Prenosimo

Radulović za Betu: Ovo je DJB strategija za predsedničke izbore

Predsednik ”Dosta je bilo” Saša Radulović u odgovorima na pitanja novinara agencije ”Beta” dao je uvid u strategiju koju DJB priprema u susret predstojećim predsedničkim izborima. Intervju vam prenosimo integralno i u celosti.

– Kako bi opozicija trebalo da nastupi na predstojećim predsedničkim izborima, s jednim ili više kandidata, i zbog čega?

Skupština Slobodne Srbije je izašla s idejom da se umesto da se opozicioni predsednički kandidat bira u nekim dogovorima iza leđa naroda, organizuju izbori za najboljeg opozicionog kandidata, pa da opozicioni glasači odrede ko je najbolji kandidat da pobedi predsednika SNS-a.

DJB se u principu slaže sa ovim, samo bismo napravili jednu “malu” modifikaciju. Organizacija nekih predizbora u opoziciji je praktično nemoguća iz mnogo razloga koji su očigledni. Sreća pa već postoji “prvi krug predsedničkih izbora” koji upravo služi kao predizbor za prave izbore koji se dešavaju u drugom krugu između dva kandidata sa navećom podrškom u birčkom telu. Samo još da to svi zajedno promovišemo.

Da bismo pobedili predsednika SNS-a, potrebno je da dođemo do drugog kruga predsedničkih izbora. Ako predsednik SNS-a u prvom krugu osvoji preko 50% glasova, džaba nam odličan kandidat koga su izabrale “elite” iza leđa naroda – svi smo izgubili. Znači, prvi zadatak mora biti da podignemo izlaznost i da u prvom krugu predsednik SNS-a osvoji manje od 50% glasova.

Baš kao i u Crnoj Gori, opoziciono biračko telo u Srbiji je jako podeljeno. Jedan opozicioni kandidat to ne može da pokrije. Ali može više kandidata, ako se svi dogovore da se ne napadaju i da u drugom krugu svi promovišu kandidata koji dobije najviše glasova u prvom krugu.

Ako svi zajedno usvojimo strategiju da se ne napadamo i da svi tretiramo prvi krug predsedničkih izbora kao praznik demokratije u kome će opozicioni birači izabrati najboljeg/najbolju za pobedu u drugom krugu, onda prepucavanja, recimo,između Tadića i Đilasa o “najboljem kandidatu” nestaju.

Ko god izađe na izbore i osvoji neke glasove, ako ne bude napadao druge i bude aktivno promovisao praznik demokratije u prvom krugu – dobrodošao je. Da bismo sprečili poplavu kandidata, treba da se dogovorimo da se svi kandidati obavežu da će se, ako osvoje manje od 1% glasova, izviniti biračima i više nikada neće kandidovati za predsednika.

U drugom krugu, obaveza svih je da aktivno podrže onog kandidata koji je prvom krugu dobio najviše glasova od naroda. To je demokratija. Volja naroda. Ne kako se neko dogovori iza kulisa, ili u nameštenim anketama, već glasovima na izborima.

I onda najvažnija stvar: ako imamo više kandidata imaćemo mnogo više kontrolora na terenu. Oni moraju da rade zajedno da bi sprečili izbornu krađu i imali dovoljno predstavnika u RIK-u. Džaba nam kampanja ako ne možemo da zaštitimo zapisnike i džakove.

Jedan od benefita ovog plana koji DJB zove “Krug za drugi krug” je da izbegava gloženje u opoziciji, omogućava svima da imaju svog kandidata, bez obzira na koalicije koje budu pravljene za beogradske, borske i eventualne parlamentarne izbore. Ukoliko smo svi zajedno u projektu “Krug za drugi krug”, onda čak i više kandidata iz jedne koalicije ne smeta. DJB smatra da ako verujemo u demokratiju i volju naroda, onda je ovo put.

– Da li će pokret Dosta je bilo imati predsedničkog kandidata i da li se u ovom trenutku zna ko će to biti? 

U skladu sa ovom strategijom Dosta je bilo će imati predsedničkog kandidata. Prerano je da se objavljuje ko će taj kandidat biti.

– Da li ćete Vi biti kandidat za predsednika Srbije?

Kada dođe vreme, DJB će odrediti svog predsedničkog kandidata za koga u tome trenutku bude smatrao da je nabolji/najbolja da doprinese što većoj izlaznosti na tim izborima.

– Zašta bi trebalo da se zalaže opozicioni kandidat koji bi mogao da pobedi Aleksandra Vučića?

Vlast se menja kada deo glasača vlasti i deo apstinenata odluči da promeni vlast. Ogromna veći njih glasa iz ubeđenja, ne iz koristi. Može to njihovo ubeđenje nekome da se ne sviđa, ali oni procenjuju da je vlast bolja od alternative. Vlast se ne menja tako što opozicioni političari i glasasači sve glasnije jure sopstveni rep i vređaju glasače vlasti. Posao nam je da pridobijemo glasače vlasti, ne da ih vređamo.

Svidelo se to nama ili ne, većina građana Srbije još uvek misli da predsednik SNS-a najbolje štiti državne i nacionalne interese, da su i sadašnja i bivša vlast lopovi, a samo je predsednik SNS-a pošten i ipak drži lopove pod kontrolom koliko može. Nije idealno, ali misle da ne može bolje. Medijski mrak i nedostatak informacija, bilo da se radi o RTS-u i Pinku, bilo da se radi o N1 i Novoj S, je razlog za ovakvo mišljenje većine.

To je mislila i većina građana Crne Gore, uprkos očiglednoj korupciji i nepotizmu u Crnoj Gori tokom 30 godina vladavine prethodne vlasti. Kada se to promenilo? Kada je prethodna vlast krenula da ukida SPC i pravi crnogorsku crkvu. To je bila tema za koju je 10% glasača vlasti, koji su na prethodnim izborima glasali za vlast, i oko 10% apstinenata, koji na prethodnim izborima nisu glasali jer nisu imali razlog, reklo: ovo ne može.

Ono što je za Đukanovića bio pokušaj ukidanja SPC u Crnoj Gori, to je za Vučića priznanje prištinske kvazi države.

Kandidat koji ima šanse je suverenistički kandidat koji se bori za nacionalne i državne interese i za koga samo Srbija nema alternativu, kandidat koji štiti KiM u sastavu Srbije, koji je garant opstanka Republike Srpske, koji nije marioneta Berlina i EU i koji može da privuče ne samo glasove opozcije, već i glasače vlasti.

– Kako bi opozicija trebalo da nastupi na beogradskim i pralamentarnim izborima, u koliko kolona i zbog čega? 

Izbori u Crnoj Gori, gde se išlo u tri ideološki kompaktne kolone, i pored krađe izbora od strane vlasti, praktično bez novih ljudi i ikakvog konkretnog programa, razbili su i nekoliko mitova koji se već godinama plasiraju biračima u Srbiji. Pali su mit o jednoj koloni, mit da promena ne može da se desi na izborima, mit da su za pobedu potrebno novi, novcati ljudi, mit da opozicija dobija izbore nudeći konkretna rešenja građanima, kao i mit da se promena dešava samo na predsedničkim izborima.

Za razliku od predsedničkih izbora, na lokalnim i parlamentarnim izborima cenzus igra značajnu ulogu. DJB smatra da političke opcije koje samostalno mogu da pređu cenzus treba da budu stožeri pravljenja ideološki kompaktnih kolona i da one koje ne mogu samostalno preko cenzusa treba da se priklone nekom od stožera. Vlast će, kao i na svim izborima do sada, imati kombi-kvazi-opoziciju kojoj će sakupiti potpise i čiji je jedini cilj da vlasti obezbede neophodna mesta u RIK-u.

– Da li će i s kim pokret Dosta je bilo na predstojećim izborima, beogradskim i parlamentarnim, izaći u koaliciji? 

DJB od svog osnivanja 2014. smatra da sve stranke treba samostalno da izlaze na izbore. DJB smatra da političke opcije koje ne mogu samostalno da pređu cenzus ne treba da postoje. DJB je jedan od stožera okupljanja i videćemo da li će biti potrebe da nekome pomognemo da ne ostane ispod cenzusa.

– S kojim opozicionim strankama pokret Dosta je bilo sigurno neće nastupiti u koaliciji? 

DJB neće praviti koaliciju sa bilo kim kome je vlast prikupljala potpise na izborima u junu prošle godine. DJB neće praviti koaliciju sa političkim opcijama za koje “EU nema alternativu”, koje su spremne da “trguju” sa Kosovom i Metohijom, koji podržavaju migrantsku politiku vlasti, kojima je u redu trovanje naše vode, vazduha i zemlje i guranje naših reka u cevi.

– Da li očekujete da će kroz dijalog vlasti i opozicije doći do ravnopravnih i poštenih izbornih uslova za sve učesnike na izborima?

Na žalost, to ne očekujemo. Pokušaćemo da popravimo stvari, ali ne očekujemo ništa.

– Kakva će, u tom dijalogu, biti uloga evroparlamentaraca? 

Jednoj suverenoj zemlji ne trebaju tutori iz EU ili iz bilo koje druge države sveta. Ideja da EU, odnosno vladajuća većina u EU, bude nezavisni moderator je u najmanju ruku tragična. EU vladajuća većina koju predvodi Berlin podržava ovu vlast u svemu što radi u Srbiji. EU samo smeta u razgovorima vlasti i opozicije.

– Da li postoji mogućnost da pokret Dosta je bilo bojkotuje predstojeće izbore, ako se ne poprave izborni uslovi?

Pasivan bojkot se pokazao kao potpun fijasko, ne samo po opoziciju, već i po državne i nacionalne interese. Vlast je svojim neodgovornim ponašanjem, uništavanjem demokratije i vladavine prava, falsifikovanjem izbora dovela Srbiju i sebe u situaciju da sa tročetvrtinskom većinom u Skupštini bude na vatrometini interesa Berlina, bez zaštite opozicije po pitanjima od nacionalnog i državnog interesa, kao što je to pitanje Kosova i Metohije.

– Koliko je realno da na predstojećim izborima dođe do promene vlasti na bilo kojem nivou?

Realno je, ako budemo ozbiljni. Na žalost, opozicija se do sada pokazala kao veoma nepromišljena i neozbiljna, sa neozbiljnim zahtevima i ishitrenim odlukama. Pitanje je da li se radi o neznanju ili svesnoj nameri. Ovo ne čudi s obzirom da osim pet ozbiljnih, relevantnih političkih opcija, a to su DJB, SSP, DSS, Dveri i Narodna stranka, ostatak opozicije čine lideri bez organizacije i bez biračkog tela, koji dobijaju i arče prostor u medijima i pomažu vlasti da sluđuje biračko telo. Zahtevi da vlast podnese ostavku, da se napravi tehnička vlada, da se napravi paralelan Upravni odbor RTS-a itd. su neozbilji i tako ih vide i birači. Moramo se uozbiljiti.

Link ka intervjuu na sajtu agencije Beta:

https://beta.rs/politika/144813-sasa-radulovic-djb-ce-imati-kandidata-na-predsednickim-izborima

O autoru

Komentariši

Klikni ovde da postaviš komentar