Autorski tekst Obrazovanje

Na univerzitet pada mrak

Odbor za obrazovanje podneo je juče ujutru nakon sednice amandmane na Predlog zakona koji se drastično razlikuju od onoga što piše u Predlogu zakona o visokom obrazovanju i o čemu javnost nije imala prilike da se izjasni. Ministar je amandmane usvojio.

U pitanju su amandmani koji radikalno smanjuju nezavisnost univerziteta dok istovremeno povećavaju učešće Vlade u najvažnijim i najstručnijim telima visokog obrazovanja ove zemlje.

Amandmanima je smanjen broj članova Nacionalnog saveta koje predlaže Konferencija univerziteta Srbije sa 15 na svega 6, i dodata tačka da Ministarstvo imenuje sedam članova, a Privredna komora 2.

Zatim, povećan je broj članova Upravnog odbora NATa ali je smanjen broj članova koje KONUS predlaže u upravni odbor Nacionalnog akreditacionog tela sa 4 na 1. ali je zato povećan broj članova koje predlaže Ministarstvo sa 0 na 3 i dodato da Privredna komora predlaže 2.

Utvrđivanje liste recenzenata studijskih programa za koje se traži akreditacija prebačeno je sa Konferencije univerziteta na Nacionalni savet, kom je broj članova samanjen sa 15 na 6.

Ovim je Nacionalno akreditaciono telo izgubilo i privid nezavisnosti. Budući da članove i predlaže i imenuje Vlada.

Nacionalni savet, Nacionalno akreditaciono telo treba da imenuje Narodna skupština Srbije koja je ovim zakon izgubila sva ovlašćenja u vezi sa visokim obrazovanjem.

Ujedno, one sekunde kad Zakon stupi na snagu, KONUS mora da raspiše konkurs za nove članove Nacionalnog saveta.

Kada ovome dodamo promene koje su se pojavile u Predlogu takođe nakon javne rasprave da se broj predstavnika visokoškolskih ustanova u savetima fakulteta i univerziteta samnjuje sa dve trećine na jedva preko pola, jasno je da visoko obrazovanje neće biti nezavisno, da je to intencija novog zakona. Vlada sada i predlaže i imenuje. Pada mrak i na univerzitet.

 

Jasmina Nikolić

potpredsednica Dosta je bilo

Komentari

Klikni ovde da postaviš komentar

  • Poredimo li sa drugim zemljama broj predstavnika vlade u savetima i upravnim i nadzornim odborima je veci. U Hrvatskoj i Federaciji BIH je preko pola, USA oko 80%, kanadi 60%, Crnoj Gori i republici Srpsjoj 33%, svajcarskoj i Austriji 50%.
    Trebalo je samo povecati veci broj studenata u ucescu.
    Lose je sto savet ne bira parlament nego vlada.
    Potrebna je u nekim segmentima veca kontrola vlade i saveta kao sto su skolarine, plagijati, finansijsko poslovanje, kvalitet rada, korupcija, nepotizam, profesor sa krivicnom prijavom za mito… Tu je potrebna veca uloga vlade i saveta!
    Nije sustinski reseno ono sto kaze Dusan Teodorovic, Srbijanka Turajlic i drugi to je
    1.Izbor dekana na javnom konkursu
    2.posten izbor za svako zvanje. Od komisije koja se ne zna.
    3.Integrisan univerzietet.
    4.Spoljna kontrola.
    5. Rangiranje univerziteta.
    6. Doktorske studije samo na najboljim univerzitetima.
    7.Uvodjenje kratkog ciklusa studija navvisokim skolama kao u Evropi.
    8. Ukidanje asistenta

  • “Na univerzitet pada mrak”, partijaši (naprednjaci i njihovi koalicioni sateliti) polako ali sigurno preuzimaju i ovu sferu društva a svi profesori (čast izuzecima) -ćute i svi studenti ćute. Zašto i dokle ?!