Autorski tekst Ekologija Istočna Srbija

U susret obeležavanju Dana planete Zemlje

U susret obeležavanju Dana planete Zemlje, 22. aprila, razmišljam o tome šta jedna lokalna samouprava u Srbiji, a zašto da ne i Grad Požarevac, može da uradi kako bi prigodno obeležila taj međunarodni praznik. Jednostavno samo da ćuti i „pokrije se ušima“. Problem očuvanja prirode i njenih resursa nema više vremena za kozmetičke poteze i projekte nadobudnih političara. Neki dan kasnije, kad lokalna izvršna vlast internalizuje ovaj tekst možda može i da krene u akciju.

Planeta je „teško obolela“ i neophodne su sistemske promene. Sistemske promene podrazumevaju uviđanje problema, nazivanje stvari pravim imenom, edukaciju, brze, efikasne i precizne poteze u borbi protiv ljudske nemarnosti prema životnoj sredini. Lokalne samouprave moraju da uposle stručnjake koji će ove korake preduzimati profesionalno i transparentno, za početak. Međutim, i ovaj problem kao i svaki drugi treba analizirati multidisciplinarno, ali i agilno. Stručnjake možete naći i među decom i mladima. Mladi su veoma zainteresovani za ovu temu i to se ne sme zanemariti. Kreativnost i nove tehnologiije su njihovi saveznici. No, kada ponude kreativno rešenje nemojte ih ucenjivati članskom kartom već im pružite podršku. Svaku moguću podršku, i logističku, i finansijsku. Takođe, neophodno je pronaći način kako motivisati svakog pojedinca u zajednici, ali hitno, podstaknuti preduzimljivost svakog čoveka. To se postiže najpre edukacijom. Potrebno je neprestano i od najranijeg detinjstva učiti decu da su deo prirode i kaki biti odgovoran prema njoj, a poznato je da se deca najbolje vaspitavaju ličnim primerom. Dakle, manje priče više dela. Manje seci više sadi, jer „drvo je blagorodno pa će da nagradi“. Važno je, zatim, i finansijski podržati građane u nastojanju da se odgovorno odnose prema okruženju. Dajte potom da sistematski smanjujemo deponiju. Da potrebna je i Transfer stanica, ali je primarno odvajanje otpada neophodno, jer vremena nema. Skupo?! Kad ne bi bilo mitingovanja i pomoći stranačkoj bratiji po drugim gradovima, noćivanja pri tom po banjama, putešestvija u pratnji stranačkog vam predsednika, bilo bi novca za sve. Vi ste sluge, a ne gazde svojim sugrađanima, imajte to uvek na umu. Ima para. Plaća EPS za to što emituje, ali nije on glavni problem u zagađenju vazduha. Glavni problem jesu privatna ložišta i povelik broj automobila koji nemaju filtere po standardima za očuvanje sredine. No, obzirom da ova borba mora da se vodi sveobuhvatno, mogu reći slobodno da nije u pravu tzv. Premijerka Srbije kada kaže da je standard veći, jer se razmišlja o ekologiji. Automobili su stari, često bez katalizatora. Ne, subvencije za električne automobile nisu rešenje. Električni automobili su skupi i sa subvencijama, takođe, nedostupni našim sugrađanima. Drugo, oni troše energiju koja kod nas još uvek nije iz obnovljivih izvora, već se uglavnom koriste fosilna goriva. Dakle, potrebno je opet edukovati ljude da više pešače ili do destinacije idu biciklom. Promovišite i subvencionišite kupovinu bicikla. U tom smislu kvalitetno odrađene biciklističke staze neophodne su svuda.

Pomenusmo energiju. Elektro industrija ulaže veliki napor u prečišćavanje gasova i vode koju emituju. Neophodna je rigorozna kontrola istih. Održivi izvori energije su blagodet, ali ih treba znati koristiti. Naučne analize i ispitivanja važne su u implementaciji istih, a ne puki kapital i potreba promocije partije i pojedinaca. No, nije problem zagađenosti samo EPS. Problem su neretko i drugi privredni subjekti koji, računajući na svoja poznanstva u gorepomenutim organima vlasti, zaobilaze zakone i propise što je, saglasićemo se, nedopustivo. Ukoliko lokalne samouprave nisu sposobne da uspostave takav vid kontrole, red i transparentnost u ovoj oblasti treba odmah kolektivno da daju ostavke.

Da zaključimo, posao političara, pa i lokalnih, jeste da :

-obezbedi transparentno i sukcesivno merenje zagađenja,

-pruži logističku i svaku drugu podršku stručnjacima pri iznalaženju rešenja,

– edukuje i motiviše građane da budu ekološki osvešćeni i čuvaju svoje okruženje,

– ličnim primerom pokažu kako se to radi i ne čekaju druge da reše probleme u njihovoj sredini.

I da, planetu nismo nasledili od svojih predaka, već smo je pozajmili od naše dece. Imajte to uvek na umu. Dosta je bilo „šminkanja“, hoćemo konkretna i suštinska rešenja.

Tatijana Stojadinović, predsednik Gradskog odbora DJB u Požarevcu

Oznake

O autoru

Vladan Aćimović

Komentariši

Klikni ovde da postaviš komentar