Autorski tekst Vojvodina Ekologija

Veliki bački kanal – crna tačka Evrope

Posle višedecenijske nebrige o Kanalu DTD, građani Bečeja su se obradovali kada su prošle godine ugledali mašine koje su započele izvlačenje mulja iz kanala. Naime, problem zagađenosti Velikog bačkog kanala vuče se već dugi niz godina i za njegovo rešavanje zainteresovana je i Evropska unija i čije su članice više puta pokazivale dobru volju da pomognu u pronalaženju rešenja.

Veliki bački kanal - mulj
U mnogim studijama se navodi da je zagađenost VBK jednaka zagađenosti fekalnih voda. Ono što je zabrinjavajuće pokazalo je desetogodišnje istraživanje primarijusa dr Miomira Milojevića, bivšeg načelnika Grudnog odeljena u bolnici u Vrbasu, koje je dokazalo da postoji uzročno-posledična veza bolesti i života pored kanala. Istraživanje je potvrdilo sumnje građana Kule, Vrbasa i Srbobrana da ljudi koji žive pored VBK masovno oboljevaju od karcinoma. Ovakvo istraživanje nije vršeno za stanovnike koji žive pored VBK u Bečeju. Uzimajući sve ovo u obzir razumljiva je bila radost ljudi u Bečeju kada su ugledali čišćenje kanala u kojem su se njihovi očevi nekad kupali, a dedovi pojili krave i konje, a oni sad ne mogu ni ribu da pecaju. Njihova radost ubrzo je utihnula jer im nije bilo jasno zašto se mulj ostavlja pored kanala umesto da se odmah nosi. Mulj je stajao bezmalo godinu dana na 15 metara od prvih kuća, na 5 metara od dečijeg igrališta i na samoj takozvanoj bečejskoj “stazi zdravlja“. Zabrinjavajuća su sva ova istraživanja, kao i to da se više od 20 godina u kasnu jesen kada bi fabrike pojačale puštanje otpadnih voda u VBK dešavao pomor riba koji su građani zvali „zaguš“. Zaguš bi se najduže zadržavao u ovom delu VBK pre puštanja u reku Tisu, zabrinutost građana za sopstveno zdravlje kao i zdravlje svoje dece deluje sasvim opravdano.
Ovih dana konačno je krenulo uklanjanje mulja sa obale kanala, ali odlaganje istog se vrši tako što se popunjava površina koja se takođe nalazi u naseljenom mestu. Bivši predsednik opštine Kula i član radne grupe za revitalizaciju kanala Svetozar Bukvić kaže: „Posao ne može da se uradi na prečac, jer je kanal degradiran 150 godina. Nauka će morati da da svoju reč, jer je to takvo zagađenje kakvo zemaljska kugla ne pamti. Oni koji budu učestvovali u čišćenju kanala biće heroji!“ Vanja Barišić Joković nekadašnja portparolka “Vojvodina voda” je između ostalog još 2007.godine izjavila sledeće: “ Da bi se odredila tehnologija odmuljavanja, potrebno je završiti analize i provere sastava mulja. Tek tada će se znati kako deponovati izvučeni mulj. Preciziranje muljne sedimentacije je ključan rezultat i određuje gde će se kopati rupe, kako će se zemljište zaštiti od oceđivanja uskladištenog mulja, kojim vrstama drveća i zelenila će se naknadno pošumljavati teren nad deponijom i da li će mulj sa pojedinih deonica morati biti sušen, briketiran pa spaljivan u posebnim pokretnim postrojenjima.“
Sa pravom se pitamo šta je nauka rekla o sastavu mulja? Kao i da li i kolika opasnost postoji za stanovnike Bečeja zbog načina na koji se odlaze mulj? Da li zbog sitnog profita neko reskira budućnost i zdravlje naše dece?

Pokret “Dosta je bilo – Saša Radulović”

Odbor u Bečeju

DJB Vojvodina

Komentar

Klikni ovde da postaviš komentar