Ауторски текст Београд

Решење за Булевар Зорана Ђинђића

Проблем који је настао са новом плавом паркинг зоном у Булевар Зорана Ђинђића је, заправо, веома лако решив.

Фото: http://snimanjeizvazduha.blogspot.com/
Фото: snimanjeizvazduha.blogspot.com

Ево како је проблем настао и у чему се састоји. Због великог броја пословних зграда у Булевару З. Ђинђића, дошло је до повећане потражње за паркинг простором од стране “дошљака” (запослених у пословним зградама). Паркинг сервис је, у жељи да свима обезбеди паркинг место дуж Булевара Зорана Ђиниђића направио плаву паркинг зону. (Место можете да имате цео дан ако за њега платите 285 динара.)

Управа Паркинг сервиса је, међутим, заборавила да се у близини Булевара и плаве зоне налази још много необележеног паркинг простора који користе станари зграда који у њима живе. Сметнули су са ума такође и то да су “дошљаци” рационални и да ће, ако то могу, увек хтети да смање трошак паркирања тако што ће га, рецимо, пребацити на неког другог (у друштвеним наукама познато као теорија рационалног избора).

То су и урадили: уместо да плаћају дневну карту у плавој зони, “дошљаци” су почели да се паркирају испред околних зграда (где је паркирање бесплатно) и тако направили проблем станарима који су остали без места за паркирање. Плава зона на средини Булевара је углавном празна.

Ствар се решава на следећи начин. Паркинг сервис може да донесе одлуку да цело подручје — у кога спадају околне зграде — претвори у плаву зону, али да станарима зграда, који могу да докажу место пребивалишта, омогући бесплатно паркирање у плавој зони. (У нормалним околностима паркирање за станаре би такође требало да се плаћа, али пошто је град пропустио да градитеље пословног простора обавеже да обезбеде паркинг простор, правично је да трошак паркирања испред стамбених зграда падне на град, а не на станаре.)

То “дошљацима” мења приоритет избора: што се тиче цене, сада им је све једно да ли ће се паркирати насред Булевара или испред неке околне зграде, јер се свуда налази плава зона. Рационални возачи ће, међутим, хтети да смање трошак пешачења до канцеларије и паркирати се на паркинг простору који им је ближи, а то значи на средини Булевара. А то је управо оно што је Паркинг сервис хтео.

Коментари

Кликни овде да поставиш коментар

  • Vase resenje ne da ne resava problem nego ga pogorsava!

    1. Vecina korisnika parking mesta tokom dana su ljudi koji tu dolaze na posao (vecina stanara ujutru ulaze u kola i odlaze na posao).
    2. Vecina ljudi koji dolaze na posao u bloku sa slike ne rade u poslovnoj zgradi (u ovom slucaju GTC) rade po lokalima ili u nekom od stanova u okviru stambenih zgrada,
    3. Vec oko 16 casova parking oko zgrada pocinje da se prazni i ima dovoljno mesta za parkiranje (nakon 17 biva polu prazan).
    4. Problem za parking izmedju 9 i 16 zaista postoji ali ima ga manji broj stanara koji taj dan ne rade pa zele da koriste parking mesto, ali i u tim slucajevima najcesce resavaju problem nepropisnim parkiranjem koje se tolerise, osim ako zagradjuje vec parkirana vozila.

    Vase resenje pogorsava stvari jer dovodi do sledeceg:

    1. Gosti stanara u zgradama koji dolaze u posetu (obicno nakon 17 po prirodi stvari) morali bi da placaju parking.
    2. Povecao bi se broj radnika koji rade u okviru stambenih jedinica, a koji moraju da plate parking (jer bi sva mesta bila u zoni).
    3. Sistem naplate i registracija korisnika bi samo bespotrebno zakomplikovali zivot kako stanarima tako i parking servisu.

    Da ne pominjem da je zoniranje parking mesta uz ove zgrade najverovatnije protivzakonito, jer mesta pripadaju zgradi, a ne parking servisu. Odnosno parking servis ne moze zonirati mesto koje nije izgradio, vec je izgradjeno parama stanara (kupaca stanova u zgradi) i nije deo ulice ili bulevara.

    Takodje kao neko ko je glasao za Vas i polaze neku nadu u Vas pokret savetujem Vas da ovakve i slicne zamisli zadrzite za sebe i ne objavljujete na zvanicnom sajtu, jer cete u krajem slucaju ispadati smesni. Svaki problem u gradu je daleko komplikovaniji nego sto deluje na prvi pogled i ovakve brzoplete ideje nisu za javnost jer u 90% slucajeva nisu realne. Sajt treba da sluzi za zvanicna saopstenja a ne ideje.

    Zelim Vam sve najbolje.

    • Поштовани Пајо,

      Као неко ко ради у близини (ко нема везе са покретом) и ко због проблема са паркирањем долази на посао градским превозом, могу Вам рећи да силно грешите. Ево и пар разлога:
      1. Некада давно те зграде у којима сада ти силни људи раде су никле на ономе што је тада био паркинг резервисан за станаре тих зграда.
      2. Гости који долазе код станара у мањем обиму долазе када се паркинг наплаћује. Радни народ се у главном посећује после посла, односно, у касно поподне и увече. Што се нерадника тиче, не видим проблем у томе што ће морати да плате паркинг.
      3. Будући да живим у зонираном делу града, а мој крај не припада зони, могу Вам рећи да су они који могу да паркирају у зонираном појасу ”прогледали” након зонирања, што се за мене и мој комшилук не може рећи. Да ли Вам можда звучи парадоксално, ако Вам кажем да сада тражимо да се и наш крај зонира. На жалост, ово се не може извести.

      Поздрав.

    • Као да ти је неко подвалио “сендвич”. После 32 године стажа, фирма оде у стечај а ја међу нераднике, хвала ти лепо 🙁 У том крају имам тетку, професорка у пензији, не знам у коју категорију би је сврстала (да ли је и она нерадник)? Код лекара углавном иде пре подне, па мислиш да је згодно да одџогира до даљ паркираног аутомобила, пошто ту код улаза у зграду није било места?

    • Поштована госпођо,

      Погрешно сте схватили термин ”нерадник”. Зна се ко су ти ”нерадници” који џиповима долазе ту да паркирају, а онда се снебивају да дају 300 динара за паркинг.
      Жао ми је што сте прошли тако како јесте, али нисте једини. Ако мислите да ћете кукањем нешто постићи, само напред.
      А што се тиче сендвича, поштована госпођо, не треба ми. Сам га себи зарађујем. Богу хвала, имао сам среће са школом и избором занимања, па још неко време не морам да бринем о томе шта ћу да једем. Сендвиче бих препоручио онима који су у протеклих 20 година погрешно гласали, или нису ни гласали, па су нас све увалили овде где смо сада. Сумњам да сте безгрешни по том питању.

    • Druže Pajo,

      Mnogo bolje se sagledava ovaj problem kada živite u zgradama u ulici Zorana Đinđića. Nijedan od vaših argumenata ne stoji i imam utisak da je razlog vašeg komentara samo polemisanje, bez želje da se problem reši.

      Zbog toga pretpostavljam da vi i ne smatrate da je rešenje koje je primenio Sekretarijat sa saobraćaj grada Beograda, prema preporuci Parking servisa, dobro. Sasvim je logično, što viđam svaki dan, da svi koji rade u poslovnim zgradama u ovoj ulici izbegavaju parking koji se plaća, već se zavlače u okolne blokove i zauzimaju besplatna parking mesta na kojima su se ranije parkirali stanari. A ideja Parking servisa je da ti stanari treba da kupe “povlašćenu” parking kartu i da se parkiraju na zoniranim parking mestima. Ne mislim da su ovo smislili ljudi sa nižim koeficijentom inteligencije, već naprotiv! Ako im je bila ideja da nametnu još jednu taksu građanima Beograda, onda je ovo odličan potez.

      A vi ne predlažete rešenje, već se nepotrebno sukobljavate sa ljudima čiji je cilj da nešto poboljšaju, ako već ne mogu da reše problem.

  • “пошто је град пропустио да градитеље пословног простора обавеже да обезбеде паркинг простор, правично је да трошак паркирања испред стамбених зграда падне на град, а не на станаре”
    Da je Grad obavezao graditelje da obezbede parking prostor, trošak parkiranja bi takođe pao na stanare, kroz povećanu cenu stanova. I pao bi na sve stanare, bez obzira da li žele da kupe i koriste parking mesto ili ne. U tom smislu, ne vidim po čemu je nepravično da stanari naknadno počnu da snose troškove parkiranja. Čak štaviše, pruža se prilika da Grad postavi sistem još pravičnije – da parking plaćaju samo oni stanari koji žele da imaju i koriste parking mesto (ili više parking mesta). Tako se parking mesto i stan i u finansijskom smislu odvajaju kao dva zasebna objekta (što oni suštinski i funkcionalno defakto i jesu), i postižemo situaciju da svako plaća tačno ono što želi da poseduje.
    Ukoliko bi sada “Grad snosio trošak”, to bi u suštini značilo da trošak snose svi građani (poreski obveznici, stanari drugih zgrada…) od kojih velika većina nema nikakve veze sa tim parkingom.
    Treba imati u vidu da postoje realni i poveliki troškovi parkiranja (pre svega cena zemlje na kojoj se nalazi parking). Parking ima svoje korisnike, i ne postoji razlog da Grad njima poklanja parking, odnosno da tu veliku realno-postojeću cenu preliva na društvo u celini.

    • Dragane, čitaj pažljivije. Sam si lepo citirao, ja ću samo da naglasim bitno: “… pošto je grad propustio da graditelje POSLOVNOG prostora …”
      Dakle, ne STAMBENOG. Cena stambenog prostora ne bi bila opterećena cenom izrade parkinga, već cena poslovnog prostora.

    • U pravu si, izvinjavam se, ispisah po inerciji jer se mnogo često pominje i taj “problem” sa “nedostatkom” parking prostora ispred zgrada, i prilično sam siguran da ga ima i u tom kraju.
      Poenta ostaje, nije bilo potrebe da graditelji poslovnog prostora budu opterećeni parkingom, jer poslovni prostor nema suštinske veze s parkingom, a ko želi da parkira jer dolazi automobilom na posao, neka iznajmi sebi parking mesto. A stanari onda mogu i treba da uživaju u parking mestima koje su hteli-ne hteli kupili kupujući stan.

    • Ne slažem se. U urbanoj kulturi grada se podrazumeva da se koriste kola. Tako je logički zaključiti/preduprediti da će zaposleni nekog radnog mesta dolaziti kolima na posao i da će ta kola negde morati parkirati (kao i sa stanarima). I da je onda obaveza istog da im to obezbedi. Na fonu tvog argumenta, i zaposleni bi mogli da sami plaćaju poslovni prostor u kojima im se nalazi posao, jer se u suštinskom smislu radnja koju tamo rade (obrađuju kredite npr.) razlikuje od obitavanja u tom prostoru…

      ..Karikiram malo naravno…ali to je suština. Može se logički pretpostaviti određena potreba i takođe rešiti. Dakle, ako hoćeš, i kola kojima dolaziš na radno mestu su takođe deo tog radnog mesta (jer si nima došao i otišao sa radnog mesta). Gradskost pretpostavlja mobilnost i taj fakat mora da se kalkuliše (kao što robna kuća sa tim kalkuliše kad gradi svoj prostor, jer predviđa da će kupci doći kolima)..tako i ovo…

    • Nisam primetio karikiranje, pošto radim od kuće :). A i inače ti je poređenje promašeno, kada sam radio u ofisu, moj poslodavac je zahtevao da sedim tamo dok radim, a niko nikad nije zahtevao od mene da na posao dođem na ovaj ili onaj način.
      Al da se vratimo na temu.
      Urbana mobilnost se pojavljuje u raznim oblicima, vožnja automobila je samo jedan od njih, i to ubedljivo najskuplji sa aspekta upotrebe prostora. E sad, možda se tebi podrazumeva da čovek treba baš na taj način da se kreće, ali to je tvoja stvar, ti svoju zgradu slobodno opaši parkingom, kao i ta robna kuća, ako već misliš da ti se to isplati. Međutim nema nikakvog razloga da se bilo ko drugi povinuje tvojim subjektivnim stavovima. Ako je neki poslovni subjekt proračunao da mu je neisplativo da poklanja zaposlenima strašno vredno zemljište samo da bi od svih načina kretanja odabrali baš vožnju automobila, on ima puno moralno pravo na to, a ti eventualno možeš da rešiš da ne radiš kod njega jer ti se to ne dopada. Ili da – jednostavno – platiš sam sebi parking. Ionako će taj poslodavac da nam ponudi veće plate jer je uštedeo na parkingu :).

  • PISMO UPUĆENO 15.11.2015
    Kome: Gradonacelniku Beograda

    Pitanje: Поштовани градоначелниче,после низа безуспешних позива за помоћ другима обраћам се и Вама први пут у нади да ћете помоћи де се реши проблем који нас тишти већ дуже време,а тиче се грађана који живе у 21 блоку на Новом Београду.

    Већ неколико година у нашем блоку влада саобраћајни хаос.Због поволјне локације бројни грађани који не живе и не раде у 21 блоку сваки дан од раног јутра па до вечери паркирају своје аутомобиле у блоку и одатле иду далје градским превозом.Та ситуација нас јако фрустрира,ем имамо проблеме да нађемо паркинг за своја возила ем ствара се прави саобраћајни хаос пошто наша инфраструктура нема капацитет за толики број возила.Да не поминјем свакодневне свађе и сл.Решпење је врло једноставно МОЛИМО ВАС ЗОНИРАЈТЕ НАШ БЛОК макар плавом зоном и то ће преполовити број возила,а град ће преко паркин сервиса имати више новца.Паркинге које сте направили у бул.Зорана ђинђића нису поправили ситуацију и неће ако и нјих не зонирата.У нади да ћете помоћи срдачно Вас поздравлјам Здравко Јеркић бул.Михаила Пупина 23/12 Нови Београд

  • Nisu problem samo poslovne zgrade bez parkinga, BelExpoCentar pravi mnogo veće muke komšijama jer organizuje tehno žurke i koncerte čiji posetioci okupiraju sva slobodna mesta kod okolnih zgrada do 6 ujutro.

    Beogradska Arena kada se napuni do maksimuma (na primer utakmice KKCZ u Evroligi) zakrči sva parking mesta u prečniku od 2-3 km i ako se vraćate iz grada nema šanse da se parkirate bilo gde u blizini svoje zgrade. Mislim da će ova nova parking mesta umesto zelenih ostrva malo ublažiti taj problem.

    A što se komšija u Bulevaru Zorana Đinđića tiče, može da se zonira parking u njihovom dvorištu, ali da cena za posetioce bude veća nego u Bulevaru i da oni dobiju besplatno parkiranje samo u svom dvorištu a ne u Bulevaru. Mogla bi za njihova dvorišta da se iskoriti zona za Buvljak pošto je cena 50 din na sat, a u plavoj 30 din na sat.

  • Kao neko ko živi kao podstanar u ovom kraju i nije prebacio adresu ja ne želim da moram da plaćam parking ispred zgrade gde živim. Kada su krenuli da grade taj parking ja sam očekivao da će novi prostor biti besplatan za parkiranje jer kakav mi je to luksuz da mi auto ceo dan stoji na suncu parkiran dok mu se elektronika lagano topi? Neka izvole i naprave nadzemne i podzemne parkinge sa spratovim i krovovima kada su tako sposobni. Ovaj livada-parking će u stvari najviše koristiti posetiocima sportskih događaja u Areni koji naprave totalni haos svojim divljačkim parkiranjem kada se dešava nekakva utakmica. Ljudi koji su svaki dan dolazili na posao će koristiti iste šeme i mesta za parking kao i inače.

  • Ovaj pedlog je jako loš. Zašto bi npr. gosti stanara okolnih zgrada plaćali 285 dinara dnevno parking? Zar se u svetu ne praktikuje naplata parkinga kroz parking zone samo u svrhu rasterećivanja gužvi u opterećenim delovima grada, centru uglavnom? Zar ne bi bilo najbolje da ova nova parking mesta budu besplatna? Da li je plan parking servisa da se na kraju u celom Beogradu naplaćuje parking? Zar nije bezobrazno naplaćivati parking npr. na čuburi u nekim sporednim ulicama?

  • Mogu Vam reći da do sada nije bilo mesta za parkiranje, a nema ga ni sada. U međuvremenu, potrošene su silne pare građana, i srušeno mnogo zelenila, koje su pretvorili u beton. I posle svega toga, ni gradska vlast nema prihoda od parkiranja, ni građani a ni zaposleni neki red ili udobnost života. Vlast nikako da shvati, da su porezi toliki, da ih niko više ne može plaćati i da su uzaludni pokušaji da se otme nešto čega nema.

  • Samo jedna mala napomena koja nema mnogo veze sa sustinom: Iako je nakon procitanog teksta jasno da se misli o Beogradu, mislim da bi to ipak trebalo da bude jasno naglaseno. Evo, ja sam naprimer otvorio tekst misleci da se radi o nekom problemu na istoimenom bulevaru u Nisu.
    I da me neko ne shvati pogresno, nemam nista protiv Beograda, naprotiv. Samo molim za potpunost informacije. Unapred hvala 🙂

  • pronosim post jednog mog prijatelja. bio je jos ostriji, malo sam esitovao…
    “U stvari, ovo je samo nastavak ideje DS-a, kakao legalno pljackati i otimati pare od naroda. Umesto da predlozi resenje, koje bi bilo besplatno i pravicno za sve vozace, Dosta jebi lo, primenio je apsolutno najgore resenje po vozaca a najbolje po politicare (drzavu). Ne samo sto bi Dosta jebi lo (kada bi samo mogli, a vi razmislite hocete li im dozvoliti to) prosirilo parking zonu na ceo Novi Beograd, vec bi i stanarima – vozacima, nametnulo pored haraca za parikng i obavezu da dokazuju gde zive… Jednom recju – BEDNO!
    Ovakvo resavanje problema je karakteristicno za LOPOVE, kako ove koji su vladali, tako i ove koji su na vlasti. Posto Dosta jebi lo, pretenduje da bude neka kvazi opozicija, mogli su da stave prst na celo i predloze daleko bolje resenje, kao na primer:

    Umesto plave zone, uvesti crnu zonu. U Crnoj zoni zonirati nekoliko hiljada parking mesta, iskljucivo za poslovne objekte. Zatim, svakoj poslovnoj zgradi u okviru crne zone, dodeliti odredjeni broj pakring mesta, rezervisanih za zaposlene. Onda doneti uredbu po kojoj svaka poslovna zgrada koja nije obezbedila parkiranje na svojoj parceli, mora da placa zakup parking mesta, po jedno za svakog zaposlenog.

    Deluje logicno. Zar ne? Neke firme ce platiti. Druge ce se preseliti tamo gde imaju bolje uslove za poslovanje.

    Time se postize nekoliko stvari:

    1. Obican gradjanin nece morati da placa nista.
    2. Trosak ce biti prebacen na one koji mlate pare i guraju ih nogama u dzakove (Raifaizen, Grawe, Microsoft i ostala ekipa iz kraja…)
    3. Poslovne zgrade koje nemaju parking, morace da smanje cenu rente, ostanu bez klijenata, ili smisle neki treci nacin da rese problem koje su realno same stvorile…”

  • Pišem svoj prvi komentar kao neko ko je glasao za Vas i ko se iskreno nada da ćete nešto promeniti.
    Pratim sajt i povremeno pročitam autorske tekstove (i komentare), ali sada moram da napišem da sam prilično razočaran tekstom jer mi liči na neki od tekstova suprotne strane – poprilično je nestručan, i kao da je mu jedini cilj da običnog građanina usmeri protiv sadašnje vlasti (da se razumemo, svi treba da budu protiv sadašnje vlasti). Razočarenje je nastupilo nakon čitanja komentara i razgovora o ovom tekstu sa osobom koja se upravo ovim temama bavila veći deo života, i koja je i dala ocenu da je nestručan. Prenosim neke bitne stvari u nameri da one budu jasnije čitaocima:
    “- Stanari imaju pravo na besplatno parkiranje u okviru zone u kojoj stanuju,”
    “- Parking servis ne obeležava parkirališta vec Sekretarijat za saobraćaj u okviru Gradske uprave grada Beograda.”
    “- Parkirališta izvan regulacionih linija ulica nisu u nadležnosti tehničkog regulisanja Sekretarijata.”
    “- Da li treba obeležavati nove zone je stručno pitanje, Parking servis samo ima korist od naplate i mesečnog plaćanja stanara kojima nije osigurano parkiranje.”
    “- Drugo je pitanje da li treba širiti zonski sistem od koga grad ima korist ali ne i uvek stanari. Naravno i Parking servis ima korist jer dobija deo sredstava, ali i obavezu da ih održava.”

    • “Stanari imaju pravo na besplatno parkiranje u okviru zone u kojoj stanuju” – kakva je ovo glupost? Da li sam ja dobro shvatila da vam je ovo rekla “stručna” osoba?

    • Ana, ukoliko vam se ne svidja ovaj sajt – napustite ovo mesto. Tekstove Djb nazivati glupim i nestručnim – krajnje je neprimereno. Mislim da je došlo vreme da se vaša skupina botova dislocira odavde, i da ukoliko nemate konstruktivan i dobronameran komentar – potražite neko drugo mesto poput sajta informera, kurira i sl.

    • Da li se to sada obrće situacija? Moj komentar je bilo pitanje upučeno prethodnom komentatoru koji je rekao da mu je stručna osoba rekla tvrdnju koju sam navela. Sam tekst uopšte nisam ni komentarisala, učinio mi se dobar predlog iznet u njemu, ali ne mogu da se potpišem ispod toga jer nisam stručna za te stvari. Ali vi ste moj komentar odlično razumeli, sigruna sam, tako da ne shvatam zašto se obračunavate sa mnom, Zapravo, možda i shvatam.

    • Ana, samo se ŠALIM ! Zaista – šalim. ostavio sam ti post Iz dva razloga. Prvi, da vidiš malo i sama kako je to kada nekog svog “kolegu”, posetioca ovog sajta – nazoveš botom, samo zato što kritikuje (da bi skrenuo pažnju na potrebno – za popraviti, korigovati) bilo tekstove bilo sam Djb. A drugi razlog Ana – jeste nepravda prema tebi učinjena od strane Djb. Zaista su se ogrešili o tebe i, moram priznati, potpuno sam se iznenadio njihovim odlukom da te “kljucnu”. Bilo koga da, ali tebe, gde će im duša… Nisi to zaslužila, ali to i nemoj shvatiti lično. Jer, pitanje je ko ti se u tom trenutku obratio u ime pokreta, da li prati ili ne sva ta postovanja, itd. Meni je to malo sam zasmetalo, ta mala, da je tako zazovemo, nepravdica prema tebi – i zato sam (sarkastično) s namerom postavio taj moj post.

    • Nije to tako bitno, štavište, mogla bih taj njihov gest da shvatim i kao kompliment, jer znači da sam bila prilično ubedljiva u svom komentaru. U svakom slučaju, drago mi je da smo se razumeli, malo sam se i iznenadila vašom empatijom. U pravu ste, možda sam ponekad bila suviše stroga prema onima koji su kritikovali pokret, ali ja nikada nisam upotrebila reč bot. Zapravo botova na ovim stranicama ima samo dvoje, njima se nikada i ne obraćam, oni i ne mogu da me iznerviraju.

  • ДАНАК НЕПРОМИШЉЕНОСТИ

    Зашто би становник Беча, Барселоне, Берлина, итд., користио приватно превозно средство, када му је много конформније, удобније и пријатније пре свега, затим економичније, и на крају савесније – нарочито са еколошке тачке посматрања – кориситити метро или дуго шинско средство, чије брзне далеко надилазе друмски саобраћај!? Тиме што постоје неке градске тачке паркирања, никако није недостатак, већ напротив, предност, чиме је строги центар, његова културно-историјска целина, града колико-толико поштеђен. Ово се односи на данашњу постојећу градску констелацију.

    Дакле, аутор текста прави почетничку грешку тиме што проблем решава од последице, уместо да, како логика налаже, почне од узрока. Капље нам чесма и уместо што дотични подмеће чашу или неки други предмет за ублажавање непријатног звука, потребно је променити вентил.

    Урбанистички план друга Емилијана стар је нешто више од једног века. Београдска аутентичност највише дугује несвесном “немару” и непланском ширењу града, наравно и самом карактеру његових грађана. Али то рађа одређене фунционалне проблеме. Београд нема Пантеон, који је подигао Агрипа у I веку прен нове ере, око кога су се прострли хиљадугодишњи тргови, нити Перклов Акропољ, нити се код нас догодила ренесанса, што наше грађевине ставља у ред веома, веома младих. Суштина јесте у томе да је град градио себе самог. На пр. парк на Ташу јесте био простор гробља, које је касније премештено, поставши Централно гробље. И данас ту, на дубини метар, два, пребивају мошти многих непресељених, по којима газимо. Грађевине, споменици културе, урушавају се пред очима свију. Немарности је исувише!

    Познато је да на периферијама, рецимо Лондона, живе старе, аутентичне породице, затим финасијски капиталци, а да је центар града “нехуман” за живот и тиме претежно преквалификован за пословну намену. Код нас је обрнуто. Отуда се поставља питање откуд тај пејоративни и инвективни израз “дошљаци”. Неко из Београда вређа неког другог из Београда само зато што живи на другој локацији, а пошто имамо обиље послова, и нема трага централизма, доживљавамо и то да полицајци путују из Лесковца, сваки други дан, у Београд на дужност! Да није толико озбиљно, било би заиста смешно. Друга ствар, тиме директно ударате на бирачко тело, јер већина нашег становноштва јесте сиромашно и чека промене. Чему такво етикетирање и стигматизовање нашег народа!?

    Живот је једном дат. Дефинисан је временом. Непоновљив је. Неко ко живи на периферији града, било којој, има троје деце, (узмимо Бановце, Врчин и сл. за пример) подели превоз са пар комшија и стигне до одређене “градске тачке” за врло кратак период. Тај период би се, користећи трагикомични јавни превоз, мултипликовао за три, четири пута. То значи да неко може свој живот (време које поклања накарадном систему клацкајући се аутобусима) препустити незаситим политичарима у руке или га узети у своје. Човек који је рођењем победник, кога економска тиранида у Србији мрцвари до ванљудских граница, чија се егзистенција рефлектује у античкој причи познатој као Дамоклов мач, сада треба да на све то да дневно поклања неколико сати свог живота. Да не говоримо о условима високих и ниских температура. И сад, приде томе, да плате 285 рсд за једнодневни паркинг. Понашате се као да живите у некој земљи Скандинавије, или Болије сур меру, а пишете о Србији и Београду. Проблема има, преголеми су, решити се морају у блиској будућности, али никако преко леђа и новчаника пренапаћеног грађанства.

    Пренебрегнута је чињеница да многи паркирају возила у ТЦ Ушће и на простору градске целине Ушћа. Заиста је неопростиво окривити грађанство за тако нешто, а не 26 година вршљања у пљачкања ове земље и њених становника.

    У гаражи Земун градски аутобуси раде читаву зиму, то јест остају упаљени на паркингу преко целе ноћи, јер би у противном за ново паљење чекали пролеће. Све ово имплицира унутрашњу загађеност аутобуса, који се ретко сервисирају и чији издувни гасови директно завршавају у унутрашњости, међу путницима.

    Никола Добровић, по узору на Ле Корбизјеа, преотевши идејни план од Драгише Брашована, даје нацрте, претежно ортогоналне, за потребе екстензије града. Читав Нови Београд изграђен је на песковитом тлу. Када су се подигле обалоутврде на Дунаву и Сави и тиме спречило изливање ових река, тако обезбедивши грађевинско земљиште, небројано много тона земље је насипано на градском простору Нови Београд. У таквим условима, при фундирању грађевина, побијају се шипови. Изградња гаража, поготово ако се изме у обзир релевантни период, увећала би вишеструко трошкове изградње. Ни то не зна аутор текста!

    Београд на води, безочна и у светским аналима ванредна отимачина од (Бео)града и (Бео)грађана, само ће још више допринети саобраћаном галиматијасу. Опомињу и сада, као што смо и увек имали људи од мисли и пера који су опомињали и онда, да ће размере катастрофе бити немерљиве. Дакле, грађани који паркирају возила на Новом Београду никако не мог бити криви ни за шта, нити има смисла да се над њима спроводи наплата паркирања. Наше комшије које живе у блоковима и који трпе навалу возила морају наићи на разумевање и проблем се мора решити што пре и на задовољство свих.

    Неки градови поседују подземни саобраћај и мноштво подземних гаража. Неки вам пак аутоматски скидају са платне картице одређену своту новца, ако сте којим случајем зашли у одређену зону у времену када је то забрањено. За све поменуто неопходан је одређени степен цивилизацијске свести, политичке и друштвене воље и повољних околности које неминовно томе претходе. Катедрале се зидају више стотина година, неке и по хиљаду, али се њима цео свет диви и пред њима остаје безречан и петрифициран.

  • Sramotan predlog! Bio sam veliki simpatizer ovog pokreta, ali ovakve ideje su jezive i imaju prizvuk sadašnje vlasti, što je nedopustivo!
    Radim i živim u navedenom bloku, ali mi je adresa kao i svim ostalim “dođošima” na nekoj drugoj lokaciji, što je jš jedan problem koji bi buduća vlast trebala regulisati (pojednostavljenom procedurom izmene prebivališta i adekvatnim zakonskim rešenjem), ali to sada nije tema. Zoniranje za stanare mora biti izbegnuto po svaku cenu, ne samo na Novom Beogradu, već u celom gradu, sa izuzetkom centralnih zona. Kao što je više ljudi navelo, to nije samo za stanare, veći za njihove goste, i nije pravedno stavljati takav namet koji odvraća ljude od međusobnih poseta i otežava svakodnevni život.
    Predlog čitaoca Mirka deluje mnogo razumnije i od aktuelnog rešenja, a pogotovo od ovog vašeg, s tim da bi realnije bilo da svaka firma mora da zakupi 1 parking mesto na 2 zaposlena, a ne na svakog, jer budimo realni ne dolaze svi autom na posao, a ni firme ne treba dodatno opterećivati nametima ako to nije apsolutno neophodno, nevezano što se ovde uglavnom radi o velikim i moćnim kompanijama.

  • Како се решавају саобраћајни проблеми у градовима:
    Корак “0”. Потребно је сваког Београђанина анкетирати о његовом кретању, као при попису становништва, од врата до врата, уз најаву кампање – припрему.
    Где стварно живиш, куда идеш, када и сл. радним данима, викендом, …пре подне, по подне, на који начин идеш и др. Да ли имате путнички ауто, један, два …и сл. Креирају се расподеле кретања: просторна, временска, према сврси, видовна (модална) и сл.

    Невероватно је да ово питање нико никад није питао Београђане, а ово је основ за инжењерско решавање питања јавног превоза (пројектовање линија), проблема капацитета паркирања, формирања тарифа и др. Ето идеје за неко следеће време, надам се што скорије. Ако треба нешто опширније на ову тему, радо ћу дати сугестије.

  • Lepo je da je krenula polemika o ovom problemu, jedino mi se ne sviđa što mnogi svoje predloge smatraju genijalnim, a tuđe bezvrednim, a takvim stavom se ne može doći do rešenja.
    Radim već 4 godine u 29. bloku i problem parkiranja je svake godine sve veći. Svi smo se nadali da će izgradnjom parkinga u Bulevaru Zorana Đinđića problem biti rešen, ali su onda uvedene zone koje su za sad promašaj.
    Nije mi jasno zašto grad nije probno pustio par meseci da se parking ne plaća i na osnovu iskustva sagledao da li je to rešenje?
    U toku ovih par nedelja od kad je parking napravljen, a nije se naplaćivao, unutar bloka se primetio veliki boljitak.

    Verujem da će grad uskoro morati da ukine naplatu parkiranja na novoizgrađenim parkinzima.

  • Problem oko parking mesta trebalo bi rešavati sveobuhvatnije. Pošto je zoniranje davno uvedeno, i teško da bi se sad nanovo moglo ukinuti, trebalo bi da se uvede u sve one delove grada gde je koncentracija komercijalnog sadržaja, kao i poslovnih zgrada velika. Jer ljudi će jednostavno uvek iskoristiti mogućnost da nešto ne plate, ako ne moraju.
    Napominjem da živim u Profesorskoj koloniji na Paliluli, koja nije zonirana. Od nekad prelepog mirnog kraja u centru Beograda, pretvorena je u javno parkiralište..A zašto? Zato što od mog stana do Skupštine Srbije, Tašmajdana, Politike, Pravnog fakulteta treba 10 minuta pešaka. I naravno, brdo zaposlenih se kod nas parkira, kao i celo Pančevo i delovi grada koji gravitiraju ka Dunavu. Zašto bi ljudi plaćali parking, ako kod nas ne moraju. Mislim da je jedan od glavnih razloga što ovaj deo nije zoniran taj što je neposredno iznad cela gradska uprava, na ćošku 27. Marta i Starine Novaka, i svako jutro ih gledam kako ostavljaju kola ispred moje ygrade i penju se uz Starine Novaka na posao..
    Dok se tako razmišljanje, u fazonu -samo da sebi namestim da mi bude bolje i jeftinije, a za druge me baš briga- ne promeni, nećemo moći mnogo da uradimo u ovom gradu. A takođe, da napomenem i da sam se žalio u Sekretarijatu za saobraćaj, nekoliko puta, i pisao mejlove. Naravno ništa se nije desilo Ali sam primetio da zaposleni sa kojima sam pričao tamo, uopšte nisu iz Beograda, što se vidi po akcentu. Da li oni koji su juče došli u Beograd, i zaseli u javne službe, mogu da znaju sve probleme i finese jednog velikog grada? I da ih je uopšte briga da probleme rešavaju? Pa oni prvo treba da nauče ulice u kraju u kom žive..

  • Slažem se sa predlogom. Iz mog iskustva zoniranje je pomoglo da se smanji gužva i smanji prenatrpanost. Stanarima naravno se manje naplaćuje (ako ovde u specifičnom slučajuu uopšte). Ovo što Dušan piše nije ništa novo. To je rutinska praksa, govorim iz iskustva u centru Valjeva. Sad kad studiram u BDG, ovde gde živim kod Paviljona, mesto nije zonirano i ima dosta gužve…

  • Slažem se sa predlogom u tekstu, a isto sam pre 2-3 godine i pisao Šapiću.
    Samo bih ga još i “pojačao”: Ko poseduje garažu nema povlasticu za parkiranje napolju, neka plati punu cenu 285d/dnevno. Zašto? Ispod bloka je bar 1/3 garaza prazno i time bi se vlasnici primorali da ih privedu nameni-ili da ih iznajme ili da svoja kola parkiraju unutra a ne napolju jer ih mrzi da izađu iz auta, otključaju garažu, uparkiraju i na kraju zaključaju vrata garaže.

  • Ovde se mogu pročitati različita mišljenja o temi uvođenja zona u nekim delovima grada, predlozi boljih rešenja, kao i slaganje ili neslaganje sa predlogom DJB.

    Uglavnom se slažem da stavom da tehničke probleme treba da rešavaju stručne službe grada. Druga je stvar što nisam siguran da mi imamo dovoljno stručne ljude u tim stručnim službama. Te službe već godinama ne umeju da sinhronizuju semafore ovde na Novom Beogradu, što smatram jednostavnim poslom, a kako bi mogli uspešno da rešavaju složenije probleme kao što je zoniranje grada? Nikako, naravno.

    Međutim, glavni problem nije u načinu rešavanja zoniranja, već u tome što se gradska uprava ne postavlja kao uprava koja brine o građanima i njihovim potrebama, već kao o potrošačima kojima treba nametnuti još jednu taksu – taksa (l. taxare proceniti, nl. taxa, fr. taxe)
    1. zvanično proisana cena (hleba, mesa, vožnje autom itd.); 2. vrsta posrednog tarifskog poreza: dažbina, pristojba, zakonom utvrđena suma novca koju je potrebno položiti u taksenim markama ili novcu da bi se neka stvar, napr. molba, moglauzeti upostupak, ili da bi nešto moglo stupiti na snagu (prenosna taksa,nasledna taksa itd.); taksa stole (nal. taxa stolae) utvrđena, nagrada kat. svešteniku za pojedine svešteničke radnje.

    Kada sam se obratio korisničkom servisu Parking servisa sa pitanjem zašto se stanarima naplaćuje parking u ulici u kojoj stanuju, sagovornica je insistirala da svo zemljište oko stambenih zgrada pripada gradu Beogradu i da grad Beograd ima pravo da naplaćuje korišćenje tog svog, gradskog zemljišta.

    Ako je zaista tako, onda uskoro možemo očekivati da grad Beograd proglasi i vazduh oko stambenih zgrada gradskim vazduhom na koji bi građani morali da plaćaju taksu.

    Ne osećam da gradska vlast grada Beograda brine o svojim građanima. Parking servis je samo jedna od poluga kojima gradska vlast maltretira građane Beograda. Zato gradsku vlast treba promeniti i pružiti drugim ljudima šansu da posao upravljanja gradom rade bolje i u interesu građana.

  • Kao stanar bloka 21 kazem da je pisac clanka u pravu. Odkako je uveden parking koji se placa ima dosta mesta za parkiranje a nastao je haos ispred zgrade Bul Zorana Djindjica najveci ispred brojeva 12, 20.22.24_26.28 jer su tu lokali. ZA stanare nema mesta pola grada parkira ovde jer je besplatno.Parkiraju se bahato, jedni druge zagradjuju i trube sirenama od 9 ujutro do 17h popodne tako se dozivaju i te je boravak u stanovima postao nesnosan zbog buke.Česte su i tuce i svadje zbog parkiranja. Da bi se ovo sprecilo treba kaznjavati bahato parkiranje i naplacivati parking onima koji tu nezive.