Beograd Finansije

Kako ćemo da platimo besplatne udžbenike, besplatne vrtiće i prepolovljenu cenu prevoza?

Odakle pare? Ovo je najčešće pitanje koje nam građani s razlogom postavljaju. Samo što za razliku od drugih stranaka – mi imamo odgovor. Prva tačka saradnje Dosta je bilo i Dveri jeste da u Srbiji želimo da se NE KRADE. To ćemo postići tako što za svaki dinar iz budžeta Beograda mora da se zna na šta je potrošen, po kom ugovoru i kom pravnom licu je izvršena uplata, za sve javne nabavke mora biti objavljena sva dokumentacija. Objavićemo sve ugovore i pre i nakon 2012. godine. Popisaćemo imovinu Grada i objaviti ko je koristi, a i sve sistematizacije radnih mesta će biti javne.

To nijedna vlast, ni ova sad, ni ona pre nje, nije uradila jer tako ima prostor za zloupotrebu, izvlačenje novca građana, ugrađivanje, ucenjivanje i druge metode lopovluka, zloupotrebe javnog novca i imovine. Javnost rada i trošenja iz gradske kase ništa ne košta i može odmah da se sprovede.

Drugi izvor novca za ono što želimo da uradimo u Beogradu je neizgrađeno gradsko građevinsko zemljište. To jenajvažniji i najvredniji prirodni resurs svakog velikog grada. Metropole grade metroe, ne kreditima, već uređenjem, prodajom i oporezivanjem građevinskog zemljišta. U Beogradu se gradsko građevinsko zemljište poklanja i praktično od njega ne ubira nikakave porez. Ovo su dakle realne pare, one postoje, samo ih neko krade. DJB i Dveri će to promeniti.

U Srbiji je sprovedena pljačkaška privatizacija u praktično svim slučajevima upravo zarad neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta. Razni nazovi investitori povezani sa vrhovima političkih stranka na vlasti, u to vreme DSS-a, DS-a, G17, i mnogih današnjih koalicionih partnera SNS-a, su kupovali preduzeća budzašto, otpuštali radnike i očekivali da će prodati zemljište i druge nekretnine.

Luka Beograd ima preko 200 hektara vrednog građevinskog zemljišta uz Dunav čija tržišna vrednost daleko prevazilazi milijardu evra. IMT, IMR, Avala Film i nebrojena druga društvena preduzeća su uništena zarad gradskog građevinskog zemljišta na vrednim lokacijama u Beogradu. Restitucija nije sprovedena. Samo pljačka. Zemljište je kupljeno budzašto. Radi se o stotinama miliona evra. Novi vlasnici su ne samo otpustili radnike i zaustavili ili smanjili proizvodnju, već danas na to zemljište praktično ne plaćaju nikakav porez.

Osim što ništa nije uradio u vezi sa procesuiranjem pljačke i tako prevario birače, SNS je praksu nastavio poklanjanjem. Beogradu na vodi je poklonjeno preko 100 hektara najvrednijeg građevinskog zemljišta u Savskom amfiteatru. Njegova tržišna vrednost je preko milijardu evra. Karići bi trebalo da grade u Makiškom polju a time će ugroziti vodno snabdevanje Beograda. Primera je veliki broj.

Koliki porez se plaća na neizgrađeno građevinsko zemljište? Zakon kaže da fizička lica koja ne vode poslovne knjige porez plaćaju na svaki kvadrat zemljišta čiju vrednost utvrđuje grad Beograd. Grad Beograd je utvrdio da je vrednost neizgrađenog kvadrata zemljišta na kome obično može da se gradi 5 ili 10 kvadrata stambenog ili poslovnog prostora, 2 do 5 puta manja od vrednosti kvadrata izgrađenog stambenog ili poslovnog prostora.

A pravna lica koja vode knjige? Oni porez plaćaju na knjigovodstvenu vrednost pod kojom zemljište vode u poslovnim knjigama, a kod većine stoji da je vrednost nula. Zakon takođe kaže da ako vrednost nekretine u knjigama ne odgovara fer tržišnoj vrednosti, onda Poreska administracija Beograda sama razrezuje porez bez obzira na knjige. Međutim, Poreska administracija Beograda to ne radi, tako da se porez na neizgrađeno građevinsko zemljište praktično ne plaća, jer grad ne radi svoj posao.

DJB i Dveri će raditi svoj posao. Ukoliko dobijemo poverenje Beograđana na narednim izborima, DJB i Dveri će svim vlasnicima razrezati porez na neizgrađeno građevinsko zemljište u skladu sa fer tržišnom vrednošću imovine. Jedino DJB i Dveri imaju hrabrosti da zaustavi pljačku Beograda i ispostavi račun. Ovo važi i za Luku Beograd i za Beograd na vodi i za sve druge ”investitore”. Po našim procenama radi se o cifri od preko 100 miliona evra na godišnjem nivou. Površina grada Beograda iznosi preko 320 hiljada hektara. Centralne gradske opštine preko 100 hiljada hektara. Ovo je tačka 7. Plana DJB i Dveri za Beograd.

Dosta je bilo

Komentar

Klikni ovde da postaviš komentar

  • Eksta porez razrezati i za ekstra lokaciju BDG H20, ove zgrade na slici, tu porez na nekretninu mora biti bar 5-10 puta veci od recimo na periferiji, ove stanove su kupovali kriminalci, tajkuni, kulaci, politicari na vlasti, srednji sloj tj. obican narod nema novaca za ovakve stanove.