Autorski tekst Vojvodina Zdravstvo Sport

Novi Sad: Bez sportske medicine u domu zdravlja

Dom zdravlja Novi Sad je jedini dom zdravlja koji je počeo dosledno da primenjuje zakon donet 2005.godine, a i to tek nakon upozorenja Državnog revizora. Šta time dobijaju, a šta gube Novosađani? Pa, dobijaju Gogoljevog “Revizora”, potpuni haos i bunt pacijenata, kao i sumnju u postojanje privatnih interesa usmerenih na urušavanje državnog zdravstva. Gube sportske lekare u Domu zdravlja. Lokalni portal 021  juče je objavio vest da se ukida odeljenje sportske medicine, jedino u gradu, i da više neće pružati usluge deci i odraslima o trošku obaveznog zdravstenog osiguranja, zato što je revizor utvrdio da specijalista sportske medicine nije mesto propisano sistematizacijom radnih mesta i da takve usluge pacijentima ne smeju da se pružaju u toj ustanovi. Više o tome na linku Tekst portala 021

Brojni su negativni komentari građana, koji u ovome vide sumrak zdravstva i sumnjaju u upletenost politike i privatnih interesa. Apsurd je kako postići stanje ličnog zdravlja bez bavljenja sportom u svakom životnom dobu? Amatersko bavljenje sportom, redovna rekreacija, jesu uslov zdravlja i prevencije bolesti. Pošto su sportske povrede podrazumevajuće kod bavljenja sportom, uvođenje plaćanja lečenja u tom slučaju, predstavlja osujećenje prava na zdravlje, odnosno to podstiče građane da odustanu od bavljenja sportom u rekreativne svrhe. Potrebno je da svi imamo izabranog lekara sportske medicine. U slučaju povrede izostavljanje tretmana kod lekara specijaliste sportske medicine povećava rizik od nastanka komplikovanih daljih promena, koje mogu biti veoma česte, nakon neadekvatnog lečenja mišićno tetivnih i koštano zglobnih povreda, a pacijenti sa takvim tegobama postaju veoma česti korisnici obaveznih vidova zdravstvene zaštite. Pacijenti koje nije tretirao sportski lekar zato mogu da imaju znatno veći broj izostanaka sa posla, usled bolovanja, kao posledice promena nastalih neadekvatnim lečenjem povreda tokom bavljenja sportom u školskom uzrastu ili kasnije.

Da li je sport luksuz, privilegija imućnih? Ovako kako je propisano važećim Zakonom o zdravstvenom osiguranju (čl. 61. st. 1. al. 17) i nacrtom novog Zakona o zdravstvenom osiguranju (čl. 110. st. 1. al. 17) on to izlgeda jeste. Ovakvo pravno rešenje je suštinski u suprotnosti sa pravom na zdravlje kao bazičnim ljudskim pravom, priznatim svim značajnijim međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima, a i našim Ustavom u kojem u članu 68 jasno piše da svako ima pravo na zaštitu svog fizičkog i psihičkog zdravlja. Ovakvo zakonsko rešenje je u koliziji ne samo sa zdravim razumom i osnovnim principima medicinske nauke, nego i sa drugim zakonom koji uređuje ovu oblast – Zakonom o zdravstvenoj zaštiti kojim se u članu. 18, deo 3. pod naslovom predviđa: „Republika kao opšti interes u zdravstvenoj zaštiti obezbeđuje: …2) promociju zdravlja u skladu sa programima zdravstvene zaštite i obezbeđivanje uslova za sprovođenje posebnih programa za očuvanje i unapređenje zdravlja; (nacrt Zakona o zdravstvenoj zaštiti isto predviđa u čl. 19, st. 1, al. 2).

Nije li bavljenje rekreacijom i sportom aktivnost u cilju promocije zdravlja? Terapijom pokreta tela podiže se korist za celokupno zdravlje, sprečava metabolički sindrom, kardivaskularne i onkološke bolesti. Kakva su svetska komparativna iskustva? Zemlje EU (Italija, Holandija, Norveška) uvode još 1997. sportsku medicinu u državne medicinske ustanove kao redovnu uslugu. Velika Britanija 2005. takođe. Australija uvodi sportsku medicinu kao podršku odraslima u redovnom bavljenju sportom i ima odlične statističke rezultate, koji je opravdavaju.

Pokret „Dosta je bilo“ insistira na poštovanju Ustava i smatramo ne samo da svako ima pravo, nego da delatnost sportske medicine umanjuje kasnije visoke troškove koji bi nastali na drugim vidovima obavezne zdrvstvene zaštite (ortopedske, kardiovaskularne, onkološke). Drugačije organizovan budžet ima mogućnosti da ovo finansijski obezbedi svima. Predstavnici pokreta „Dosta je bilo“ su učestvovali u javnoj raspravi o nacrtu spornog zakona u Skupštini Vojvodine 17. januara i dostavili pismeni predlog amandmana na nacrt Ministarstvu zdravlja RS. Ukoliko Ministarstvo ne prihvati iznetu argumentaciju, ubeđeni u ispravnost ovog stava i značaj ovog pitanja za sve građane Republike Srbije, svoju političku borbu ćemo nastaviti u Narodnoj Skupštini prilikom usvajanja Zakona o zdravstvenom osiguranju.

Aleksandar Zelenski, poslanik u Skupštini AP Vojvodine
Poslanička grupa pokreta „Dosta je bilo“

DJB Vojvodina

Komentariši

Klikni ovde da postaviš komentar