Ne tako davno u Rgotini je snimljena epizoda emisije “Znanje-imanje” sa Zoranom Gajićem. U tom periodu selo je cvetalo, meštani su bili puni optimizma, nasmejanih lica i crvenih obraza.
Naravno, egzistenciju im je u to vreme pružao rudnik kvarcnog peska, blagodareći kome su bili finansijski potkovani.
Kvarcni pesak se prodavao širom bivše Jugoslavije. Takvo rudno bogastvo retko je u Evropi. Svaka druga kuća imala je radnika u nadaleko čuvenom “Srbokvarcu”. Ljudi su mogli lagodno da žive i rade i u rudniku i da se bave poljoprivredom posle posla.
Danas je slika daleko sumornija: meštani izgledaju kao da im je neko oduzeo vazduh koji dišu.
Nakon dužničkog perioda, pri čemu dug i nije bio tako veliki, proglašen je stečaj, a zatim je imovina prodata privatnom vlasniku “Quarzwerke Gmbh” i “Alfa finance Holding”.
No, vratimo se korak unazad.
Istorijat rudnika govori o bogatom rudnom ležištu: 1905. počelo je izvođenje rudarskih radova, a 1937. proizvedeno je 5.200.000 kg raznih kvarcnih peskova za staklarsku industriju i 246.000 kg peska za filtriranje vode i izradu asfalta.
Godine 2004. preduzeće je privatizovano, čime je vlasnik postao „Kaolin“ Senovo ( Bugarska ) preko njegove ćerke kompanije “JUGOKAOLIN” d.o.o. Valjevo, a 2011. izvršena je nova statusna promena: spajanje uz pripajanje matičnom preduzeću „Jugo – Kaolin“ Beograd i od tada rudnik posluje kao ogranak tog preduzeća.
U transakciji koja je završena na berzi u Sofiji, dana 31.05.2013. godine, “Quarzwerke Gmbh” stekao je 87% akcija u “Kaolin” AD. Akcije su prodate u skladu sa kupoprodajnim ugovorom koji je stupio na snagu između “Quarzwerke Gmbh” i “Alfa finance Holding”, decembra 2012. godine.
Ovom kupovinom, “Quarzwerke” je ujedno postao i većinski vlasnik preduzeća “Jugo-kaolin” d.o.o., to jest rudnih nalazišta “Belorečki peščar” kod Bora i “Srbokvarc” , nadomak Zaječara.
Kako su novi vlasnici naglasili na portalu kompanije njihova misija je: „Da zaposlenima obezbede ekonomsku sigurnost i da aktivno učestvuju u unapređenju lokalne sredine, kroz ulaganje u zajednicu i unapređenje sopstvene kulture i brige o okruženju.“
Ekonomsku sigurnost su obezbedili tako što su otpustili veliki broj radnika, naročito meštana Rgotine, uz socijalni program. Danas je zaposleno svega desetak ljudi iz Rgotine, a ostali radnici su preuzeti iz Bele Reke.
Iako niko ne spori privatno vlasništvo nad pokretnom i nepokretnom imovinom, ipak su na teritoriji naše zemlje i treba da poštuju i čuvaju materijalna dobra zarad buduće generacije, ili ne?
Ako raspolažu dovoljnim sredstvima da ulože u izgradnju nove separacije ili laboratorije – bilo bi dobr, zarad svih.
Međutim, veliki broj hala se ruši, seku i prodaju u staro gvožđe.
Iako je “Quarzwerke” vlasnik, da li će na taj način podstaći održavanje i razvoj rudnika? Da li će na taj način zaposliti mlade koji nemilice odlaze iz zemlje? Šta su učinili za lokalnu zajednicu? Da li su asfaltirali puteve? Ulagali u školu i mesnu zajednicu?
Brigu o okruženju realizuju tako što okolni meštani ne mogu bašte da sade u blizini separacije. Ne koristi se „mokra separacija“, čime je životna sredina ugrožena. Bilo je i tužbi od strane meštana za zagađenje zbog pada kvarcnog peska u dvorišta i njive.
Takođe na njihovom portalu neveli su i da je njihovo opredeljenje „zaštita životne sredine“, da su rekultivacijom zemljišta pružili stanovništvu lepo uređena izletišta koja se mogu dodatno obogatiti sportskim i drugim atraktivnim sadržajima.
“Čuveno Rgotsko jezero je najbolji primer kako može da izgleda rekultivisani rudarski kop.“ – naglašeno je na sajtu pomenute kompanije.
Da li se Rgotsko jezero održava i čisti od izrasle trave? Došlo je do klizišta terena pre tri godine. Obala je dobrim delom nestala, ostao je samo “komadić” sa jedne strane, gde se u jeku sezone svakodnevno kupa i po 500 – 1000 ljudi dnevno iz Rgotine, Zaječara i Bora.
Zar je teško da se napravi prigodna plaža od već postojećeg kvarcnog peska i sredi obala.Bila bi prava morska idila uz prečistu slatku vodu jezera?
Rgotina ima potencijal da postane pravo turističko mesto i da se razvija. Lokalne vlasti i Grad Zaječar, kao i mesna zajednica Rgotina mogli bi da iniciraju i podrže razvoj turizma na teritoriji mesne zajednice Rgotina.
Lokalni odbor pokreta “Dosta je bilo” javno poziva vlasnike da se izjasne o svom dosadašnjem doprinosu kvalitetu života meštana Rgotine, kao i o planovima za budućnost.
Mi smo tu da usmerimo lokalnu vlast i institucije od javnog značaja na rešavanju ovog problema i podstičemo bolji i lagodniji život svih nas.
Opštinski odbor “Dosta je bilo”
Zaječar
Komentariši