaju pravo na privatnost, dostojanstvo kako žrtava tako i njihovih srodnika. Mediji moraju da iskoriste svoju ulogu u društvu kako bi uticali na promenu kulturnog obrasca patrijarhalnog društva, prema kome je žena u podređenom položaju u odnosu na muškarca.  Takođe, mediji su, kao kontrolori vlasti dužni da ukažu na propuste odgovornih institucija i nadležnih organa po pitanju nasilja u porodici. Uloga medija u edukaciji po ovom pitanju može biti ogromna.

Nasilje u porodici ne sme i ne treba biti privatna stvar. Ono se tiče svih nas jer zlostavljanje i nasilje u porodici predstavljaju pretnju po celokupno društvo. Na svakome od nas je da predupredi nasilje i spreči tragedije tako što će se odgovorno ponašati i bez straha i oklevanja ga prijaviti. Bez svesti o značaju lične odgovornosti i bez saznanja da naši pojedinačni postupci mogu spasiti nečiji život,  postajemo svedoci i saučesnici u ovim krivičinim delima, koji su poput epidemije nagrizaju same temelje porodice kao osnove, i društva u celini.


Dr Ana Stevanović
narodna poslanica Pokreta „Dosta je bilo”

Komentari

Klikni ovde da postaviš komentar
  • Povezite se sa g. Juricem,ocem pokojne Tijane i osnivacem istoimene fondacije,i podrzite Aleksin zakon i zakone koji markiraju visestruke silovatelje,osudjivane pedofile i sl.Vlast nece da usvoji ove zakone godinama,pa mozete ovo da ubacite u kampanju i da na ulicama skupljate potpise i za ove stvari.

  • Vi svi lecite posledicu a ne uzrok.

    Krenite da objasnjavate zenama da tetovirani bilderi napumpani steroidima, koji ih posle tuku, nisu pravo resenje ni za vezu ni za brak.
    Zatim, krenite da im objasnjavate da “leceni” narkomani takodje nisu za brak. Dalje, pijanice i neradnici takodje nisu prava vrsta muskaraca da se zasnuju porodice. Takodje ni sve vrste prevaranata, hohstaplera, nasilnika, sitnih kriminalaca i ostalih nisu bas za vezu ili brak… a zene ih biraju, a onda trpe nasilje.

    Sve ove primere ja imam u komsiluku. A zene koje trpe nasilje svaki dan su visoko obrazovane i rade, dok muzevi ne rade nista ili rade neke povremene poslove. Neko izdaje neki bedan lokal za 150€ i sl. i time pravda svoj nerad.

    Jednom sam se usprotivio nesto i jedna od tih maltretiranih zena me je jos i napala sta ja imam da se mesam u njen zivot.
    A muz se dnevno dere na nju i decu najmanje 20 puta, plus ko zna koliko jos sto ja ne cujem jer nisam kuci.

    Dakle, prvo uzrok, pa onda posledicu! Svako nasilje se moze spreciti izborom adekvatne osobe za zivotnog saputnika, a nasilnici svih vrsta i boja to svakako nisu!

    Ako ne zelis da budes opljackan, zakljucaj vrata, zatvori prozore i ne ostavljaj vredne stvari na vidnom mestu!!! Kradja je zakonom zabranjena, kao i provala, ali ipak se desava, prosto jer ne zivimo u savrsenom drustvu. Takodje je i batinanje ili povredjivanje bracnog ili emotivnog partnera zabranjeno, ali ko moze to da zabrani zeni koja dobrovoljno ulazi u vezi sa takvom osobom i trpi nasilje svojom voljom, a sa druge strane ima coveka koji bi ce drzao kao malo vode na dlanu?

    • Pa tako je. To je uglavnom psihološki momenat, verovatno naučeno ponašanje gde žena nesvesno bira glasnog, nasilnog i dominantnog muškarca. Treba pitati čika Frojda. No uglavnom se to svodi na pogrešnu pretpostavku koja glasi: “On će biti nasilan prema svima, osim prema meni.” Koliko je to pogrešno, malo malo pa se uverimo. A ima i drugih faktora…. Mi smo društvo toliko ogrezlo u nasilne modele ponašanja da ga shvatamo kao nešto sasvim normalno. Pored toga, teška socioekonomska situacija koja traje skoro 30 godina nas je učinila toliko frustriranim, napetim i utupljenim da me uopšte ne čudi da ljudima padne roletna svako malo.

    • Izbor alfa muzjaka je dominantan model izbora partnera kod vecine sisara. Alfa muzjaci se dokazuju agresijom prema drugima i dominiraju strahom i postovanjem koje se fizickom dominacijom stice. Duboko u zivotinjskom genu je priklon jacem, posebno u agresivnim sredinama. Ljudi kao jedina bica koja su se izdigla sa tog nivoa primitivnog funkcionisanja su to postigla ucenjem, organizacijom struktura drustva i razvojem ideja koje im omogucavaju slobodu od tih primitivnih poriva kroz sociajanu i institucionalnu podrsku. Srbija je drustvo koje urusava sve mehanizme podrske pojedincu da bude slobodno, mislece bice. U Srbiji nisu razvijene nikakve ideje osim primitivnog nadsiljavanja radi postizanja i minimalnog cilja. Siromastvo u razumevanju ljudske zajednice kao ideje i osnove ljudske egzistencije dovodi do toga da se ljudi ponasaju kao zivotinje, muskarci kao agresivni krvozednici a zene kao podredjene zenke koje biraju svog muzjaka po mirisu urina umesto po zivotnim perspektivama.

      Resenje je u otvaranju Srbije za upliv ideja slobode pojedinca, razvoj civilizacijiskih mehanizama emancipacije drustva i izgradju institucija koje ce da osiguraju da se te ideje i postignuti nivo emancipacije odrzava i kontinualno razvija. Sve ostalo je nistavilo.

    • Ovo nema veze sa stvarnošću. Poznajem nekoliko alfi, učim od njih, treniram sa njima i mogu da kažem da svi imaju skladne porodice i brakove. Alfa osobine se iskazuju u okršaju sa drugim muškarcem, a ljige sposobne za to.
      Zato svoje frustracije iskaljuju na nejači.

  • Citat:
    “Mediji moraju da iskoriste svoju ulogu u društvu kako bi uticali na promenu kulturnog obrasca patrijarhalnog društva, prema kome je žena u podređenom položaju u odnosu na muškarca.”

    Ana, zašto bi menjali prirodom datu (dobitnu) kombinaciju? Podređenost muškarcu je ono što ženu čini ženom, tj. privlačnom. Mogli bi reći suština heteroseksualnog odnosa. To nema nikakve veze sa nasiljem u porodici. Manite se zapadnih “kulturnih obrazaca”, zar ne vidite kuda ih to vodi?

    • Patrijarhat ko patrijarhat nije problem zaista. To je pucanjeu pogrešnu metu i slažem se sa gore navedenim osim toga sa zapadom. Baš sam se pre neki dan vratio sa zapada (Nemačka). Lutajući među tim ljudima shvatio sam da tamo ima znatno manje nasilja iz prostog razloga što ih zabole ćoše za sve. Imaju sigurnu državu, socijalu ako nemaju posao, pijuckaju dobra piva (bukvalno svi, od omladine do starijig gospođa sa sitnom decom), piknikuju po parkovima. Jednom sam prisustvovao samo “nasilnoj” sceni de su terali nekog pijanca iz kafane. Posle je došla i policija (posle 2 minute), ali po osmehu na njihovim licima, vidi se nije bilo ništa ozbiljno. Opšte se oni ne opterećuju tamo patrijarhatom, kulturnim obrascima i sličnim stvarima. Žive u relativno uređenoj funkcionalnoj državi i najveća briga im je uglavnom, gde će vikend i na letovanje. Kad to budemo imali, biće znatno manje nasilja.

    • Žena nije nimalo podređena muškaracu, šta sanjate? Neki muškarce vole dominantne žene, u svakom pogledu. Nije nikakva suština heteroseksualnog odnosa da neko bude podređen već da dvoje budu jednaki. Zbog čega bi žena trebalo da bude podređena? Jednako je inteligentna, jednako sposobna, uglavnom i sposobnija u životnim situacijama, jednako kreativna, samo je fizički slabija. Jaka stvar. Pogotovu u savremenom svetu. Pa nećemo se valjda meriti po pesničenju? Ili to predlažete. Žalim vas koliko se plašite žena da vam je jedini izlaz da vam ona bude podređena. Prirodom data kombinacija??? Pa nismo mi majmuni. Citiraću deo iz smernica upućenih online zajednici na ovom sajtu i eventualno od moderatora zatražiti objašnjenje:

      “Stoga će biti obrisani komentari koji sadrže:

      govor mržnje i DISKRIMINACIJU;”

      Volela bih da mi moderator objasni gde svrstava ovu izjavu: “Podređenost muškarcu je ono što ženu čini ženom, tj. privlačnom”. Dakle, žena nije žena ako nije podređena muškarcu? Zar ne shvatate koliio je to uvredljivo za sve žene?

    • Pustite čoveka da ima svoje mišljenje i svoje preferencije u pogledu muško-ženskih odnosa. Ne verijem da ima problem da nađe ženu koja deli njegovo mišljenje i to je sasvim OK dokle god kako rekoste neko dominaciju ne sprovodi pesnicama ili psihičkim zlostavljanjem. Isto važi i u obrnoutoj i bilo kojoj drugoj situaciji. Zašto i čemu nametati polnu jednakost kad je neki naprosto ne žele i sasvim im je lepo u ulozi u kojoj žive.
      Uvek kad se povede slična rasprava naše se neko da podvuče kako su žene “jednako inteligentne, sposbne ili čak sposobnije, kreativne i bla bla bla bla”. Da dobro i šta s tim? Sve je to samo glupa generalizacija jer se neko nađe prozvanim. Čovek je individua za sebe, svako je manje ili više kreativan, inteligentan i sposoban, uredan, organizovan… Čovek je prvo čovek sa svojim razumom i sposobnostima, pa tek onda muško ili žensko. Kad počnete tako da gledate na svet bićete mnogo manje ostrađćeni po svim pitanjima koja se tiču muško ženskih odnosa. Pozdrav 🙂

    • Gospodine Špigl, pitate zašto i čemu nametati polnu jednakost? Pa zato što je ustavom zagarantovana. Jel’ vam to dovoljan razlog? Kažete uvek se nađe neko ko podvuče kako su žene “jednako inteligentne… itd.”… pa to je valjda zato što se uvek nađe neko ko to, suprotno ustavom zagarantovanim pravima, to želi da ospori. Ili to ne vidite? Pa da, jasno mi je da ne vidite. Jasno mi je i zašto na ovom sajtu nema više komentara žena. Pa zato što ih takvim muškim šovinističkim komentarima ubijate u pojam.

      Molim moderatora sajta da obezbedi da na sajtu DJB, koji se zalaže za sva ustavom zagarantovana prava, ne dozvoli diskriminaciju žena.

    • Ana, ja nisam ni najmanje ostrašćen u ovom pogledu, a još manje sam šovinista. Od moje partnerke očekujem da bude barem jednako inteligentna i sposobna. Da bude lepša, to svakako nije problem. 🙂 Sa takvom osobom vredi se nadmetati za dominaciju u vezi i ja poprilično uživam u tome. Inače me rasprava ovog tipa poprilično ubija u pojam, jer se svodi na generalizacije bespredmetno blebetanje “o mi žene i sveti multitasking” i “o vi žene i parkiranje u rikverc” ili kome je mesto u kujni a ko se po ceo dan izležava pred TV-om. Cela ta rasprava je tako pogrešna u korenu i mislim da bi se one stare prave velikanke feminističkog pokreta jako smejale na sve to.
      Kad smo kod Ustava, on svakako garantuje jednaka prava muškaraca i žena pred zakonom, ali isto tako garantuje slobodu mišljenja. Ako ste već samosvesni i emancipovani branite ga argumentima i tražite zaštitu moderatora. Iako me etiketiranje muškim šovinistom zaista vređa ja to svakako neću da radim. Isključivi ste i gledate stvari crno belo, a to nije dobro.
      Srdačan pozdrav sa moje strane, ali ova rasprava mi neće oprati sudove. Dixi. 🙂

    • Kao prvo, ja nemam nikakve veze sa feminističkim pokretom. Kao drugo, sloboda mišljenja ne znači da ste slobodni da mislite da je neko, recimo, niža rasa ili dažene treba da budu podređene jer je, tobože, to priroda “tako zamislila”. Ili, barem, ukoliko imate takvo mišljenje, ne smete javno da ga iskazujete. E sad ovo drugo, vodi do trećeg, a to je: ja ne tražim nikakvu zaštitu moderatora, ja tražim da moderator izvrši svoju dužnost, a to je da ne pušta diskiminatorske komentare tipa da je žena žena samo ako je podređena. Da li sam sada napokon dovoljno jasna za vas ili treba da vam nacrtam?

    • @Ana,
      “Neki muškarci vole dominantne žene, u svakom pogledu.”

      Dobro ste rekli, neki. Ali većina ne! Ne možemo izuzetke proglašavati za pravilo.

      “Nije nikakva suština heteroseksualnog odnosa da neko bude podređen već da dvoje budu jednaki.”

      Grešite Ana. Suština je u različitosti, jer se one privlače. Tako je svuda u prirodi. Proton i elektron. Plus i minus. Aktivni princip (muškarac) i pasivni (žena). Onaj koji štiti i ona koja ima potrebu da bude zaštićena.

      “Zbog čega bi žena trebalo da bude podređena?”

      Zato što je to esencija ženstvenosti. Priroda se za to postarala da bi bila privlačna muškarcima.

      “Jednako je inteligentna, jednako sposobna, uglavnom i sposobnija u životnim situacijama, jednako kreativna, samo je fizički slabija.”

      Ovo nije tačno, niti je to mana. Od žena se to i ne očekuje. Ona ima druge kvalitete. Ako će vam biti lakše, najveće umove u ljudskoj istoriji su svakako rodile (i vaspitavale) žene.

      “Dakle, žena nije žena ako nije podređena muškarcu? Zar ne shvatate koliio je to uvredljivo za sve žene?”

      Podređenost je uvredljiva za muškarce. Za žene je to prirodno, zato i jesu žene.

    • “Podređenost je uvredljiva za muškarce. Za žene je to prirodno, zato i jesu žene.”

      Ovo je stav protiv kog se DJB žestoko bori, barem hoću da verujem da je tako, s obzirom na dosadašnje istupe u skupštini i van nje kad je ova tema u pitanju. Ovakvi muško šovinistički komentari ne prolaze ni na sajtu imbecilnog B92. Mislim da neko ovde treba da se zabrine. Pozivam i gospođu Stevanović da odreaguje i objasni stav DJB po ovom pitanju jer ovo zaista ostavlja ružan utisak.

    • “Gospodine Špigl, pitate zašto i čemu nametati polnu jednakost? Pa zato što je ustavom zagarantovana. Jel’ vam to dovoljan razlog?”

      Jednaka prava i jednaka startna pozicija nikako ne znače jednak ishod. Ima nešto i u našim biološkim razlikama i izborima koje usled njih pravimo.
      Jednakosti nema, niti će je ikada biti, ali za jednaka prava bi trebalo da smo na korak do potpunog uspostavljanja.

      “Kažete uvek se nađe neko ko podvuče kako su žene „jednako inteligentne… itd.“… pa to je valjda zato što se uvek nađe neko ko to, suprotno ustavom zagarantovanim pravima, to želi da ospori. Ili to ne vidite?”

      Žene i muškarci su u proseku jednako inteligentni, samo što je kod žena, Gausova kriva viša i uža – više ih je skoncentrisano oko proseka, a manje oko ekstrema.
      Kod muškaraca je Gausova kriva niža i šira. U prevodu, žene imaju manje suvih genija, ali i manje kompletnih idiota.

  • Iluzija je da ce prijavljivanje nasilnika spreciti nasilje u porodici. Lovric je izvrsio samoubistvo i time sebe kaznio vecom kaznom, nego sto bi ga bilo koji zakon kaznio. Kada emocije dostignu kritican nivo, tada niko ne razmislja o kazni. Zanemaruje se znacaj izgovorenog pre nasilja. Kada vec zena nije razmisljala pre stupanja u vezu (brak), mora da razmislja sta ce reci nasilniku. Jezik je moze spasiti vise, nego bilo koji zakon. Svaki nasilnik je isti, nema razlike izmedju muza nasilnika i teroriste otmicara, koji drzi taoce, u pitanju je poremecaj licnosti. E, sad, neka mi neko odgovori kako se sa otmicarem pregovara, preti li mu se dozivotnom robijom, ubistvom, ili se gleda da se situacija relaksira? Rec je mnogo jak adut, moze vas spasiti, ili odvesti u propast.