Autorski tekst

Nemačka vlada politiku na Balkanu planira sa Soroševim NVO

Posle sastanka nemačke ministarke pravde dr Katarine Barli sa poznatim biznismenom i pokroviteljem brojnih nevladinih organizacija Džordžom Sorošem krajem 2018. je usledilo poslaničko pitanje pripadnika Bundestaga Stefana Brandnera iz redova opozicionog AfD-a sa zahtevom da se svrha tog kontakta pojasni. Iz uredno dostavljenog odgovora vlade proizilazi da nemački zvaničnici redovno idu na razgovore te vrste i da je samo u pomenutoj godini politička situacija na Balkanu čak dva puta bila glavna tema.

Do prvog sastanka je došlo 29.05.2018. u Parizu između ministra za Evropu pri nemačkom ministarstvu spoljnih poslova Mihaela Rota i njegovih saradnika sa jedne i Soroša sa članovima Fonda za Otvoreno društvo (OSF) sa druge strane. Drugi sastanak je održan 24.09.2018. u Njujorku sa istim sastavom učesnika i istim temama.
Detalje o sadržaju konsultacija nije bilo moguće saznati, jer kako objašnjava nemačka vlada, ne postoji obaveza da se o tome vodi sveobuhvatna evidencija. Ciljem pomenutih susreta se, međutim, smatra jačanje civilnog društva.

Tema saradnje nemačkih vlasti sa Soroševim NVO je aktuelizovana početkom ove godine kada je pripadnik Budestaga Johanes Huber (AfD) postavio poslaničko pitanje u vezi sa kontaktima savezne vlade Nemačke sa Evropskim savetom za međunarodne odnose (ECFR) koji finansira OSF i koji se bavi pre svega spoljnopolitičkim pitanjima, među kojima su i planovi za migracije. U odgovoru nemačke vlade piše: „Saznanja iz tih kontakata ulaze u pripremne diskusije o političkim odlukama i o delanju vlade.“

Reagujući na odgovor svoje vlade, Huber izražava bojazan da bi nevladine organizacije, koje se finansiraju i kojima se upravlja izvan granica Nemačke, mogle da potkopaju suverenitet te zemlje. Takođe bi, po Huberu, bilo bolje kada bi se savezna vlada, umesto kooperacijom sa sumnjivim zastupnicima stranih interesa, bavila jačom kontrolom ili zabranom takvih organizacija.

Iako je dogovor o Balkanu između Soroša i nemačkih vlasti ostao pod velom tajne, jedan od njegovih efekata je u Srbiji tek nedavno bio vidljiv golim okom i za svu javnost. Upravljanje političkom scenom se u tom kontekstu ovde vrši bez rukavica ili bilo kakve diskretnosti. Ignorišući Skupštinu kao najvažniji dom naše demokratije i mimo svih procedura je, naime, baš Sorošev Fond za otvoreno društvo krajem 2019. priveo i vlast i deo opozicije na dijalog o izbornim uslovima u prostorije Fakulteta političkih nauka u Beogradu.

Rezultat višemesečnog dijaloga, u kojem DJB nije učestovovao, bila je kratka i u najmanju ruku cinična izjava EU komesara Olivera Varhejia da su slobodni i fer izborni tu i da su uslovi ispunjeni, iako o tome ne može biti ni govora. Celo to poniženje je srpskim građanima i njihovoj demokratiji priređeno sa ciljem sprečavanja bojkota izbora koji su na pomolu, ali usled brutalnog kršenja svih demokratskih principa od strane vlasti, koja inače ne propušta priliku da se diči svojim statusom nemačkog štićenika, zapravo više i ne zaslužuju taj naziv.

Nameće se, međutim, utisak da je pretnja bojkotom posle dugo vremena dala građanima Srbije moćnu polugu u ruke od koje zazire kako domaća vlast, tako i njeni globalistički sponzori kojima suverenitet i dostojanstvo slobodnih zemalja očigledno ne znače ništa.


Igor Gajić
OO DJB Kraljevo

1908045



Pročitajte još i:

Kako EU plan za migraciju iz Afrike u Evropu obavezuje Srbiju?
Ispravi kičmu, ako je imaš
Zdrav razum uzvraća udarac

Dosta je bilo

Komentariši

Klikni ovde da postaviš komentar