Autorski tekst Ekonomija Politika

Evropi su potrebne ekonomske i kulturne, a ne političke integracije

Vreme autarhičnih zemalja, ako je ikada postojalo, je prošlo. Nijedna zemlja ne može biti ekonomski nezavisna. Nijedna zemlja nema dovoljno resursa za zadovoljenje svih potreba svog stanovništva. Stoga su primorane na saradnju prvenstveno jačanjem međunarodne trgovine. Racionalno ekonomsko razmišljanje jeste da zemlja treba da proizvodi ono što joj daje komparativnu prednost, a da ostale neophodne proizvode treba putem međunarodne trgovine da pribavi od drugih zemalja.

Savremenu svetsku privredu karakteriše potreba za što većom saradnjom između zemalja u rešavanju mnogih problema. Jačanjem međunarodnih odnosa između različitih zemalja nastaju razni integracioni blokovi. Jedan takav integracioni blok jeste Evropsko udruženje slobodne trgovine ili skraćeno EFTA.

EFTA je osnovana u januaru 1960. godine. Činile su je zemlje okupljene oko Velike Britanije. Među osnivačima EFTA su bile još i Austrija, Švedska i Švajcarska. EFTA od samog osnivanja funkcioniše kao zona slobodne trgovine koja ima za cilj jačanje slobodne trgovine i ekonomskih odnosa među zemljama. To je takav oblik međunarodne integracije gde zemlje članice među sobom ukidaju sve carinske i necerinske barijere i omogućavaju slobodan protok robe, usluga, ljudi i kapitala, ali prema trećim zemljama, odnosno zemljama koje nisu članice ovakvog oblike integracije, vode samostalnu trgovinsku politiku.

Prednosti koje zona slobodne trgovine kao oblik itegracije donosi su brojne: veće tržište za plasman i nabavku proizvoda, specijalizacija za proizvodnju onih proizvoda za čiju je proizvodnju određena zemlja ekonomski najsposobnija, rast konkurencije koji podstiče kvalitet, otvaranje prostora za više stope privrednog rasta i posledično rast dohotka i bolji životni standard građana.

Vlada Republike Srbije dugo godina kao strateški cilj ekonomske politike ima sticanje punopravnog članstva u Evropskoj uniji. Evropska unija je takođe oblik međunarodne integracije. Po svojoj strukturi i veličini EU je specifičan oblik integracije. Cilj EU od njenog osnivanja jeste da postane politička unija. Politička unija je poslednja faza u integracionim procesima koji podrazumeva gubitak suverenosti pojedinačnih zemalja i prenošenje ovlašćenja na nadnacionalne institucije. Dakle, jedna centralna banka, zajednička monetarna i fiskalna politika, zajednička bezbedonosna i spoljna politika itd.

U dosadašnjem razvoju EU je stigla da se razvije u monetarnu uniju koja podrazumeva prenošenje nadležnosti za vođenje monetarne politike na Evropsku centralnu banku i prihvatanje zajedničke valute, evro. Međutim, nisu sve zemlje EU prihvatile evro kao nacionalnu valutu, a one koje jesu čine poseban integracioni blok unutar EU koji se zove Evrozona.

Među građanima Srbije postoje različiti stavovi i različita mišljenja po pitanju toga da li je dugogodišnji strateški cilj ekonomske politike Vlade Republike Srbije ispravan. Evrofanatici smatraju da EU nema alternativu, dok evroskeptici, ali i evrorealisti smatraju da Srbija ima alternativne mogućnosti kada su u pitanju međunarodne integracije.

Ekonomska unija kakva je EFTA primerom pokazuje jasnu alternativu političkoj uniji kakava je EU. Od zemalja članice Evrozone jedino Irska i Luksemburg imaju veći dohodak po glavni stanovnika od zemalja članica EFTA-e. Stopa nezaposlenosti u zemljama EFTA je za svaku pojedinačno oko 3%. Javni dug oko 40% BDP-a.

Evropi jesu potrebne integracije, ali ekonomske, kulturne i obrazovne, ne političke. Prva je to shvatila Velika Britanija.

Naravno, članstvo u EFTA ili EU ne donosi samo po sebi veći dohodak po glavni stanovnika, bolji životni standard, manju nezaposlenost, manji nivo javnog duga itd. Srbija mora sama da reši unutrašnje probleme i da poboljša svoju konkurentnost na međunarodnom tržištu. Potrebno je uvesti red. Smanjiti korupciju unutar zemlje, rešiti probleme preduzeća u restruktiriranju, reformama i merama ekonomske politike uticati na rast izvoza. Potrebno je imati odgovornu socijalnu politiku, doneti zakone koji će uticati na poboljšanje privrednog ambijenta, ukinuti partijsko i rodbinsko zapošljavanje, smanjiti namete privredi, razvijati malo i srednje preduzetništvo itd. To je preduslov za konkurentnost na međunarodnom tržištu.

Vinston Čerčil je rekao da u spoljnoj politici ne postoje prijateljstva, već samo interesi Velike Britanije. Krajnje je vreme da neko u spoljnoj politici vodi računa o interesima Srbije i njenih građana. Ako ne mi, ko?

 

Lazar Ristić

dipl. ekonomista

član Gradskog odbora DJB Niš i Foruma mladih DJB

Dosta je bilo

Komentar

Klikni ovde da postaviš komentar

  • kaze se autarkija…sta cemo da prodajemo efta? sve zemlje efta imaju slobodan ekonomski prostor sa ez, tj eu…vb je uvek polazila od sintagme mi i ostatak sveta, ne zaboravite commonwealth i kapital u americkim bankama..ne znam kakve veze ima efta sa partijskim zaposljavanjem to je unutrasnje pitanje..preduslov za konkurentnost na svetskom trzistu je: proizvodnja za izvoz, domace banke, spoljna trgovina.. tekst je nategnut a ovo su samo velike korekcije na navedeni tekst…