Autorski tekst Kosovo i Metohija

Isprazna predstava SNS o KiM u Skupštini

Sa velikim zakašnjenjem od skoro sedam godina, pretprošle sedmice održana je rasprava o Izveštaju o Kosovu i Metohiji, koji je Skupštini uputila Vladina kancelarija za Kosovo i Metohiju. Sa žaljenjem se mora konstatovati da Izveštaj o KiM ne sadrži suštinski bitne podatke za bilo kakvu kvalitetnu raspravu i više liči na propagandni pamflet. DJB je bojkotovao ovu propagandnu predstavu SNS-a, a evo i zašto.

Dvosatno obraćanje Narodnoj skupštini predsednika SNS-a izgledalo je kao obrađivanje javnog mnjenja u Srbiji, u nadi da će mu predaja Kosova i Metohije postati prihvatljiva. Predsednik SNS-a rekao je da je nezavisnost već gotova stvar, a da je alternativa tome ratno stradanje. Potpuno je nejasno zašto bi bilo ko to rekao.

Bežeći od sopstvene odgovornosti, predsednik SNS-a pričao je o istorijatu odnosa sa Prištinom koji je prethodio njegovoj vlasti, ali ne i o sadržaju razgovora s Prištinom tokom poslednjih sedam godina, šta je Srbije dobila, a šta izgubila u tim pregovorima. Nabrajajući i osuđujući veliki broj poteza koje je Priština za sedam godina razgovora u Briselu povukla na štetu Srbije, kao razlog za izostanak adekvatne, državničke reakcije na takvo slabljenje pozicije naše države naveo je zaštitu daljih EU integracija Srbije.

Iz izveštaja smo saznali da je tokom proteklih skoro sedam godina održano 188 sastanaka između Beograda i Prištine, od čega 24 na najvišem nivou, ali informacija o sadržaju tih razgovora nema. Poslanici su kroz ovaj izveštaj obavešteni i da je potpisano 45 sporazuma sa Prištinom, a da poslanici uopšte nisu imali priliku da ih vide, niti su oni pokazani javnosti.

Izveštaj ne objašnjava na osnovu kojih je ovlašćenja Vlada potpisala 45 sporazuma, zašto oni nisu predstavljeni narodnim poslanicima i ne objašnjava zašto su uopšte potpisani, s obzirom na to da Priština nije ispunila svoju obavezu formiranja Zajednice srpskih opština.

Ovaj izveštaj ne sadrži popis imovine Republike Srbije na Kosovu i Metohiji, niti se osvrće na ustavnu obavezu Srbije da donese zakon o Kosovu i Metohiji.

Narodna skupština, kao najviši organ vlasti u zemlji, treba da raspravlja o svim predlozima za zaštitu nacionalnih interesa na Kosovu i Metohiji, a potom da ovlasti predstavnike Srbije i dâ im mandat i okvire unutar kojih mogu da razgovaraju s Prištinom o njima, a ne da služi isključivo za davanje legitimiteta delovanju autokratskog predsednika Srbije u okviru razgovora koje neovlašćeno već godinama vodi. Stoga je „rasprava“ u Narodnoj skupštini već unapred bila obesmišljena i predstavlja samo još jedno urušavanje autoriteta ovog najvišeg organa vlasti u zemlji.

Rezolucija 1244 jedino rešenje

Rezoluciju SB UN 1244, koja predstavlja rešenje statusa Kosova i Metohije kao sastavnog dela Republike Srbije sve do trenutka donošenja neke nove rezolucije, ili dobrovoljnog odricanja Srbije od KiM, predsednik SNS-a pomenuo je za dva i po sata samo jednom, i to pokušavajući da je diskvalifikuje. Rezoluciju 1244 naziva „zamrznutim konfliktom“ i kaže da bi bio katastrofalan za Srbiju. Zašto?

Kada se kaže „zamrznuti konflikt“, misli se na stanje kojim jedna ili obe strane nisu zadovoljne, pa jedna strana ili obe strane žele agresivno, silom da promene stanje.

Danska i Farska Ostrva imaju nerešene probleme koje niko ne naziva „zamrznutim konfliktom“. Kipar, BiH, Izrael i Palestina i mnoga druga mesta u svetu. Zašto je po predsedniku SNS-a baš Kosovo i Metohija „zamrznuti konflikt“ koji treba rešavati što pre, preko kolena? Status kvo, odnosno Rezolucija 1244, jeste jedino rešenje koje je prihvatljivo za Srbiju. Sintagmu „zamrznuti konflikt“ koristi samo Berlin i oni koji slušaju Berlin.

Na kraju nepotrebno dugog govora, začinjenog lekcijama iz istorije, ekonomskim pokazateljima i futurističkim predviđanjima stanja u Srbiji 2060. godine, predsednik SNS-a saopštio je da je alternativa odricanju od Kosova i Metohije (koju sve vreme maskira kao „kompromisno rešenje“) njemu neprihvatljivi „zamrznuti konflikt“, koji će Priština odmah odmrznuti, nakon čega će uslediti ratno stradanje.

Priština nema silu i nema podršku nikoga za bilo kakav oružani napad. Zašto bi onda predsednik SNS-a govorio tako nešto?

Ljudi se iseljavaju sa Kosova i Metohije zbog kriminala, korupcije i lošeg života. Tamo danas ukupno živi manje od 800.000 ljudi. Zašto predsednik SNS-a pokušava da uplaši građane Srbije? Koju poruku im šalje? Da, zato što nas je strah siledžije, treba da odustanemo od naših legitimnih prava, ugovora i imovine, da se siledžija ne naljuti?

Patriotska osećanja srpskog naroda za podaničku politiku Vlade Republike Srbije prema Berlinu predstavljaju ogromnu prepreku i ugrožavaju nameru da se potpiše „pravno obavezujući sporazum“ koji nameće Berlin i kojim bi se Srbija dobrovoljno odrekla KiM. Stoga su SNS i lažna opozicija, koja je svojim prisustvom davala svoju punu podršku ovom marketinškom poduhvatu Vučića, u jednoglasnoj podršci koja je usledila isticali i podsticali strah od ratnih sukoba. Pri tome nisu prezali ni od pokušaja prekrajanja istorije, tvrdeći da je otpor Hitleru 27. marta 1941. godine bio protivan nacionalnim interesima Srbije, te da je trebalo sačuvati narod od stradanja u Drugom svetskom ratu prihvatanjem fašizma jer smo taj rat svejedno izgubili.

Ovim skandaloznim pokušajima prekrajanja istorije i obesmišljavanja srpskih žrtava nesumnjivo se pokušava promeniti dominantan stav srpske javnosti da je odricanje od KiM apsolutno neprihvatljivo i protivno nacionalnom interesu.

Šta građani Srbije treba da znaju

‒ da Kosovo nije priznalo pola planete;

‒ da se svet menja i da suverenisti jačaju u celom zapadnom svetu, od Amerike do Britanije, Francuske i Italije;

‒ da se i u zemljama Zapada javljaju glasovi suverenista koji kažu da Kosovo nikada nije trebalo biti priznato;

‒ da Rezolucija 1244 garantuje teritorijalni integritet Srbije;

‒ da Kosovo može postati nezavisna država samo ako sama Srbija na to pristane;

‒ da je status Kosova i Metohije rešen Rezolucijom 1244, baš kao što je status Bosne i Hercegovine rešen Dejtonskim sporazumom;

‒ nijedna strana nije zadovoljna Rezolucijom 1244 ili Dejtonskim sporazumom, ali su ih svi prihvatili i jedina su rešenja koja imamo;

‒ pošto ne možemo da se dogovorimo o promeni, onda nam valja živeti onako kako je već dogovoreno, to u stvari znači status kvo;

‒ ko god agresivno dovodi u pitanje Rezoluciju 1244 ili Dejtonski sporazum u stvari destabilizuje region i izaziva haos;

‒ prikrivene pretnje ratom su besmislene, celim Balkanom i svim autokratama Balkana upravlja Nemačka;

‒ Republika Srbija ima obavezu da donese zakon o Kosovu i Metohiji koji će ovu južnu srpsku pokrajinu podvesti pod ustavno-pravni poredak Srbije. DJB je pripremio nacrt takvog zakona koji predstavlja presek Rezolucije 1244 i Ustava Srbije, a kao model uzima odnos Danske i Farskih Ostrva.

Status KiM je rešen Rezolucijom 1244. S Prištinom se može razgovarati samo o nerešenim pitanjima imovine i zaštite kulturnih dobara. Sva infrastruktura na Kosovu i Metohiji izgrađena je novcem poreskih obveznika Srbije. Većina zemljišta je u vlasništvu ili Crkve ili fizičkih i pravnih lica iz Srbije. Narodna skupština Srbije, kada raspravlja o Kosovu i Metohiji, treba da raspravlja o ovim suštinski važnim pitanjima, kako bi zaštitila nacionalne interese.

Dugoročno gledano, glavni cilj Srbije je da ekonomski ojača. Ka regionalno jakim zemljama drugi gravitiraju, od slabih drugi beže. Da je Srbija ekonomski jaka zemlja, sa jakim obrazovanjem, socijalnom i zdravstvenom zaštitom, jakim penzionim sistemom, zemlja u kojoj građani lepo žive, to bi smanjilo tenzije i uputilo ljude jedne na druge. Pitanje Kosova i Metohije će ostati otvoreno još mnogo godina i Srbija nema nijedan razlog da odustane od svojih nacionalnih interesa i poklanja svoju imovinu, ugovore i prava bilo kome.


Saša Radulović

predsednik Programskog saveta DJB i narodni poslanik


Povezani tekstovi:

Šta Srbija treba da radi u vezi sa KiM

DJB predstavio javnosti Nacrt zakona o Kosovu i Metohiji

Status Kosova i Metohije rešen je Rezolucijom 1244

Pet uslova za Prištinu u Berlinu

Saša Radulović za NIN: Rešenje za KiM odnos Danske i Farskih ostrva

Krah Briselskog sporazuma, šta dalje?

Dosta je bilo

Komentari

Klikni ovde da postaviš komentar