Beograd Kampanja Politika

Plan DJB u 20 tačaka za Beograd

Prvo idu vrednosti:

  • Srbiji je potreban sistem, ne vođa;
  • vladavina prava i pravna država;
  • zaštita ljudskih prava kao prizma kroz koju se gleda ceo sistem;
  • opšti društveni interes ispred ličnog;
  • slobodni i nezavisni mediji;
  • tri nezavisne grane vlasti: zakonodavna, sudska i izvršna;
  • parlamentarna demokratija, Srbija kao Republika;
  • poštovanje Ustava i zakona i nezavisnost institucija sistema;
  • socijalno pravedno društvo za sve građane, ne samo za privilegovanu manjinu;
  • tržišna ekonomija;
  • Povedi, prati ili se skloni da ne smetaš onima koji hoće da promene Srbiju na bolje;
  • Srbija kao zemlja u kojoj se lepo i rado živi;

Onda idu crvene linije politike:

  • POTPUNA transparentnosti
    • transparentan gradski budžet, koji se objavljuje svakog meseca;
    • javni kriterijumi za merenje uspešnosti i svrsishodnosti budžetskih programa;
    • transparentni budžeti komunalnih preduzeća i kulturnih i sportskih ustanova;
    • skeniranje i objavljivanje svih ugovora koje grad sklapa sa privatnim preduzećima;
  • Ukidanje partijskog zapošljavanja
    • javni konkursi za sve nepolitičke funkcije u gradu (predmet političkog dogovora mogu da budu samo za poziciju gradonačelnika, većnika i kabineta, jer su to političke funkcije);
    • sistematizacija radnih mesta u kompletnom javnom sektoru za koji je nadležan grad Beograd;
  • Partokratija je centralni problem Srbije
    • Nema saradnje sa SNS-om na bilo kom nivou vlasti;
    • Nema saradnje sa političkim strankama koje sarađuju sa SNS-om na bilo kom nivou vlasti;
    • Nema saradnje sa partokratijom bilo koje vrste, sa političkim opicijama koje zloupotrebljavaju javne resurse zarad svojih ličnih i partijskih interesa;

Onda ide plan u 20 tačaka za Beograd:

  1. Uvesti POTPUNU transparentnost rada javnog sektora. Zabraniti potpisivanje tajnih ugovora. Za ceo javni sektor u Beogradu objaviti sve potpisane ugovore, mesečno objavljivati ko dobija novac od grada i gradskih opština, javnih komunalnih i drugih gradskih preduzeća, svih zdravstvenih, kulturnih, prosvetnih i svih drugih ustanova.
  2. Popisati i proceniti SVU imovinu grada Beograda i svih 17 gradskih opština. Utvrditi i javno objaviti spisak svih javnih prostora i ko ih koristi.
  3. Ukinuti partijsko zapošljavanje. Objaviti sve sistematizacije radnih mesta i merila radnog učinka u Beogradu. Javni konkursi za sve direktore.
  4. Decentralizovati Beograd. Jasno definisati nadležnosti koje prirodno treba da ima grad i nadležnosti gradskih opština. Preneti nadležnosti koje pripadaju opštinskom nivou sa grada na opštine. Uvesti merila uspeha. Jasno definisati pravila podele poreskih prihoda između grada i gradskih opština. Preneti poreske prihode sa grada na opštinu. Smanjiti broj odbornika u opštinama.
  5. Reformisati kompletnu gradsku upravu. Reformisati pravobranilaštvo. Ojačati ombudsmana. Reformisati komunalnu policiju da radi po pravilima policije i bude odgovorna građanima i kontrolisana od strane ombudsmana. Preći na e-upravu. Uključiti građane. Sprovesti referendum o najvažnijim strateškim pitanjima za grad Beograd u narednih 10 godina.
  6. Raspisati i sprovesti javni konkurs za urbanističko rešenje za Savski amfiteatar, Luku Beograd, levu stranu Dunava. Otvoriti istinsku, javnu debatu o urbanističkom planu za ceo Beograd.
  7. Pravilno oporezovati građevinsko zemljište. Građevinsko zemljište je najvredniji resurs svake metropole. Ono finansira razvoj grada, metro i drugu infrastrukturu. Oporezovati Beograd na vodi, Luku Beograd, zemljište iz svih pljačkaških privatizacija.
  8. Smanjiti porez na imovinu za domaćinstva u Beogradu. Uvesti neoporezivi deo na primarno prebivalište svih porodica.
  9. Ukinuti lokalne takse za porodični biznis. Formirati mrežu inkubatora i fond za investicije u IT tehnologiju i inovacije kao privatno-javno partnerstvo.
  10. Obrazovanje je pravo deteta. Za svu decu mora da postoji mesto u kvalitetnim vrtićima plaćeno iz budžeta. Svako dete ima pravo na knjige, sveske, pribor, užinu, sportsko i kulturno obrazovanje, dramske sekcije, muziku, ples, pristup kompjuterima i internetu. Budućnost deteta ne sme da zavisi od ekonomske snage roditelja.
  11. Definisati kulturnu politiku i merila uspešnosti sprovođenja te politike. Povećati budžet za kulturu. Izvršiti departijzaciju i kulturu prepustiti kulturnim radnicima. Definisati i usvojiti politiku informisanja. Ukinuti finansiranje Studija B i svih drugih SNS-ovih propagandnih glasila i nevladinih organizacija.
  12. Uvesti red u sistem socijalne zaštite u Beogradu. Uvesti sistem univerzalne socijalne zaštite. Uvesti sistem besplatne pravne pomoći. Uvesti narodne kuhinje. Definisati programe gerontodomaćica na nivou celog grada za brigu i negu starijih lica.
  13. Sprovesti javnu debatu, postaviti održiv sistem i dugoročno rešiti pitanje finansiranja gradskog prevoza. Kvalitetan gradski prevoz je pravo i potreba svih Beograđana.
  14. Rešiti akutne saobraćajne probleme. Obnoviti saobraćajnu infrastrukturu. Otvoriti javnu debatu o metrou i pronaći održiv način finansiranja. Završiti zaobilaznicu. Planirati i izgraditi mostove. Uvesti kružne tokove. Dugoročno rešiti problem parkiranja u Beogradu. Napraviti održiv sistem.
  15. Rešiti problem smeća i svih deponija. Sanirati i oštro sankcionisati sve divlje deponije. Uvesti sistem reciklaže za ceo grad. Trajno rešiti pitanje kontejnera. Deponije smeća moraju postati izvori prihoda, ne troška i zagađenja. Rešiti pitanje prečišćavanja otpadnih voda i prekinuti izlivanje kanalizacije direktno u Savu i Dunav.
  16. Urediti parkove, proširiti zelene površine, napraviti plan i proširiti mrežu biciklističkih staza. Obnoviti i održavati rekreativne sportske terene. Uvesti bežični internet u parkove i javne površine za sve Beograđane.
  17. Plaćanje grejanja po potrošenoj toplotnoj energiji. Omogućiti jednostavno priključenje i skidanje sa centralnog grejanja.Finansirati i sprovesti program energetske efikasnosti. Uvesti korišćenje obnovljivih izvora energije. Zaštititi životnu okolinu.
  18. Rešiti pitanje bespravnih objekata koji se ne mogu legalizovati. Osloboditi Savski nasip svih bespravnih objekata.
  19. Izvršiti departizaciju svih javnih komunalnih preduzeća, sportskih centara, Beogradske Arene, PKB-a i svih drugih preduzeća u vlasništvu grada i opština. Izvesti PKB na berzu.
  20. Vratiti dug svim Beograđanima za vrtiće. Grad je godinama naplaćivao više za vrtiće nego što je to zakonom propisano.

 

Onda idu detalji programa za Beograd po tačkama:

Decentralizacija Beograda

DJB će prepoloviti cenu gradskog prevoza u Beogradu

DJB će svoj deci obezbediti udžbenike o trošku Beograda

DJB će oporezovati neizgrađeno građevinsko zemljište

DJB – Sva deca u vrtiće o trošku gradskog budžeta

DJB politika za Savski nasip – porušićemo sve nelegalne objekte

       DJB će izbaciti partije iz javnih preduzeća

       DJB će objaviti sve tajne ugovore

       DJB će uvesti red na Adu ciganliju 

 

Još o principima i vrednostima:

Mi koji sanjamo uređenu Srbiju

Šta je partokratija

Principi za učešće u lokalnoj vlasti

Ko je naš politički protivnik

Crvene linije politike

Kredibilitet 17 godina kasnije

 

Nešto i o pristupu i radu na terenu:

DJB Škola javnih politika

Kako do jedne liste za Beograd

Izvinjenje biračima

Dosta je kukanja

Opozicioni glasači u Beogradu su u većini

 

Da li je sve ovo moguće sprovesti i da li sve ovo može da se plati? Partokratija košta Beograd godišnje preko 100 miliona evra. Subvencije 160 miliona evra. Samo 100 hektara građevinskog zemljišta u Savskom amfiteatru vredi gotovo milijardu evra. Beograd ima vredne resurse. Oni se ne koriste u interesu građana.

 

Pozivamo Beograđane da se učlane u DJB i kandiduju za odbornike na predstojećim izborima i pomognu nam da sprovedemo u delo naš plan u 20 tačaka. Jednostavno je. Samo popunite ONLINE kandidaturu.

 

Povezani tekstovi: 

Vojin Biljić: DJB u svojoj koloni

Opozicija na beogradskim izborima u jednoj ili više kolona?

Dosta je bilo

Komentari

Klikni ovde da postaviš komentar

  • OK, citao sam do broja 5. Dakle, ista prica kao i sa svakom vlascu. Nista od ukidanje komunalaca nego “reformisanje” pozdrav i sto se mene tice prema vama,dosta je bilo.

    • Komunalna policija je definisana republičkim zakonom i vlast na nivou grada je ne može ukinuti. Drugo, gradovi imaju previše komunalnih problema tako da mora da postoji neka služba koja bi se time bavila. Potpuno je nebitno da li se ona zove komunalna policija ili je to poseban ogranak prave policije. Poenta je da se ta služba uredi. Da ne bude partijska vojska trenutne vlasti i da se pažljivije bira kadar koji radi tamo. Sada se primaju svakojaki, pogotovo likovi sumnjive prošlosti sa kratkim fitiljima i olako ulaze u konflikte sa građanima. To se sve da srediti koliko odma, samo da se hoće.

    • Sve tačno Sale, pa zar ne vidite da su i državnu policiju pretvorili u partijsku policiju i to najstrašnije. Svaka služba može da radi dobro ako je neko politički ne pritiska da radi samo za vlast već za građane i jednako za sve. To se može postići podrškom i dovođenjem profesionalnog pravno policijskog rukovodstva, izborom i obukom kanfidata i definisanjem ciljeva. Recimo dok se sada kažnjava baba koja prodaje heklane stvari ne kažnjava se vlasnik kafića u Knezu koji je postavio baštu kafića bez dozvole i zarađuje milione dinara na crno što je mnogo velika društvena opasnost….itd. Znači takva služba je potrebna jer je materija komunalnog reda jako opširna a dali kao uprava i deo državne policije ili posebno to je sad pitanje. Mislim da lokalne stvari treba decentralizovati.

    • Govorite o formi a ja o sustini. Gradovi su imali komunalnih problema i 100 godina unazad a nesto sto se zove policija im zasigurno nije pomoglo. Sustina je u represiji i pretnji koja je svepristutna. Specijalci,regularci,zardinjerci,SAJ, interventne,saobracajci,zandarmerija,komunalci….represivan aparat je nenormalan i pokazuje pravu sliku neslobodarskog duha naroda. Takva sluzba se nikada ne moze urediti jer po prirodi stvari najnizi slojevi stanovnistva ce teziti da tu nadju uhlebljenje. Ne govorimo u uredjenju univerzitetske katedre da bi to imalo logike i smisla. Mislim da ne poznajete nas narod,tj previdjate sustinu probelma,a to je da niko “normalan” ne zeli time da se bavi. Uvek ce se tu skupljati patoloski tipovi,oni koji ne mogu drugde da se zaposle,sumnjivi i potencijalno problematicni. (kao sto ste rekli, konfliktni). Svaki dan ih gledam jer zivim blizu i oni su olicenje ovog bolesnog i nakaradnog bahatog sistema. Ja iskreno verujem u edukaciju i podizanje stanja svesti,sto kroz marketinske kampanje ,a sto kroz obrazovanje i uvodjenje bontona u obrazovne ustanove. Nazalost, roditelji dece najcesce nemaju sta da prenesu te je potrebno da im drzava stvori svest. Ove paravojna formacija i privatna vojska DS-a a zatim SNS-a em sto trosi novac, em je odgovorna za visestruke smrti nasih sugradjana.

    • Naša republička politika kaže da ćemo ukinuti Komunalnu policiju i vratiti je u okvire redovne policije. Sam grad Beograd to ne može da uradi bez promene republičkog zakona. Ono što grad može da uradi je da osigura da Komunalna policija radi po pravilima policije i da ima dobar nadzor.

  • Mislim da ste jednu veoma važnu stvar zaboravili. Treba sprečiti nakaradnu gradnju koja narušava sklad i karakter pojedinih delova grada (Vračar, Dorćol, npr), koji su od prelepih zelenih oaza sa manjim porodičnim kućama počeli više da liče na neka nedefinisana predgrađa, tako da ja više i ne vidim zašto je u njima prestižno živeti. Bašte više ne postoje, stilovi su pomešani, nevešto spojeni, bez plana, bez promišljanja. Ako želimo da sačuvamo karakter Beograda, onda moramo veoma da pazimo šta rušimo a šta gradimo, a ne da čitave opštine, a ovde je reč o centralnim, gube karakter, a sve to samo zato da bi neko inkasirao novac od građenja što većeg broja stanova na prestižnim lokacijama koje, upravo zbog toga, prestaju da budu prestižne – i to treba objasniti svim skorojevićima koji misle da je prestižno živeti u nekoj novoj zgradurini na Vračaru – a zapravo je isto kao da živiš u zgradurini bilo gde drugde. Najbolji primer toga je ona odvratna bezkarakterna zgrada koja je nikla između Topolske ulice i Vojvode Dragmira (i koja je u potpunom neskladu sa ostalim kućama na toj izuzetnoj lokaciji), na mestu jedne prelepe male porodične kuće koja je po svim parametrima morala biti pod zaštitom države. Kako je neko uopšte mogao dobiti dozvolu da na tom mestu sagradi nešto tako ružno i upropasti čitav taj kraj? Dakle, smatram da gradnja u centralnim opštinama, pa čak ne samo ni u centralnim, mora biti kontrolisana i planska i da se mora odvijati po strogo utvđenim pravilima i poštovati veoma jasne kriterijume.

    • Ana, ovim problemom se DJB bavi u tacki 6 programa, tj detaljan urbanistički plan.

    • Pa da, najbolje je da tu nema gradnje da vi možete na miru da uzivate u samom centru grada. Nije dobro da se tako vredan prostor u samom centru grada ostavi na uzivanje nekolicini ljudi, to treba da je u službi većem broju ljudi i zato treba graditi objekte koje služe većem broju ljudi. Pre bih rekao da bez gradnje sa tim kućama naselje liči na neko predgradje. A sa zgradama je više centar. Nazivate skorojevicima ljude koji hoće stan u centru, a sta je sa onima koji hoće kuću u centru. Pa kada je sve isto da živite u zgradi bilo gde, isto tako je isto i da zivite u kuci bilo gde, tako da BG ne mora centar grada da prepusti nekolicini skorojevica koji hoce kuce u Vracaru. DJB da objavi i ovaj komentar sa drugačijim stavom.

    • Naravno da treba da se gradi ali mora planski da se gradi a samo radi profita. To podrazumeva da se građevine imaju koliko-toliko isti stil arhitekture i da se oko građevina ostavlja dovoljno mesta za zelenu površinu i za parking. To se tako ne radi pa imamo delove koji su ruglo, delove gde je samo beton i gde nema zelenih površima a imamo i delove gde ljudi nemaju gde da se parkiraju pa se snalaze na razne načine.

    • @Sale,
      Sto se tiče parkinga, on ne mora biti oko zgrade. Može biti na npr podzemni, ili na nekoliko nadzemnih nivoa dok je iznad parkinga npr tržni centar ili stanbeni prostor. Takodje prilikom gradnje npr zgrade, umesto npr 4 kuće na cijoj povrsini ce biti zgrada mogu se odkupiti 6 kuca gde ce na površini dve kuće biti izgradjen parking. Tako da parking prostor se uvek može napraviti i nedostatak parkinga nije pravi razlog za sprečavanje gradnje. Neki koji hoće iz drugih razliga da sprece gradnju, koriste izgovor o nedostatku parkinga jer laici misle da on stvarno nedostaje odnosno da ne može da se napravi. Sto se tiče nedostatka zelenih površina, i to nikako ne može biti izgovor za sprečavanje gradnje. Same zgrade mogu biti zelene površine i izuzetno prijatne. Gradjevine ne moraju imati isti stil, jer naselje sa različitim stilovima takodje je stil sam po sebi i ima svoje vrednosti. Inače tacno je da betona ima previše, i zato ja podržavam rušenje starih betonskih zgrada sa ustajalim podrumima i gradnju modernih npr staklenih zgrada na njihovom mestu. Potrebno je i staklo da razbije monotoniju jer Dorcol i Vracar sa starim zgradama su monotoni i sa previše betona i podruma iz kojih izlazi ustajalost. Ali mi teško da cemo u bolja vremena jer konzervativne snage nas na svim poljima drže u prošlim vremenima. Srdačan pozdrav.

    • Ne znam da li je moguće da me niste razumeli ili se ja nisam dovoljno precizno izrazila. Ja ne mislim da ne treba da se gradi, pa čak i najmodernije zgrade od stakla ili čega god već, nego da ne treba da se ruše lepe karakteristične kuće samo zato što su na dobroj lokaciji, budući da ima dovoljno straćara (na Vračaru pogotovu) koje mogu biti srušene a da se time ništa ne narušava, ni karakter tog dela grada niti sklad, niti proporcije, kao i da na tim mestima treba da budu izgrađene kuće, ili zgrade, svejedno, koje će se na neki način (bilo koji, nisam arhitekta) uklopiti sa postojećim manjim a lepim kućama koje su upravo i zaslužne što taj neki deo ima karakter koji ima i zbog čega je privlačan (ne za one koji tu stanuju, Ivane, već zbog svih stanovnika Beograda, ali i onih koji dođu da posete naš grad). Samo sam to rekla, i to nije ništa novo, kao što znate, svuda u civilizovanom svetu se te “zelene oaze” i karakteristične četvrti čuvaju kao oči u glavi. Da li mislite da bi neko mogao da dobije dozvolu da izgradi soliter usred Holand Parka, četvrti Londona koja je isto manje-više centralna i sastoji se od prelepih porodičnih kuća sa baštama. Pa ne bi mogao. Ni u ludilu. Tako je i sa ostalim četvrtima tog tipa. Ima dovoljno mesta u Beogradu, pa čak i u centru Beograda, za gradnju bilo čega, ne moraju se graditi zgradurine u uskim ulicama koje nisu za to predviđene i gde ti komšija preko puta kroz prozor faktički gleda u sobu. Eto baš London je primer kako se ultra moderna arhitektura može uklopili sa starim zgradama i kućama, uz maksimalno poštovanje tradicije i očuvanje svega što je iole vredno i vizuelno privlačno i što svedoči da je u toj epohi taj grad postojao i takođe bio lep.

      I samo da dodam. U Istri, recimo, ne možete da posadite ni drvo koje vi hoćete u sopstvenoj bašti, već možete da birate između, recimo, dve vrste, u zavisnosti od karaktera i izgleda dela grada (konkretno pričam o Puli) u kom živite.

    • Dosadila je ta parola “da postujemo tradiciju”. Poštuje li ona nas? Postuje li tradicija drugačije ljude i stavove od nje same? Pod tom parolom poštovanja tradicije mnogi pokreti guše sve sto je drugacije a i drže u okovima čitavo društvo. Sada pod tom parolom hoće postepeno da nam ukinu latinicu. Vi poštuje tradiciju ali nemojte drugima da namecete da moraju da poštuju.

    • Da, ali spominje samo određena naselja koja su uglavnom u centru.

  • Od ovoga više nista ni ne treba, sada je samo na vama da uverite Beograđane da vi možete da sprovedete ovaj program u delo. Mislim da ima dovoljno vremena da se uspe u tome. Sada više vremena trošite tražeći ljude koji će vam pomoći u prezentaciji nego jureći za sj i vj.

  • Odlično. jedini je problem što nećete biti sami u vlasti ili, verovatnije, nećete upšte biti u vlasti. Očigledno da ne razumete da sami ne možete da pobedite veliku interesnu koaliciju okupljenu oko vučića i da samostalnim izlascima radite u njihovu korist. Ujedinite se do izbora sa DS i PSG, samo sa jednim uslovom: da nema nikako, nikada i nigde, na bilo kom nivou, koalicije sa snsom niti sa onima koji nisu stvarno protiv snsa.. Posle izbora neka svako dobije po trećinu osvojih mandata na svim mestima i borite se dalje. Ovaklo ste pukli – ponovo.

    • Sa PSG može, sa DS jok. DJB je principijelna stranka i neće da se bori protiv SNS-a a da prihvati DS koji je radio sve isto, počev od partijskog zapošljavanja i tajnih ugovora pa do burazerskog poslovanja. Simpatizeri PSG bi trebali da izvrše pritisak na Sašu Jankovića da se okane istrošenih političara i da napravi super-opoziciju sa DJB i Jeremićem i time da se počisti trenutna vlast. Ako ima pameti, tako će uraditi.

    • Nije stvar u tome kakva je koja stranka i šta je ko radio u prošlosti, već da li možete da nađete zajednički interes oko nekih veoma važnih pitanja, pre svega pitanja kako se zajednički boriti protiv režima na svim poljima. Šo se tiče programa, ko je još u Srbiji pobedio zbog dobrog programa ili ko je izgubio zbog neispunjenih obećanja? Ostavite program da stoji na vašoj internet stranici i uradite nešto konkretno – sastanak sa (stvarnom) opozicijom bez sujeta i predrasuda.

    • Pa ti si dečko NEREALAN i još važnije ova BGD objava poručuje građanima otprilike “PROMENI OVCO ŠIŠAČE”.

    • To si u pravu, sa DSom nikako. Mene je DS iznenadio kada je prvi uveo zabranu prodaje alkohola u Beogradu posle 22h. Ko si ti da mi zabranis kupovinu legalnog proizvoda? Niko se ne bavi krucijalnim i aktualnim pitanjima gde se gradjanima ukidaju sloboda i ravnopravnost i vrši diskriminacija. SNS sprema zabranu našeg pisma, hoće da nas ograniče u upotrebi latinice, hoće da nas diskriminisu i da nam nabiju veće firmarine jer pišemo svojim pismom. A opozicija ćuti. Mi nećemo cutati. I ja sam jedan od privrednika i hoću da slobodno poslujem na latinici. To je moje pismo kao i miliona drugih u Srbiji i drzava treba da uvazi tu realnist i da ostavi slobodu gradjanima da pisu kako zele, i da ih jednako tretira. Država nas davi raznim glupostima a sada treba da nas davi i oko pisma. Ja sam se pridružio inicijativi privrednika i sprovodicemo akcije protiv ćirilice ukoliko nam ju budete nametali. O tome treba da misli buduća gradska vlast i spomenike da postavlja i na latinici, a ne da se ponaša kao da mi ne postojimo. Malo je to sto nas ne poštuju već bi sada i da nam direktno zabrane pismo i da nas kažnjavano jer volimo svoju latinicu. Poštuje nas da bismo mi poštovali vas. Neću da mi zabranjujete moje pismo, neću da me diskriminisete zbog mog pisma.

  • Malo manje opstih mesta a vise konkretnih predloga, pa mozda ovaj spisak lepih zelja i pocne da lici na pravi program za upravljanje jednim milionskim gradom.

  • Super je sve ovo ali ne mozete ubediti nikoga da je to ostvarivo u sadasnjoj konstalaciji snaga kada republicku vlast kontrolisu kriminalizovane sluzbe i tajkuni koji od ovih poslova koje vi zelite da im ukinete zive i imaju extraprofite… na stotine miliona eura.
    Sve dok tu enigmu ne razresite necete privuci apstinente niti ici dalje od cenzusa.
    Uporedite ovo sa programom “SNS” prakticno se i sprovodjenjem njihovog programa moze mnogo toga uciniti sto ste vi ovde naveli, ali se ne sprovodi, iz istog razloga koji sam naveo.
    Dakle ponudite nam nacin kako cete uspeti stapom i kanapom protiv sile koja se krije u tajnim sluzbama, navijacima, vosci, policiji, pa i komunalnoj policiji koje su pod apsolutnom kontrolom kapitala koji izaziva sve ove probleme…

    Oni koji kontrolisu novac i silu u Srbiji su ZA ovaj haos koji imamo i PROTIV uvodjenja reda u zemlji, dajte tu smisleni recept i eto vam milion glasova u Beogradu. Tu se po meni krije tajna apstinecije.

  • **nema saradnje sa SNS-om na bilo kom nivou vlasti.**

    Jer to znači da ako DJB bude u vlasti u gradu, a SNS u gradskim opštinama, da će DJB slediti dobru srpsku partokratsku stradiciju i deliti novce iz gradskog budžeta samo ne-SNS gradskim opštinama?

    Ili ako nije tako, kako ovo sprovesti u delo? Da li to znači da neće biti saradnje sa SNSovim opštinskim gradonačelnicima? (koji su, bajdvej, takođe tu leigitimno izabrani, kao i potencijalna gradska vlast sa DJB)

    • Ne. U tom smislu su sve opštine jednake. Ovde se misli na saradnju u smislu učestvovanja na vlasti.

  • A sad, koliko poštanskih sandučića toliko flajera. Uporedo s tim na teren, među ljude. Vreme je za ofanzivu, dosta ste bili u defanzivi.

  • Samo napred i sa srećom!
    Da je Srbija ispoštovala u poslednjih 25 godina bilo kojih 5 od ovih 20 tačaka, danas bi Srbija bila prihvatljivo mesto za život.

  • A privlacenje investicija i otvaranje novih radnih mesta? Da li to razmatrate samo na republickom nivou?

  • Glasacu za vas ako obećate da nam:
    1. Nećete zabranjivati latinicu i vece poreze nametati nama privatnicima koji koristimo latinicu
    2. Nećete nametati školske uniforme
    3. Nećete zabranjivati prodaju alkohola posle 22h
    4. Nećete zabranjivati izlaske za omladinu
    Neću da glasam ni za kakvu buducu dzamahiriju niti za neku Palminu Srbiju koja tera “decu” u krevet u 20:00. Vaše je da budete servis nama a ne da nam ukidate pismo i zabranjujete izlaske i da nam odredjujete kako ćemo se oblačiti.

    • 3. Nećete zabranjivati prodaju alkohola posle 22h ovo je jedino na šta bi GRADska vlast mogla da utiče, pa kad gospoda puknu u BG da se napravi pritisak i da se premeste u istoriju ili da AKTIVNO UKLJUČE u izgradnju i preuređivanje ekskluzivnih lokacija na lokaciji PADINSKA SKELA!

    • Potpuno se slažem za latinicu. Latinica je podjednako srpsko pismo kao i ćirilica i nema šanse da se sada zbriše. To im neće uspeti ako su to naumili. Što se tiče školskih uniforma, ja bi to pustio na javnu raspravu pa neka građani odluče, pre svega roditelji. Definitivno je problem što današnja omladina, u školu odlazi potpuno bez poštovanja i želje za obrazovanjem već radi pokazivanja i slikanja. Devojke izgledaju porno a muškarci se takmiče ko šta ima skuplje. Tome treba stati na put, da li će to biti neki kodeks oblačenja ili uniforme, nije nešto što treba politička partija da propisuje u svom programu nego građani sami da se dogovore. Što se tiče prodaje alkohola posle 22h, to ne bi zabranjivao. Eventualno da se zabrani prodaja maloletnicima. Takođe ne bi zabranjivao ni klubove i diskoteke ali ako su u gradskim zonama, moraju da poštuju pravila o buci pa neka ulože u izolaciju ili neka stišaju muziku.

    • @Sale
      Čudno je to kada se mnogi ljudi nasele u centar grada i onda očekuju tišinu. Grad treba nocu da umre da bi oni spavali. Ko.ñ hoće tišinu neka ide na periferiju. Grad mora da živi 24h. Ima ljudi ima turista koji hoce da zive nocu a gde god da odu uvek se neko buni kako se pravi buka. U BGu treba odrediti zone koje zive 24h i gde NEMA zastite od buke. Znaci zone za zurke, zivot, muziku, turizam, provod, a ko hoce da spava neka ide u mirne delove grada a ne da trazi mrtav BG da bi on spavao.

    • Molim vas da nam objasnite zašto je latinica podjednako srpsko pismo kao i ćirilica. Do reforme Vuka Karadžića nije postojala među Srbima. A u uvedena je kod Srba da bi se zbližili sa Hrvatima. To bratsstvo je prošlost. Neki ljude misle da pošto je Đura Daničić predložio slovo đ u gajevici, da je onda gajevica i srpska. Srski se u svojoj istoriji pisao I glagoljicom , arapskim pismom pa danas ne koristimo ta dva pisma iako su “srpska”.
      Svi ovi argumenti su nepotrebni jer nismo mi najpametniji na svetu pa da imao dobar razlog da jedini imamo dva pisma za jedan jezik.

    • Na ovim prostorima se latinica koristila vekovima pre ćirilice. Nasleđena je od Rimljana. Tek zatim je došla glagoljica pa na kraju ćirilica. Evo sa wikipedije:

      Do konačnog stvaranja srpske srednjovekovne feudalne države i definitivnog priklanjanja vizantijskom kulturnom prostoru za vreme Stefana Prvovenčanog Nemanjića i njegovog brata Svetog Save (Rastko Nemanjić), primorsko (jadransko) jezgro srpskog etničkog prostora je uslovno naporedo koristilo latinicu, glagoljicu i ćirilicu. I to upravo tim redosledom: Kolonizujući nekada rimske gradove po jadranskoj obali, prvobitno su prihvatili latinicu za svoje pismo. Postepenim i sve intenzivnijim okretanjem ka standardnom jeziku i pismu stvorenim za svoje potrebe, okrenuli su se korišćenju glagoljice. Da bi, na kraju, prihvatili ćirilicu kao efikasnije i u vizantijski kulturni prostor uklopljenije pismo.

      Tako da, kao što vidiš, latinica na ovim prostorima postoji mnogo pre ćirilice i latinica nije nikakvo Hrvatsko pismo. Takođe je bitno napomenuti: pismo nekog naroda je ono pismo koje narod koristi, NE MOŽE se nametati. Ako je narod izabrao latinicu, a jeste, onda je to završena priča. Nikakvi zakoni niti bilo šta ne mogu to da promene. Samo je pitanje vremena. Priče kako time gazimo tradiciju su smešne, jer su u tradiciji postojala oba pisma, čak latinica i više. Pa i Milanski Edikt je pisan na latinici.

    • Pa ajde tom logikom da vratimo i glagoljicu, jer kako vi kažete koristila se i mora da se ispoštuje tradicija. Istina je da se 1000 godina pre Vukove reforme koristila ćirilica i da nije postojao razlog da se to menja. Pametni narodi (svi ostali na svetu) imaju jedno pismo i ne troše vreme na ovakve rasprave. Uvek će se neko osećati zapostavljenim. Ja želim da budem “ravnopravan” i da mi račun za telefon stigne ćirilicom, ali za to moje pravo niko ne haje. KAd budem mogao da biram kojim pismom će mi stizati računi i biti ispisane deklaracije na proizvodima, reći ću da su pisma ravnopravna i manuću se ovih rasprava.

  • Pitanje za Sašu Radulovića. Nije vezano za Beograd već stav stranke ako budu kojim slučajem došli na vlast nekada. Kakav stav ima stranka na porez na imovinu sa obzirom da se prilikom kupovine platio porez državi i da naknadnim redovnim oporezivanjem država oporezuje nešto za šta je već uzela novac. Srdačan pozdrav.

    • Tako je svuda u svetu. Postoje razne vrste oporezivanja, na promet, na imovinu, na rad… Poreska politika svakako treba da se menja ali ne može se očekivati da se porezi potpuno ukinu. Država od nečega mora da funkcioniše. Mora neko da pravi puteve, mora neko da odnese smeće, mora neko da pruža zaštiru (policija), obrazovanje i zadravstvo itd… Ono što je bitno jeste da se novac koji se prikupi od poreza troši na pametan način, tj. da se taj novac vrati društvu. Sad nije takav slučaj jer novac od poreza završava ko zna gde a društvo dobija kilavu uslugu na svim poljima.

  • Potrebno je predstaviti ne samo rešenja za postojeće probleme već i poznavanje tih istih problema. Šta znači “Rešiti akutne saobraćajne probleme. Obnoviti saobraćajnu infrastrukturu. Planirati i izgraditi mostove. Napraviti održiv sistem.”? Gde bi ovi mostovi bili izgrađeni, kolika je realna potreba za njima i zbog čega? Na koji način reformisati gradsku upravu? Koje nove nadležnosti bi bile dostupne Ombudsmanu i mogle se protumačiti kao “ojačanje”? Političke partije kao da ne shvataju da se ne obraćaju celoj državi već gradu Beogradu. Beograđani žive ovde, poznaju grad, voze njime, koriste javni prevoz, izlaze u parkove, izlaze noću. Kako bi pobedili na gradskim izborima, morate ponuditi građanima TOG GRADA realna i inovativna rešenja za probleme koje oni vide, osećaju i doživljavaju. Ne možete da očekujete da će neko razmišljati o pravnoj državi i javnoj upravi dok se krška na 35 stepeni u poluraspadnutoj 59-ci u kojoj klima ne radi.

    • Nikola, u planu je da se svaka tačka detaljnije objasni tako da budi strpljiv. Inače, to što govoriš da je za pobedu na izborima potrebno ponuditi realna i inovativna rešenja, nije baš potpuno tačno. Na više prethodnih izbora smo videli da građane ne zanima program neke stranke nego da glasaju na osnovu nekih drugih stvari. Na primer, Saša Janković je na prethodnim izborima dobio 16% a nema ni tačku programa. Samo je imao nekoliko poznatih ličnosti i trenera i na osnovu toga dobio glasove. Tako da priča kako stranka mora da ima program ne stoji. To nam pokazuju činjenice. Bez obzira na to, DJB od prvog dana nudi program ali to nažalost malo ko gleda.

    • Sale, politčki marketing je u pitanju. U pitanu je prvi utisak. Neko ko ima podršku javnih ličnosti će uvek ostaviti jači utisak. Zato je potrebno da se program stranke pretoči u retoriku. Da se glasačima približi, opiše i objasni ideja koja stoji u tom programu, i da ti birači, kada razmisle o tome, zaključe da im je u interesu da glasaju za tu specifičnu ideju. Ukoliko se birač složi sa nekoliko ideja na ovaj način, onda se slaže sa programom stranke. Saša Janković je bio kandidat za predsednika republike, bez stranke iza sebe. DJB je stranka. Stranku ne čini jedan čovek. Da bi stranku podržale javne ličnosti, potrebno je da se slože sa tom strankom, ali je nemoguće da se slože sa svakom osobom pojedinačno. Ali mogu da se slože sa programom stranke, jer je neko opšte shvatanje da se svi članovi stranke u manjoj ili većoj meri slažu sa programom. Ljudi se menjaju iz hira i mogu sutra da budu drukčiji nego danas. Program mora da prođe kroz raspravu i glasanje.

  • Ima li neko ideju kada će teritorija Beograda prestati da bude jedna od najvećih gradskih teritorija u Evropi? Kada će Grocka, Sopot, Mladenovac, Obrenovac, Barajevo i Surčin izaći iz sistema Beograda i da li bi DJB pokrenuo to pitanje?

    • Kako će inače naplaćivati porez na periferiji da bi u centru pravili parkove za pse, a decu sa periferije ko šiša?

    • (1) Tako što će opštine sa oboda raspisati referendum i odlučiti da se odvoje od Beograda i naprave zaseban okrug ili se priključe Kolubarskom (Obrenovac), Smederevskom (Grocka), Šumadijskom (Sopot, Barajevo i Mladenovac) i Sremskom (Surčin).
      (2) Tako što će nova generacija političara doneti savremeni srpski ustav, ukinuti autonomne pokrajine i okruge i reorganizovati unutrašnje adinistrativne granice.

      Nažalost niko iz DJB se nije setio da odgovori na ovo pitanje i stičem utisak da nisu preterano zainteresovani.

  • Koji je vaš stav o detaljnom urbanističkom planu?
    Trenutno u Beogradu nove ulice projektuju i prave vlasnici njiva koji prodaju placeve. Znamo na šta liče takva naselja. Dobar primer lepih ulica za izgradnju porodičnih kuća i zgrada možete videti severno od Beograda.
    Kupiti plac za individualnu gradnju u normalnom naselju je nemoguće.
    Zgrade se prave sa minimalnim brojem parking mesta bez imalo prostora da se deca igraju.

  • Zaista kratko i jasno. Mislim da je ovo odklon od postojeég koncepta TRGOVINE UTICAJEM na svim nivoima.

    Jedno pitanje za DJB, zašto kod vrednosti je navedena republika kao oblik državnog uredjenja mislim da sve vaše vrednosti i 20 tačaka se mogu sprovesti i unutar ustavne parlamentarne monarhije što Srbija i jeste bila za razliku od diktature zadnjih 60 godina. Moje mišljenje je da sve anomalije protiv kojih se borite kao što su: ne vladavina prava, dominacija ličnosti nad institucijama i slično je posledica komunističke republike. Poslednji argument je da poznajem mnogo ljudi koji su monarhisti, a nije im jasno zašto se vaše ideje ne mogu sprovesti unutar naglašavam ustavne parlamentarne monarhije. Pitanje monarhije je pitanje naravno referenduma.

  • Sve, sve, sve…., ali zašto bi “republika” kao model političke vladavine bila nekakva vrednost “eo ipso”…? Praksa političke vlasti u Republici Srbiji, ali i brojnim drugim nacijama, uzmimo samo evropske nastale na razvalinama SSSR pokazuje slabosti “republike”, ali kako se Radulović S. i DJB često pozivaju na uspešne savremene demokratije u Evropi: Dansku, Holandiju…, uzmite k zannju oblik vladavine ovih modernih nacija…, Kraljevina Srbija ma kako vam to konzervativno zvučalo može da razvije političke i demokratske potencijale nacije, a sasvim suprotno su današnje evropske republike Crna Gora, Rumunija, Bugarska, Mađarska…, samo navodim neke nacije koje su u prošlosti imale suverene na tronu, a danas svakako nisu uzorne demokratije, niti se u njima poštuju ostale vrednosti koje navodite u vašem proglasu!

  • Staviti pod lupu sve poreze, doprinose takse koje plaćaju građani. Sada uzima od građana kome koliko treba. Ako sudsku taksu ne plati građanin oni je uvećaju za 50%. Ako platiš taksu, građanin je obavezan da sudu dostavi uplatnicu???? Staviti pod lupu sve zakonske odredbe koje ko bajagi daju nekakva prava građanima. Zašto? Jer su dvosmislene ili više smislene pa građanin može da to pravo ostvari samo korupcijom. Da se stave pod lupu svi kojekakvi izmišljeni Obrasci, koje je izmislila birokratija, da preko nih građanima zagorčava život i traži da prilože kojekakva dokumenta koja nisu potrebna a građanin nije u moguićnosti da ih nabavi. Pa ponovo svoje pravo može da ostvari samo korupcijom. Primer: Građanin može da sahrani rođaka, jer nema nikoga, ali ne može da naplati pogrebne troškove jer mu RF PIO traži izvod iz knjige umrlih a taj dokument mogu za druga lica da izvade samo supružnici ili deca. I ima još stotinu skrivenih zavrzlama koje je izmislila parijska birokratija tako da pri ostvarivanju prava građana, za povlašćene ima sve nezavisno od Zakona, a za ostale ništa i ako im ko bajagi daje Zakon pravo.

  • “Oporezovati Beograd na vodi, Luku Beograd, zemljište iz svih pljačkaških privatizacija.”
    “Ukinuti finansiranje Studija B i svih drugih SNS-ovih propagandnih glasila i nevladinih organizacija.”

    Selektivno kaznjavanje/nagradjivanje je bas ono sto svaka losa vlast radi. IZbacite ovo iz programa. Po kom zakonu se odredjuje da li je nesto plackaska privatizacija?

    Po kom osnovu se odredjuje da li neko treba da dobije novac ili ne? Sta ako studio b od jednom resi da uvede naucni program? Da li to znaci da ga iz inata necete finansirati?

    Sve cool samo se bas gadim vucicevskog “drz’te lopove”, “placenici”, “mafijasi iz opozicije” itd…

  • Da li postoji mogućnost promene pravnog vladajućeg sistema?Direktno mislim na to da nama ne treba gomila poslanika.Sasvim je dovoljan jedan br1 i par njih koji bi direktno bili u kontaktu sa narodom?!Postoji li mogućnost da svi Srbi glasaju elektrobskim putem i da u vezi svake odluke učestvuju u njoj?!Mislim da bi el. način povezao političare sa narodom i direktnim problemima tog naroda i samim tim oni bi se REŠAVALI odmah

  • Dopune za vrednosti:
    – posle tačke 2. uneti novu tačku:
    • ravnopravnost svih građana i regiona (formiranje 4 ravnopravne pokrajine, bez autonomije u državnim nadležnostima , a za KiM specijalni status i Zakon po čl.182.Ustava)
    – posle tačke 3. uneti novu tačku:
    • zaštita prirode i očuvanje zdravog vazduha, vode, hrane,..
    – dopuniti tačku 5.
    • slobodni i nezavisni mediji : a). jedna državna TV sa 4 specijalizovana kanala: 1.informativno-obrazovni, 2.kulturno-zabavno-sportski, 3.omladinsko-školski, 4.klasična muzika, opera, balet,..; b). svaka pokrajina da ima TV sa dva kanala: 1.informativno-zabavni i 2.za nacionalne i etničke manjine);
    – dopuniti tačku 7.
    • parlamentarna demokratija (pokrajinski i lokalni izbori se održavaju dve godine posle državnih), Srbija ili Republika ili Kraljevina – pitanje za referendum;
    – dopuniti tačku 10.
    • tržišna ekonomija socijalno-liberalnog tipa : ekonomiju vode najsposobniji pojedinci i firme (uz progresivnu stopu poreza na dobit i imovinu), a država obezbeđuje zaštitu prava slabih i starih (minimalna zarada 60% od prosečne plate , a minimalna penzija 45% od prosečne plate,…);