Autorski tekst Obrazovanje

Šta student upisuje?

Nov zakon vraća napušten koncept godine studija i sprečava studente da uzmu više od 60ESPB u jednoj školskoj godini.

Nov zakon se donosi da bi rešio uočene probleme. Jedan od problema koji zakon pokušava da reši ne postoji. Naime, radi se o problemu utvrđivanja odgovarajućeg broja ESPB bodova potrebnog za upis naredne godine studija na teret budžeta. Važeći zakon ne poznaje “godinu studija”, ne spominje se ni jedan jedini put. S razlogom.

Međutim, Ministarstvo o upisu godine studija govori kao da ona postoji, što znači da ne poznaje visoko obrazovanje: “Od donošenja Zakona o visokom obrazovanju 1. septembra 2005. godine kao uslov za upis u narednu godinu studija na teret budžeta postavljen je prag od 60 ESPB bodova koje student mora da ostvari.” Ovo nikada nije bio uslov, i ovo ne postoji u zakonu iz 2005. godine niti u bilo kojoj izmeni i dopuni zakona.

Studenti i visokoškolske ustanove imaće grdnih problema prilikom upisa zato što je u novi zakon o visokom obrazovanju vraćen koncept i termin “godina studija”. Vraćen je ili prostim dodavanjem, ili namesto termina “školska godina”.

Ne mogu ni da zamislim kolika će zbrka nastati u studentskim službama kada se na upisu pojavi student koji u jednoj školskoj godini upisuje dve godine studija, ili student koji plaća jednu školarinu za godinu studija koju studira nekoliko školskih godina. Ne mogu da zamislim ni očaj studenta koji će steći 48 ESPB ali neće moći da upiše narednu godinu studija jer nije stekao uslov za upis naredne godine studija, a možda ni da se rangira za budžet za prethodnu – zbog broja godina studiranja iste godine studija. Studentskim službama će biti prava misterija da ustanove koliko školarina treba da plati student koji u jednoj školskoj godini studira dve godine studija (jer je uzeo više od 60 ESPB), ili student koji jednu godinu studija studira nekoliko školskih godina.

Zašto to kažem? Zato što se u novom zakonu u dva stava člana 71 propisuje školarina za školsku godinu i školarina za godinu studija, tj. (mada piše odnosno, što bi, još gore, značilo “ili”) za 60 ESPB:

  1. Visokoškolska ustanova utvrđuje visinu školarine za školsku godinu. (Član 71, stav 3)
  2. Školarinom se utvrđuju troškovi studija za jednu godinu studija, odnosno za sticanje 60 ESPB bodova. (Član 71, stav 4) i: Školarina obuhvata naknade za redovne usluge koje visokoškolska ustanova pruža studentu u okviru ostvarivanja studijskog programa za jednu godinu studija. (Član 71, stav 5)

Školska godina, godina studija i 60 ESPB jedno su te isto. Ako student plati godinu studija, to je isto kao da je platio 60 ESPB, odnosno isto što i novac koji treba da izdvoji za jednu školsku godinu. Ovoga nema u važećem zakonu.

Visokoškolske ustanove će potencijalno morati da promene broj bodova predmetima kojima je uslovljen upis kompleksnijih predmeta (jer student se upisuje na predmet ili grupu predmeta, po zakonu) kako bi oni predmeti koje će proglasiti obaveznim za upis naredne godine studija u zbiru imali minimum 48 ESPB da se studenti ne bi našli u gore opisanoj situaciji. Takvo menjanje bodova naravno neće biti legitimno jer ESPB izražava opterećenje studenta (broj sati potrebnih da student savlada ishode učenja za taj predmet).

Šta sve student upisuje nakon što se upiše na visokoškolsku ustanovu, studije i studijski program:

  • Školsku godinu. Ako je ne upiše, gubi pravo na status studenta (član 109, stav 1, tačka 4).
  • Predmete. Da, student upisuje predmete iz studijskog programa ili grupu predmeta (član 38, stav 1, tačka 10) i to prilikom upisa školske godine, pod uslovom da ispunjava uslove za upis predmeta definisane studijskim programom. Pošto postoji uslov za upis predmeta ili grupe predmeta, uslov za upis godine studija bio je i ostao redundantan, a postao problematičan.
  • Godinu studija. Dakle, osim što upisuje školsku godinu i predmete, stduent će od sada upisivati i “godinu studija”, mada to nigde nije eksplicitno propisano. Ministarstvo upotrebljava termin kao da je tu oduvek. A nije. Kako znamo da će morati? Član 102, stav 3: “Student koji se finansira iz budžeta, pri upisu odgovarajuće godine studija, opredeljuje se za onoliko predmeta koliko je potrebno da se ostvari najmanje 60 ESPB bodova.” Da bi se upisao u narednu godinu studija mora da ispuni uslove (to nije isto što i uslov za budžet) jer: “Visokoškolska ustanova opštim aktom utvrđuje uslove za upis naredne godine studija.” (član 102, stav 6). Da se student istovremeno upisuje u školsku godinu na predmete i u godinu studija vidimo i u drugim članovima novog zakona (član 135, stav 3, tačka 1). Studenti se više neće rangirati prema školskoj godini upisa, da kažemo, prema startu, već prema godinama studija (član 102, stav 2), pa ako su stekli uslov za rangiranje na budžet, a nisu za upis godine studija, rangiraće se na upisu prethodne godine studija iz koje će onda birati 12 ESPB (jer su 48 ESPB već stekli), a ostalih 48 ESPB potrebnih ako žele da nastave da studiraju na budžetu, iz naredne godine studija u koju neće biti upisani.  
  • Godinu studijskog programa. Student upisuje i godinu studijskog programa (član 99 stav 3).

Studijski program je precizno definisan pojam: “Studijski program je skup obaveznih i izbornih studijskih područja, odnosno predmeta, sa okvirnim sadržajem, čijim se savladavanjem obezbeđuju neophodna znanja i veštine za sticanje diplome odgovarajućeg stepena i vrste studija.”

Godina studija i godina studijskog programa nisu deo studijskog programa i nisu definisani pojmovi. Studijskim pogramom utvrđuju se uslovi za upis studijskog programa i uslovi za upis predmeta. Nema godine studija ni uslova za upis godine studija.

Ministarstvo je uvelo “uslov za upis godine studija” u nov zakon kao posebnu odredbu: “Visokoškolska ustanova opštim aktom utvrđuje uslove za upis naredne godine studija.” Što znači da će se uslov za upis razlikovati od fakulteta do fakulteta. Jer nije ni bliže određeno šta sve može činiti uslov: određeni predmeti, broj predmeta, broj bodova? Studijski program ne poznaje godinu studija, godinu studiranja, godinu studijskog programa. Poznaje ishode učenja i ESPB bodove.

  1. Ako je student upisao studijski program kao budžetski student, ima obavezu da izabere 60 ESPB.
    1. ako je na kraju školske godine ostvario 48 ESPB i uslov za upis naredne godine studija, i rangirao se tako da ostane na budžetu mora da izabere 60 ESPB da bi ostao na budžetu. Praktično može da uzme 12 iz prethodne i 48 iz naredne.
    2. ako je tokom školske godine ostvario 48 ESPB, ali nije stekao uslov za upis naredne godine studija jer je ostvario svega 36ESPB iz aktuelne godine studija i dalje može da ostane na budžetu ako se rangira tako sa prethodnom godinom studija. Razliku od 24 ESPB plaća država svakako.
    3. ako je izabrao više od 70 ESPB, što znači i predmete iz neke naredne godine studija koji nisu uslovljeni prethodno položenim ispitima (a ima ih mnogo takvih) praktično upisuje dve godine studija. Ako se pritom finansira sam plaća više od jedne školarine?
  2. Ako je student upisao studijski program kao samofinansirajući student ima obavezu da izabere 37 ESPB. Ne mora da plati celu školarinu. Zašto se onda ne odredi cena boda?

Kako će se rangirati studenti koji su stekli više od 60ESPB položivši predmete iz dve godine studija kad se rangiraju na upisu u godinu studija, a ne u školsku godinu prema godini upisa?

“Godina studija, eho nekadašnje godine studija, koja je s bolonjom trebalo da prestane da postoji i koje nema ni u jednom zakonu od 2005. godine. Naime, bilo je teško razumeti da student može da se kreće kroz studijski program uz pomoć tri bolonjska mehanizma:

  1. ishod studijskog programa
  2. ESPB bodovi
  3. ishodi učenja kojima predmeti mogu biti uslovljeni odnosno da se ne moraju propisivati putanje tako što će se predmeti vezivati za godine, jer su već vezani ishodima učenja.

Pošto studijski program sadrži listu obaveznih i izbornih studijskih područja, odnosno predmeta (međusobno uslovljenih ishodima učenja) za 240 ESPB (=6720 sati rada), ima smisla da se studentu predoči najbolja putanja, ali nikako da mu se propiše šta je u kojoj godini njegovog studiranja (koje može trajati i duže od 4 godine) obavezno.

Ovo će zbuniti studente i visokoškolske ustanove:

  1. Uslov za budžet: da se u tekućoj školskoj godini stekne 48 ESPB
  2. Uslov za upis naredne godine studija: odrediće visokoškolske ustanove.
  3. Sledi, mogu da se razlikuju. Fakulteti mogu propisati kao uslov predmete koji u zbiru nemaju 48 ESPB, ili imaju više od 48 ESPB jer je broj izbornih predmeta na studijskom programu minimum 20% – na studijskom programu, ne po godini studija.
  4. Sledi, student će u školskoj godini ostvariti 48 ESPB, što je uslov za budžet, ali se u tih 48 ESPB neće npr. naći svi obavezni predmeti jer je student možda položio izborni, na šta ima pravo i što mu se mora računati u ESPB.
  5. Sledi, neće moći da se upiše u narednu godinu studija, tj. moraće da se rangira sa prethodnom godinom studija. Praktično, da obnovi godinu.
  6. A onda, ako hoće da nastavi da studira na budžetu, na šta ima pravo, iako je obnovio godinu, jer je stekao 48 ESPB u tekućoj školskoj godini, mora da izabere 60 ESPB (od toga recimo 12 ESPB koje nije položio i novih 48 ESPB iz naredne godine studija koju ne može da upiše).

 

Jasmina Nikolić
narodna poslanica
potpredsednica pokreta „Dosta je bilo“

 

O autoru

Komentari

Klikni ovde da postaviš komentar

  • Poštovani, hteo bih da pitam da li postoji neka komunikacija DJB-a sa studentima, jer ovi naši delegati i parlament (studentski) ne služe ničemu.
    Jedino što bih ja tražio je normalan udžbenik za svaki predmet, da profesor/docent mora da ga napiše. Slajdovi u najboljem slučaju služe kao podsetnik, a u opštem kao podmetač za kafu. Ne tražim da bude besplatan, neka košta i 3000, jer će i tako biti bar duplo jeftiniji od ponovnog slušanja predmeta, a ušteđena vrednost u živcima i vremenu bi bila nemerljiva.
    Bilo bi lepo i da se osigura broj rokova, ali ništa bez ovog prvog.

    • Dobro veče Vasilije. Hvala što nam pišate. Ja sam u sporadičnomkontaktu sa predstavncima studentskog parlamenta. Poslali su predloge amandmana na zakon o visokom.

      Što se udžbenika tiče, zavisi mnogo od predmeta i cilja. Svakako treba da postoji odgovarajuća i dostupna literatura, koja se može savladati u okviru predviđenih bodova.

      Visoko obrazovanje boluje od toliko boljki da pravo da vam kažem ni sama ne znam odakle bih krenula.

      Srdačan pozdrav!
      Jasmina

    • Vasilije,
      Za neki predmet predavac treba da vam ukaze na raspolozivu postojecu literaturu iz koje mozete da ucite. To najcesce nije jedna knjiga. Zasto da neko pise nesto novo ako reference vec postoje? Fakultet nije srednja skola da imate udzbenik za ‘predmet’ i da vam nista van toga ne treba. Skocentrisite se na ono sta ucite, pa koristite sve raspolozivo da to sto bolje naucite. Dobar udzbenik kosta daleko vise od pomenutih 3000 din, a vi mi iskreno kazite ko je lud da ulozi barem 2000 radnih sati da ga napise i da proda 10 primeraka koji se posle masovno fotokopiraju.

    • Evo da budem malo konkretniji: Ako se očekuje od nas da koristimo procesor dizajniran davne 78-e u simuliranom okruženju koje je štapom i kanapom sastavljeno, uz improvizacije kojim se zaobilaze bagovi okruženja, valjda bi bilo normalno da očekujemo normalan materijal sa svim potrebnim objašnjenjima, a ne šture slajdove.