Foto: Ustav
Pravosuđe Saopštenje

Izmene Ustava su put ka kontrolisanim sudijama od strane interesnih grupa

Predloženim izmenama Ustava, a pod parolom nezavisnosti sudija od političkih uticaja,  sudovi i sudije se izuzimaju od bilo kakve kontrole izabranih narodnih predstavnika i ostavljaju na vetrometini uticaja interesnih grupa i krupnog kapitala.  Na ovaj način, narod koji je jedini vlastan da suvereno odlučuje o nosiocima vlasti, gubi deo svog suvereniteta, a nosioci suverenosti postaju samo oni građani koji su ujedno i  nosioci sudijske funkcije.

Ne postoji niti jedno razumno objašnjenje zbog čega građanin koji je sudija ima izvorno pravo da odlučuje o izboru sudija i vršenju sudske vlasti, za razliku od građanina koji je mesar, penzioner ili lekar. Kad bi se ovakav rezon primenio i kod drugih grana vlasti, ne bi trebalo da nas iznenadi da se neko seti da samo jednu polovinu narodnih poslanika bira narod, a da drugu polovinu biraju već izabrani poslanici između sebe. Jasno je da je ovakav modalitet ne samo protivan principu narodne suverenosti i jednakosti građana, već i da je besmislen.

Niko ne spori da sudije moraju biti izuzete od političkog uticaja. Ovo se može rešiti, primera radi, neposrednim izborima za članove Visokog saveta sudstva ili na neki drugi način, ali nikako i ni pod kojim uslovima odvajanjem sudske vlasti od naroda i pravljenjem posebne grane vlasti koja narodu ne polaže nikakve račune.

Svedoci smo da i danas nevladin sektor i krupni kapital vrše značajan upliv u odlučivanje sudija. Poslednji takav primer je promena stava Vrhovnog kasacionog suda kod troškova obrade kredita, a na pritisak Američke privredne komore i stranih banaka. Svedoci smo, takođe, da neke nevladine organizacije, poput Soroševog Fonda za otvoreno društvo, već ulažu značajan novac u stvaranje novih lidera u srpskom pravosuđu. Zamislimo kakvo će nam pravosuđe biti kad ti pravosudni lideri budu sami sebe birali i odlučivali ko može, a ko ne može biti sudija.usta

Zato pozivamo na ozbiljnost i odgovornost kod ovako značajnih promena Ustava. Razlog za promenu nikako ne sme biti to što tako nešto od nas traže stranci, već isključivo i jedino težnja da naše pravosuđe bude nezavisno i u službi naše države i našeg naroda.

O autoru

Komentariši

Klikni ovde da postaviš komentar